Kada su brojni vojni novinari u srijedu predali svoje akreditacije nakon što su odbili potpisati novu restriktivnu medijsku politiku Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država, time je okončano više od 80 godina izvještavanja iz same zgrade Pentagona vodećih medija – uključujući New York Times, The Washington Post i CBS News, koji su iz Pentagona izvještavali još na dan iskrcavanja u Normandiji 1944. godine.
Nova politika Ministarstva odbrane zabranjuje bilo kojem novinaru da traži informacije koje nisu odobrene za objavu – čak i ako se radi o neklasificiranim podacima.
Samo 14 novinara pristalo je na nova pravila, dok se desetine redakcija sada suočavaju s novom stvarnošću: izazovima izvještavanja o Pentagonu isključivo izvana, bez pristupa njegovom čuvenom petouglastom centru moći na obali rijeke Potomac.
– Hoće li biti teže? Hoće li zahtijevati više truda? Možda. Ali već vidimo da novinari i dalje uspijevaju dolaziti do važnih informacija – rekla je Barbara Starr, bivša reporterka CNN-a koja je više od 20 godina izvještavala iz Pentagona.
Nova medijska politika posljednje je u nizu ograničenja koja je uveo sekretar odbrane Pete Hegseth, koji je promijenio ustaljenu praksu time što rijetko održava konferencije za novinare i zahtijeva da novinare u određenim dijelovima zgrade prati osoblje Pentagona.
Ova ograničenja predstavljaju oštar odmak od nekadašnjih dvosedmičnih brifinga, slobodnog kretanja i stalnih radnih prostora u zgradi koje su novinari ranije imali.
Medijske kuće sada razmatraju kako odgovoriti na nova ograničenja – neki razmišljaju o tužbi radi povrata pristupa ili ukidanja pojedinih zahtjeva Pentagona. Drugi planiraju povećati strano izvještavanje kako bi nadoknadili manjak informacija iz Washingtona.
Budući da nova politika zabranjuje traženje neodobrenih informacija, medijski stručnjaci upozoravaju da bi to moglo zastrašiti potencijalne uzbunjivače i obeshrabriti ih da komuniciraju s novinarima.
Iako zabrana pristupa zgradi ne znači kraj izvještavanja, iskusni novinari ističu da će biti teže dolaziti do ekskluzivnih informacija i detalja.
Starr, koja je napustila CNN 2022. godine i sada je viši saradnik Univerziteta Južne Kalifornije, rekla je da fizički pristup zgradi ima svoje prednosti.
– Gubiš onu spontanost – da na putu do kafeterije sretneš načelnika Združenog štaba i kažeš: ‘Hej, radim na priči, možeš li pomoći?’ – kazala je.
Mark Thompson, bivši dopisnik magazina Time koji je decenijama izvještavao iz Pentagona, dodaje da zgrada sama po sebi može biti alat za izvještavanje je osjetiš atmosferu prije nego što nešto bude objavljeno, a svaki dobar novinar prepozna te ‘vibracije’.
Ali blizina nije sve. Mnogi novinari koji prate vojna pitanja već rade izvan Pentagona.
– Najveće priče o vojsci tokom mog života nisu dolazile iz zgrade – rekao je Thompson, navodeći primjere poput Pentagon Papersa, zlostavljanja u zatvoru Abu Ghraib i masakra u My Laiju i Hadithi. Kaže da su to bile priče koje su otkrili vanjski novinari sa svojim izvorima i hrabrošću – na veliku nelagodu onih unutar Pentagona.
Thomas Evans, glavni urednik NPR-a, složio se da fizički pristup nije presudan: “Biti u zgradi pomaže u građenju odnosa, ali tu se ne odlučuje suština posla”.
Međutim, Evans ističe da će svakodnevno izvještavanje o pitanjima poput kadrova, budžeta i raspoređivanja trupa – što je ključno za vojne porodice – sada znatno oslabiti.
– Što će zapravo nestati jeste svakodnevno izvještavanje o tome šta naši vojnici rade – rekao je.
Stotine novinara, uključujući i neke iz konzervativnijih medija poput Fox News, Newsmaxa, Washington Timesa i Washington Examiner-a, odbile su potpisati politiku.
Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell branio je odluku rekavši za Washington Post da su novinari odlučili promijeniti pravila igre odbijanjem da potpišu izjavu te da stoji iza njihove politike jer je to ono što je najbolje za nacionalnu sigurnost.
Neki stručnjaci za medije upozoravaju da bi nova pravila mogla ugušiti komunikaciju između državnih službenika i novinara. “Postoji veća šansa da čak i ako neko podijeli neklasificirani dokument, može imati problema,” rekao je Evans.
Drugi smatraju da bi politika mogla imati suprotan efekat, podstičući nove uzbunjivače. “Mogla bi zapravo izazvati revolt kod zaposlenih koji osjećaju da im se zabranjuje komunikacija s novinarima,” rekao je Clay Calvert, stručnjak za Prvi amandman s Univerziteta Florida.
Barbara Starr dodaje da bi ova situacija mogla dovesti do jačih veza između novinara i izvora izvan zgrade jer su mnogi vojni službenici zabrinuti zbog ovih ograničenja i vjeruje da će pronaći nove načine da komuniciraju s novinarima.
Bill McCarren, direktor Centra za slobodu medija pri Nacionalnom press klubu, rekao je da ova politika pokazuje jaz između sekretara odbrane Hegsetha i njegovih vojnih i civilnih podređenih te da ovo jeste sukob s medijima, ali je i unutrašnja borba u Pentagonu za kontrolu.
Evans iz NPR-a zaključio je da njegova redakcija razmatra povećanje međunarodnog izvještavanja, ali da neće mijenjati uređivačku politiku, dodajući da na nova pravila gledaju kao na pravni i ustavni spor, a ne urednički.
Izvor: Washington Post
