Na završnoj konferenciji “Slobodni mediji za slobodno društvo” predstavljeni su rezultati trogodišnjeg projekta konzorcijuma kojeg čine Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, realiziranog uz podršku Evropske unije.
Konzorcijum projekta proveo je pet istraživanja o kvalitetu medijskih sadržaja u lokalnim medijima, o radnim uvjetima i pravima novinara, te o nivou medijske pismenosti organizacija civilnog društva.
Uspostavljen je Interaktivni online centar (HUB) za razmjenu medijskih sadržaja i zagovaranja nezavisnosti i integriteta novinara, koji će poslužiti i kao prostor obuke o etičkim i novinarskim standardima i istraživačkom novinarstvu, kao i LAB za produkciju medijskih sadržaja.
Pored toga, aktivno se radilo na jačanju kapaciteta novinara i članova organizacija civilnog društva u lokalnim zajednicama za profesionalno i objektivno kreiranje medijskih sadržaja, kao i na unapređenju medijskih sloboda i sigurnosti novinara.
Prema riječima Danijela Kovačevića, političkog savjetnika specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, mediji u BiH su danas postali atraktivni za pokušaje političkih utjecaja i manipulacije, a ovaj projekat jedan je od alata da se takvi pokušaji spriječe, posebno kada je riječ o lokalnim medijima.
– U izvještajima Evropske komisije naglašava se da je u BiH posljednjih godina zabilježen mali napredak na poboljšanju medijskih sloboda i potrebno je da BiH više učini na tom planu. Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, efikasnije sankcioniranje napada na novinare i govora mržnje, neke su od obaveza koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja EU – kazao je Kovačević.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglasio je da je jedno od najvažnijih pitanja danas koliko su mediji u stanju da trpe razne oblike pritiska – od političkih, do finansijskih, onih koji dolaze iz pravosuđa. Kao primjer za to naveo je da kolege iz BHRT-a protestuju jer su već godinama u situaciji da svakog mjeseca razmišljaju hoće li dobiti plaće.
Predsjednik Asocijacije elektronskih medija (AEM) Elvir Švrakić izrazio je nadu da će interaktivni HUB koji je rađen u okviru ovog projekta veoma brzo zaživjeti i da će biti od koristi svim novinarima i medijima u BiH.
– Sve što se dešava u društvu odražava se na sve koji rade u medijskoj industriji, koja ima više od 7.000 zaposlenih. Vjerujem da će ovaj projekat dati dobre rezultate i da će posebno predstavnici vlasti promijeniti svoje poglede na medije i shvatiti kakva je njihova uloga – dodao je Švrakić.
O osnovnim nalazima istraživanja o kvaliteti medijskih sadržaja, radnim uvjetima i pravima novinara u lokalnim medijima, te nivou medijske pismenosti u organizacijama civilnog društva govorili su autori istraživanja profesori Lejla Turčilo, Amer Džihana i Borislav Vukojević.
– Pokušali smo detektirati koji su to ključni sadržaji prisutni u lokalnim medijima, ali i zašto su stvari takve kakve vidimo u tim medijima. Istraživanje smo radili na velikom uzorku, analizirajući oko 1.000 sadržaja iz lokalnih medija da bismo dobili reprezentativne rezultate – kazala je Turčilo.
Pokazalo se da se lokalni mediji u velikoj mjeri bave i općim društvenim temama, dnevnom politikom koja nije samo lokalna, a profesorica Turčilo naglašava da pluralizam mišljenja i stavova mora biti mnogo više prisutan u lokalnim medijima.
Autor istraživanja o radnim uvjetima i pravima novinara u lokalnim medijima Amer Džihana naveo je da je čak 40 posto ispitanika kazalo su da su u protekle tri godine bili izloženi napadima ili prijetnjama.
Čak tri četvrtine ispitanika (75 posto) navelo je da političari na vlasti u nekom periodu vrše pritiske na njih. Iza njih slijede opozicioni političari i oglašivači. Niske plaće veoma su česte kod novinara koji rade u lokalnim medijima. Gotovo polovina ispitanika ima nižu neto plaću od prosječne neto plaće u BiH (48 posto).
Istraživanje u oblasti medijske pismenosti koje je vodio Borislav Vukojević pokazalo je da je u organizacijama civilnog društva neophodno implementirati pisane strategije razvoja medijske pismenosti i politike privatnosti za zaposlene i ciljne grupe, provoditi istraživanja za zaposlene o njihovim kompetencijama medijske pismenosti, kao i povećati broj obuka iz medijske pismenosti, sa akcentom na nove medijske tehnologije i lažne vijesti.
Projekat sa sloganom “Slobodni mediji za slobodno društvo”“ pokrenut je sa ciljem umrežavanja medija i organizacija civilnog društva u snažnu profesionalnu grupu koja će zagovarati medijske slobode i sigurnosti novinara u lokalnim zajednicama.
Projekat finansira Evropska unija u okviru akcije za civilno društvo i medije u Bosni i Hercegovini (Civil Society Facility and Media action for Bosnia and Herzegovina 2016-2017).
Izvor: Udruženje BH novinari
