Kome sve Rusija kači etiketu ‘strani agent’

Portparol Ministarstva pravde Roman Čiganov djelovao kao da mu je "neprijatno" dok je pred javnim ličnostima i aktivistima za ljudska prava pravdao ruski udar na novinarstvo

Kome sve Rusija kači etiketu ‘strani agent’

Dok vlada ruskog predsjednika Vladimira Putina ubrzava svoju kampanju protiv nezavisnog novinarstva proglašavajući više istraživačkih medijskih kuća “stranim agentima”, novinari koji su uhvaćeni u mrežu dugo su se pitali zašto su neki na meti, a drugi nisu, piše Radio Slobodna Evropa.

U decembru 2020. godine, pet Rusa – tri dopisnika povezana sa servisima RSE na ruskom jeziku, aktivista za ljudska prava i umjetnica feminističkog performansa iz Sankt Peterburga – dodati su na kontroverznu listu “stranih agenata”. Lista je od tada proširena tako da uključuje imena više istraživačkih novinara koji se bave korupcijom u državi.

Rusko ministarstvo pravde je 23. augusta konačno pojasnilo kriterije koje vlasti navodno koriste da utvrde da li neki medij ili pojedinac zaslužuje etiketu, što ne dovodi direktno do krivičnih prijava već do enormno povećanih birokratskih zahtjeva, a nerijetko i do egzodusa marketinških partnera. Ispostavilo se da kriteriji uključuju skoro svaki vid kontakta sa stranim subjektima.

Ministarstvo pravde, koje zvanično donosi odluku o dodavanju ili uklanjanju medija s popisa “stranih agenata”, ima sve više poziva da objasni svoj stav usred intenziviranja pritiska vlasti koja je, čini se, namijenjena ograničavanju rada istraživačkih novinara koji rasvjetljavaju korupciju i navodna nedjela vlade.

Konačno je to učinilo pred uglavnom suosjećajnom publikom. Povod je bio okrugli sto o zakonu o “stranim agentima” čiji je domaćin bilo Vijeće za ljudska prava Kremlja, popustljivo savjetodavno tijelo koje je pretrpjelo kontroverzne promjene 2019. godine i kojim sada rukovodi bivši televizijski voditelj koji uvelike prati liniju Kremlja.

Jeva Merkačeva, članica Vijeća, izvijestila je o sastanku u postu na Facebooku, rekavši da je portparol Ministarstva pravde Roman Čiganov djelovao kao da mu je “neprijatno” dok je pred javnim ličnostima i aktivistima za ljudska prava pravdao ruski udar na novinarstvo.

Prema Merkačevoj, Čiganov je objasnio da bi se novinari mogli naći na listi ako idu na novinarske turneje koja finansira strana organizacija, ako dobiju novac da putuju na međunarodnu konferenciju ili zbog nagrade za izvještavanje ili ako primaju novac od rođaka ili prijatelja u inostranstvu.

Pored toga, država ne mora dostaviti dokaz da se novinar ili medijska kuća bavi “političkim aktivnostima” – što je jedan od zvaničnih kriterija za proglašenje “stranog agenta” u Rusiji.

– Stvari nisu sjajne. Svaki novinar je potencijalni strani agent – napisala je Merkačeva, sumirajući svoj izvještaj o sjednici.

Merkačeva, bivša novinarka koja se sada fokusira na prava zatvorenika, obećala je da će insistirati na promjeni zakona, uključujući sistem upozorenja koji će unaprijed upozoriti novinare na moguće prekršaje i sistem novčanih kazni koji bi prethodio zvaničnom uključivanju na listu “stranih agenata”. Međutim, upozorila je ona, takve promjene ne mogu biti provedene prije oktobra.

Obećanje Merkačeve da će pokušati da sruši zakon odmah su kritizirali korisnici Facebooka uz tvrdnje da je zakon sam po sebi pogrešan.

Tokom sastanka, Čiganov je objasnio da medijska kuća ili pojedinac mogu da lobiraju za uklanjanje iz registra “stranih agenata” apelirajući na Ministarstvo pravde i pružajući dokaze da više ne dobijaju strana sredstva. Međutim, nijedan medij ili pojedinac “strani agent” još uvijek nije uspio dokazati svoju nevinost.

– Više od mjesec dana ispunjavam besmislene zahtjeve zakona o medijskim stranim agentima. Ne dobijam nikakve odgovore o tome koji grijesi su me kvalificirali za uključivanje u ovu cijenjenu listu -napisala je novinarka RSE-a Jelizaveta Mejetnaja. “

Merkačeva je u svom postu zaključila da propisani zakonski put za uklanjanje s liste “stranih agenata” “jednostavno ne funkcionira”.

Ruski zakon o takozvanim “stranim agentima” usvojen je 2012. godine i više puta je mijenjan. Od nevladinih organizacija koje primaju inostranu pomoć zahtijeva se da vlada procijeni da se bave političkim aktivnostima da bi bile registrirane, da se identificiraju kao “strani agenti” i da se podvrgnu reviziji. Kasnije izmjene ciljale su medije koje se finansiraju iz inostranstva.

Ruska vlada je 2017. godine na listu stavila Ruski servis RSE-a, zajedno sa šest drugih informativnih servisa RSE na ruskom jeziku i Current Time, medijski projekat koji vodi RSE u saradnji s Glasom Amerike (VOA).

Human Rights Watch opisao je zakon o stranim agentima kao “restriktivan” i da ima namjeru da “demonizira nezavisne grupe”.

Mada je ruska novinarska zajednica bila u haosu zbog zakona o “stranim agentima”, nije bilo mnogo protesta stanovništva. Radna grupa za medije Evropskog parlamenta je 24. augusta izdala saopćenje u kojem oštro osuđuje upotrebu zakona o “stranim agentima” ruske vlade.

Tokom vikenda, nekoliko novinara privedeno je zbog protivljenja zakonu, a novinarski sindikat zatražio je dozvolu za demonstracije u centru Moskve početkom septembra.

Jednom od piketinga, održanom 23. augusta u Pskovu, prisustvovao je Denis Kamaljagin, glavni i odgovorni urednik lokalnih novina koji je bio među prvih pet osoba u Rusiji koje su proglašene medijskim “stranim agentima”.

– Vjerujem da uvijek treba da izražavamo svoje stavove i da ne šutimo. Naš posao je da ne šutimo – rekao je on.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

About The Author