MEDIJI I TERORIZAM: Izbjegavati senzacionalističko ili očigledno netačno izvještavanje

Kako izvještavati o nasilnom ekstremizmu i terorizmu bez senzacionalizma i pretjerivanja bila su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji Mediji i terorizam, koju je organizovao OSCE. Konferencija se održala od 31. avgusta do 2. septembra na Jahorini i okupila je više od 100 novinara i medijskih radnika iz BiH i regiona. “Novinari i […]

MEDIJI I TERORIZAM: Izbjegavati senzacionalističko ili očigledno netačno izvještavanje

Kako izvještavati o nasilnom ekstremizmu i terorizmu bez senzacionalizma i pretjerivanja bila su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji Mediji i terorizam, koju je organizovao OSCE. Konferencija se održala od 31. avgusta do 2. septembra na Jahorini i okupila je više od 100 novinara i medijskih radnika iz BiH i regiona.

“Novinari i urednici suočavaju se sa mnogobrojnim izazovima pri obradi osjetljivih tema kao što je tema terorizma. Jedan od tih izazova je i kako odgovoriti na zahtjeve građana za informacijama, a istovremeno ostati nepristrasan i objektivan, te pri tome izbjeći upadanje u zamku pojačavanja osjećaja straha, koji je često prisutan u ovoj oblasti“, istakao je ambasador Bruce G. Berton, šef Misije OSCE-a u BiH.

“Iako je od ključne važnosti da novinari informiraju javnost o dešavanjima, ako oni pritom nisu pažljivi mogli bi nenamjerno pomoći počiniocima da postignu svoj sveukupni cilj: širenje podjela i straha”, rekao je Berton.

Na prvom panelu se govorilo o izvještavanju o terorizmu u online, štampanim i elektronskim medijima, dok je drugi bio posvećen medijima na Zapadnom Balkanu.

“Iako postratni kontekst i specifične socioekonomske uslove treba prepoznati kao slabosti, ne treba pretjerati u naglašavanju obima tog problema. Mediji u regionu treba to da prepoznaju i da revnosno izbjegavaju senzacionalističko ili očigledno netačno izvještavanje. Nedavni primjeri takvog izvještavanja idu od ogromnog preuveličavanja procijenjenog broja stranih terorističkih boraca do ničim utemeljene generalizacije o ukorijenjenosti tog problema”, naglasio je Berton.

Jedan od učesnika panela je dao zanimljiv primjer o jednoj kući u Tešnju prilikom čijeg rušenja je pronađeno oružje, pri čemu su u novinskom članku napisali da se ona nalazi u “u blizini džamije”, što je bila, kako je zaključeno, nebitna informacija.

Na trećem panelu se raspravljalo o odgovornom izvještavanju, etici i radu sa izvorima informacija, a četvrti panel je za cilj imao sagledati utjecaj društvenih medija u procesu radikalizacije.

“Etično i profesionalno izvještavanje podrazumijeva informisanje građana bez preuveličavanja ili senzacionalizma. To je veoma važno, jer senzacionalizam donosi veću vidljivost koju teroristi priželjkuju, a koja bi za posljedicu mogla imati i izvođenje dodatnih napada. Uravnoteženim i pluralističkim izvještavanjem mediji mogu pomoći u prevladavanju etničkih, političkih, vjerskih i socijalnih podjela. Profesionalno i etično novinarstvo pomaže u ostvarenju mira, dijaloga i uzajamnog razumijevanja“, izjavio je Moez Chakchouk, pomoćnik generalnog direktora za komunikacije i informiranje UNESCO-a.

Zaključeno je da novinari ne treba da žure sa tim da okvalifikuju neki incident kao terorizam, niti da netačno koriste terminologiju koja ima ozbiljne konotacije. Da bi to izbjegli, oni treba da budu upoznati sa konkretnim definicijama, a trebaju i konsultovati stručnjake iz oblasti sigurnosti da bi osigurali pravi kontekst i tačnost.

media.ba

About The Author