Redakcije širom svijeta uvode sažetke sadržaja i kratka objašnjenja kako bi se izborile s rastućim trendom “izbjegavanja vijesti”, jer sve veći obim informacija i nepovjerenje u medije dovode do toga da ljudi prestaje pratiti vijesti.
Manje od polovine ispitanika (47 posto) izjavilo je da redovno gleda televizijske informativne emisije ili da ih je gledalo u posljednjih sedam dana, pokazuje novo istraživanje agencije Opinium. Taj procenat pada na 29 posto za radijske vijesti i 26 posto za informativne portale.
Ratovi u Gazi i Ukrajini, inflacija i klimatska kriza doprinijeli su povećanoj zabrinutosti da su vijesti previše negativne, preopširne i preplavljujuće, pokazuje istraživanje koje se bavi ovim problemom.
Trend svjesnog izbjegavanja vijesti dodatno je pojačan nepovjerenjem u medije, posebno među mladima, kao i tehničkim promjenama na društvenim mrežama i pretraživačima, što je dovelo do smanjenog prometa prema informativnim portalima.
Dopiranje do generacije Z postalo je ključni izazov u redakcijama. Kako se gubitak povjerenja smatra jednim od uzroka zamora od vijesti, neki urednici u Velikoj Britaniji planiraju plasirati sadržaj koji objašnjava kako je priča nastala, uključujući eksplicitnije informacije o broju sagovornika i ključnim akterima priče.
Skandinavska medijska kuća Schibsted već je počela dodavati takozvane “boksove etike” uz vijesti, pojašnjavajući uredničke odluke donesene tokom izvještavanja. To uključuje razloge zašto je neko optužen za određeni zločin imenovan i prikazan, kao i pravila kojih se redakcija pridržava. Cilj je odgovoriti na istraživanja koja pokazuju pad povjerenja mladih u tradicionalne medije.
Ovo se dešava u kontekstu dugoročnog pada interesa za vijesti, pri čemu su Britanci među nacijama s najvećim zamorom od vijesti. Procenat onih koji kažu da imaju veliki interes za vijesti gotovo se prepolovio u Velikoj Britaniji u posljednjoj deceniji – s 70 posto u 2015. godine na 38 posto prošle godine, prema podacima Reutersovog Instituta za studije novinarstva. Žene, mladi i osobe bez univerzitetske diplome čine značajan dio ovog pada.
Mediji širom Evrope sada istražuju načine kako učiniti sadržaj personaliziranijim i manje preplavljujućim za korisnike. Stručnjaci iz industrije ističu da postoje različiti tipovi konzumenata vijesti – oni koji žele kratke, ali redovne informacije (“snackeri”) i oni koji žele povremene, sažete izvještaje (“brieferi”), kako bi ograničili svoje praćenje vijesti.
Kao rezultat toga, sve veća upotreba objašnjavajućih članaka pomaže onima s manjim interesovanjem da budu u toku s dešavanjima. Sažeci najvažnijih vijesti usmjereni su na one koji žele samo ključne informacije.
Veća “personalizacija” sadržaja smatra se ključnom strategijom BBC-a u privlačenju onih koji izbjegavaju vijesti, posebno mlađih publika.
Očekuje se da će vještačka inteligencija igrati značajnu ulogu u planovima personalizacije korporacije, iako su pravila o njenoj upotrebi strogo regulirana. Međutim, javnost je skeptična – samo 13 posto podržava ideju da BBC koristi AI za prilagođavanje sadržaja, dok se 46 posto tome protivi.
Velike redakcije aktivno rade na smanjenju broja objavljenih priča kako bi izbjegle preopterećenje korisnika. Švedske novine Svenska Dagbladet (SvD) lansirale su proizvod ‘Kompakt’, uz slogan: “Čitaj manje, saznaj više.”
Zabrinutost zbog izbjegavanja vijesti djelomično je razlog za ekspanziju newslettera i podcasta, koji publici nude ograničen broj najvažnijih priča u lako svarljivoj formi. Sve je više pokušaja uvođenja “konstruktivnog novinarstva”, koje se fokusira na priče o rješenjima društvenih problema i ljudima koji ih rješavaju.
Očekuje se i utrka za kratkim video sadržajem, uključujući više razgovornih podcasta, kao i proširenje ponude kroz zagonetke i laganiji sadržaj. Medijska grupa Reach, izdavač britanskih listova Mirror i Express, nedavno je otvorila studije u Londonu za proizvodnju “vertikalnih videa” prilagođenih gledanju na mobilnim telefonima.
Izvor: The Guardian
