RTRS: „Telering“, 6. novembar

LIJEPA I GLUPA PITANJA: „Hoćete reći da su ljudi iz straha glasali za Dodika? Kažete da on 20 godina ucjenjuje građane? Imate li Vi kakav bolji način da pobijedite SNSD osim što pričate kako njegovi predstavnici prijete građanima da će ostati bez posla ako ne glasaju za njih?“ Ovako je Mato Đaković reagovao na tvrdnje Igora Crnadka o predizbornim obećanjima i ucjenama birača od strane predstavnika SNSD-a.  Koliko duboko novinar može potonuti kada svoj rad stavi u službu jedne političke partije, najbolje ilustruju pitanja koja je Đaković postavio svom gostu. „Zašto Vi i još dvojica ministara iz reda srpskog naroda sjedite u Vijeću ministara u Sarajevu?“, pitao je, između ostalog. Kada ministar inostranih poslova BiH reaguje s „Kakvo je to pitanje?“, Đaković infantilno odgovara da je „lijepo“, dodajući da, koliko on zna, nema glupih pitanja. Dobro da se Đaković donekle ogradio svojim (ne)znanjem, jer je fraza da nema glupih pitanja samo to – fraza. Pitanja itekako mogu biti površna, neprimjerena, neutemeljena. Na takva pitanja teško je pametno odgovoriti. Prvo ih treba prepoznati kao loša. Kada je Crnadak ponovio: „Kakvo je to pitanje – zašto sjedim u Vijeću ministara?“, Đaković je izdeklamovao ista pitanja odnosno primjedbe koje gotovo svakodnevno dolaze iz SNSD-a na račun zastupnika drugih stranaka iz RS-a u institucijama BiH: „Šta RS ima od toga što Vi sjedite u Sarajevu? Šta ste uradili da se formira nova vlast? Vaš je posao da predstavljate Republiku Srpsku, a kako je predstavljate? Da li se zaista pridržavate onoga što odluči Skupština RS-a?“

POZIVANJE NA PRITISKE: U uvodnom prilogu o gostu navedeni su podaci iz njegove biografije koji su dostupni online. Očito se novinari nisu potrudili da gledaocima predstave gosta temeljitije u odnosu na podatke do kojih gledaoci i sami mogu doći uz dva-tri klika. Neki od njih su i zastarjeli, pa je Crnadak preporučio Đakoviću da ih ažuriraju.

Značajan dio „Teleringa“ odnosio se na raspravu o samom RTRS-u. Kada se Crnadak referirao na izvještaj OSCE-a o pristranom izvještavanju entitetskog javnog emitera tokom predizborne kampanje 2018., Đaković mu je zamjerao što nije intervenisao u korist ovog medija. „Mogli ste pomoći RTRS-u kod OSCE-a i reći da to nije tako.“ I nije se zaustavio na tome. Štaviše, od ministra je otvoreno zatražio da se upliće u rad RAK-a: „Mogli ste pomoći da RAK ne kažnjava najviše RTRS.“ Za urednika Đakovića nije upitan program tog medija u kojem on ne nalazi ništa sporno, nego Agenciju treba spriječiti da radi svoj posao. Crnadak je bio eksplicitan: „Mislim da je RTRS malo kažnjavan s obzirom na to kako radi.“

N1: „Pressing“, 6. novembar

PODSJEĆANJE NA NEDOSLJEDNOST: Koliko Dodik poštuje novinare, ilustruje i činjenica da se Amiru Zukiću, koji ga je intervjuisao, sve vrijeme obraćao s „ti“. Da nije riječ o zaboravnosti ili gubljenju kontrole zbog isprovociranosti, dokazuje činjenica da novinara nije persirao ni na početku emisije. Zukić je ukazao Dodiku na njegovu političku nedosljednost u odnosu prema NATO-u i neuvjerljivost argumenta po kojem RS neće u taj vojni savez zato što je bombardovao RS i Srbiju. Zukić je podsjetio da se bombardovanje desilo 1995., a da je SNSD pristao na NATO mnogo godina kasnije. Na njegovo sasvim logično i korektno pitanje „Šta se u međuvremenu dogodilo?“, Dodik je burno reagovao optužujući ga da pokušava uništiti njegov politički integritet. Prije toga pokušao je zbuniti voditelja sarkastično ga pitajući je li on psiholog ili analitičar. Zukić se ipak nije dao smesti pa je iskoristio Dodikovo gostovanje i za to da ga pita da li se u tajnosti vode pregovori o formiranju vlasti, te da li će se povući iz Predsjedništva ako SNSD ne uđe u državni Parlament. Iako SNSD prigovara zastupnicima drugih stranaka iz RS-a zbog nepovlačenja iz Vijeća ministara, Dodik je jasno rekao da on to neće učiniti.

KO SE BOJI INZKA JOŠ? Dodikovu priču o visokom predstavniku u BiH kao prevarantu koji nema pravo donositi odluke, Zukić je prekinuo podsjećajući da on to pravo ima zahvaljujući svojim dodatnim ovlaštenjima. Da bi podstakao Dodika da izrazi svoj stav o  zabrani negiranja genocida, Zukić je kazao kako je Valentin Inzko najavio da će do 25. godišnjice genocida u Srebrenici donijeti Odluku o zabrani njegovog negiranja. Kada je Dodik u svom stilu odgovorio da Inzko „to može odnijeti u penziju“ i da on tu Odluku neće poštovati, Zukić ga pita: „Znači, Vi se njega uopšte ne plašite?“

OBEĆANJA: Budući da je Dodik u „Pressingu“ najavio da bi deset zemalja podržale nezavisnost RS-a, Zukić je zatražio da navede koje su to države. „Što bi ti to morao znati? Nemam povjerenja u tebe“, kazao je Dodik, izbjegavajući konkretan odgovor iako je Zukić bio uporan. Zato je uslijedilo pitanje: „Zašto ste izjavili da će Trump u drugom mandatu priznati nezavisnost RS-a? Je li Vam neko nešto obećao?“

PRAVDA ZA DAVIDA: Dodikovo gostovanje Zukić je iskoristio i da ga pita za njegov stav o Draži Mihailoviću i četničkom pokretu, ali i o tome zašto je migrante nazvao kolonistima. Dok je Zukić najavljivao pitanje o grupi „Pravda za Davida“, Dodik ga je prekinuo: „Šta me imaš to pitati?“ Zukić ga je podsjetio da je u decembru prošle godine najavio da će, ako u roku od dva mjeseca ne bude donesena tužilačka odluka u vezi s tim slučajem, lično izaći s grupom „Pravda za Davida“ i izbaciti tužioce iz njihovih kancelarija. „Zbog čega to niste uradili?“, pitao je Zukić.

FTV: „Mreža“, 11. novembar

SUKOB SPC-a I VLASTI U CRNOJ GORI: U intervjuu za „Mrežu“, sagovornik Nevzete Koljenović bio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Povod: prijedlog novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji podrazumijeva formiranje pravoslavne crkve u Crnoj Gori bez nacionalnog predznaka. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori traži povlačenje tog prijedloga. Iako ovo nije samo religijsko nego i političko pitanje zbog izraženih tenzija između SPC-a i vlasti u Crnoj Gori, dovoljno je obraditi temu u prilogu. Naravno, u intervjuu se kroz odgovore mitropolita stekla bitno potpunija slika o predstavnicima SPC-a u Crnoj Gori, ali ostaju otvorena dva pitanja. Prvo, koliko je ova tema uopće značajna gledaocima FTV-a, i drugo, koliko je opravdano davati medijski prostor vjerskim službenicima koji svojim stavovima samo produbljuju vjerske i etničke netrpeljivosti u regiji.

KONFLIKTUALIZACIJA: Naime, mitropolit prognozira građanski rat u Crnoj Gori ako spomenuti Zakon bude usvojen, zagovara ideju da svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi, te opravdava vjerske službenike koji su blagoslovili vojne pohode u kojima su počinjeni ratni zločini. Na pitanje Nevzete Koljenović o tome šta je za njega Srebrenica, mitropolit odgovara da je to posljedica genocida izvršenog nad Srbima u Drugom svjetskom ratu, te kako se u Srebrenici sahranjuju kosti donesene iz drugih dijelova BiH. Na intervenciju novinarke Koljenović da ih donose iz masovnih grobnica u kojima su pokopane žrtve, mitropolit skreće s teme zamagljujućim odgovorom o tome da je cijela Bosna grobnica. Nazivanje muslimana lažnim ljudima, na koje je podsjetila Koljenović, mitropolit je obrazložio time da je vjerovatno citirao Njegoša. Na njeno pitanje o tome šta su onda za njega Bošnjaci, mitropolit odgovora „braća“.

Iako se u intervjuima mnogo jasnije može otkriti pravo lice sagovornika, pitanje je kakve su posljedice suočavanja gledalaca s njima. Kod jednih bi to moglo ojačati strah i nepovjerenje prema drugim narodima, a kod drugih produbiti uvjerenje da su sporni politički stavovi vjerski legitimni.

ZAKLJUČAK: Najprofesionalniji i najzanimljiviji intervju bio je u „Pressingu“. Zukić je odabrao relevantnog sagovornika nakon još jednih neuspjelih pregovora između članova Predsjedništva BiH. Za teškog sagovornika kakav je Dodik, Zukić se dobro pripremio. Intervju Đakovića sa Crnadkom po ko zna koji put je pokazao da političari koji ne pripadaju strankama vladajuće koalicije RS-a ne mogu računati na fer odnos u „Teleringu“. Umjesto sagovornika poznatih po svojim izrazito spornim stavovima kojima produbljuju konflikte u društvu, bilo bi bolje za intervjue u „Mreži“ birati javne ličnosti s konstruktivnim stavovima koji mogu doprinijeti ublažavanju društvenih napetosti.