Medijska pismenost povezana je sa osnovnim ljudskim pravima kao što su sloboda izražavanja i sloboda govora, te promovira ljudska prava i podstiče građane na veću društvenu participaciju, rečeno je tokom radionice o medijskoj pismenosti za organizacije civilnog društva u organizaciji Udruženja BH novinari.
Također, istaknuto je da medijska pismenost treba biti krovna kompetencija u društvima snažne digitalne transformacije, čiji će građani biti dovoljno informirani i obrazovani, kako bi mogli konstruktivno i odgovorno donositi odluke u „društvu znanja“.
Edukator i medijski ekspert doc.dr. Vuk Vučetić kaže da je medijska pismenost važna za društvo jer postiče kritičko mišljenje, kreativnost i društvenu aktivnost.
– Pogonsko gorivo za rad ljudskog mozga su informacije. Kvalitet informacija kojima se bavimo u velikoj mjeri određuje našu percepciju, uvjerenja i stavove, te je kritičko promišljanje važno za osiguranje kvalitetne informacije – ističe Vučetić.
Medijska pismenost u vrijeme sve jačeg uticaja digitalnih medija podrazumijeva i određeni nivo informatičke pismenosti za sve one koji konzumiraju medijske sadržaje putem interneta.
Kao i sa svakim novim kanalom masovne komunikacije, online mediji imaju svoje načine oblikovanja poruka i informacija koji zahtijevaju razvoj novih znanja koja čine medijsku pismenost.
– Kada govorimo o važnosti medijske pismenosti u smislu društvene aktivnosti jasno je da medijski i informacijski pismena osoba doprinosi razvoju demokratskih vrijednosti kroz participaciju u svakodnevnim društvenim aktivnostima, jer oni znaju kako iskomunicirati poruku – naglašava Vučetić.
Mediji su veoma važna stavka ne samo u informiranju građana o radu organizacija civilnog društva, već i kao „tehnologija“ koja se ne može neodgovorno koristiti za širenje fake sadržaja, govora mržnje na društvenim mrežama, zloupotrebu ličnih podataka i korištenje autorskih djela bez dozvole.
Kako bi se što bolje snašli u novoj stvarnosti potrebno je da građani imaju kompetencije i vještine, da poznaju tehnike provjere vjerodostojnosti izvora. Neophodno je da nauče tražiti, vrednovati, koristiti, kreirati i plasirati informacije radi ostvarenja ličnih, društvenih i profesionalnih ciljeva.
Amra Čaškić iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle smatra da je medijska pismenost problem bh. društva jer se građani sve više susreću s dezinformacijama i govorom mržnje, dok je propaganda godinama prisutna.
– Zbog toga je bitno da možemo u medijskom prostoru prepoznati pravu informaciju i način na koji je plasirana, a za to nam je potrebna edukacija – kazala je Čaškić, dodajući da se nevladine organizacije sve više uključuju u rad na medijskoj pismenosti i slobodi govora.
Alem Dedović iz Centra za razvoj omladinskog aktivizma „CROA“ smatra da se medijska i informatička pismenost ne stiče odjednom, već da je to proživljeno i dinamično iskustvo i proces.
– Imam utisak da pojam “medijska pismenost” često nailazi na majoriziranje, odnosno umanjuju važnost same tematike. Sa druge strane raduje me spoznaja da se NVO angažiraju o toj temi te pruža podršku lokalnim medijima – dodao je.
Učesnici radionice su se složili da je za pojedinca koji želi da bude medijski pismen veoma bitno poznavanje njegovih prava u digitalnom svijetu, na koji način može preuzeti sadržaje, provjeriti njihovu vjerodostojnost, te kako pronaći alternativne izvore informacija i zabave.
Izvor: Udruženje BH novinari
