U 2025. godini medijska sloboda i bezbjednost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali su pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, SafeJournalists mreža podsjeća da su sloboda izražavanja i pravo javnosti da bude informirana temeljna ljudska prava, bez kojih nema demokratskog društva.
Iako su medijska tržišta u većini država formalno pluralistička, stvarni prostor za nezavisno novinarstvo sužava se zbog čvrstih sprega politike, biznisa i medija, ekonomske nesigurnosti redakcija i sve izraženijih pokušaja uticaja na uređivačku autonomiju. Ovakvo okruženje slabi ulogu medija kao demokratskog korektiva i povećava rizik od autocenzure.
Istovremeno, u čitavom regionu bilježi se zabrinjavajući kontinuitet napada, prijetnji i pritisaka na novinare, od fizičkih incidenata na terenu do ozbiljnog on line uznemiravanja, naročito usmjerenog na novinarke, dok institucionalni odgovori često ostaju spori, nedovoljni ili bez jasnog sudskog epiloga.
Dodatnu zabrinutost izazivaju pravna neizvjesnost, nedovoljna zaštita od SLAPP tužbi i zastarjeli ili problematični normativni okviri, kao i krize upravljanja i finansiranja javnih servisa u pojedinim državama.
SafeJournalists mreža upozorava da bez dosljedne političke volje, efikasne institucionalne zaštite i strukturne podrške održivim i nezavisnim medijima, ovi trendovi nastavljaju da ugrožavaju temelje slobode izražavanja i demokratskih standarda u regionu.
U Bosni i Hercegovini, novinari se suočavaju sa sve širim spektrom rizika: bilježi se porast prijetnji, zastrašivanja, on line uznemiravanja, SLAPP tužbi i fizičkih napada. Iako je medijsko okruženje u 2025. godini ostalo formalno pluralističko, s desetinama TV kanala, stotinama radio stanica, štampanim izdanjima i informativnim web-siteovima, ova brojnost medija ne znači i stvarni pluralizam.
Veliki broj medija je ekonomski krhak i snažno pod uticajem političkih ili poslovnih interesa. Nezavisno i istraživačko novinarstvo je pod ozbiljnim pritiskom. U 2025. godini obustava podrške USAID-a ostavila je desetine novinara i medijskih radnika bez posla, dok su mnogi mediji bili prinuđeni da drastično smanje obim rada.
Ovaj finansijski šok dodatno je pojačan iznenadnim gašenjem Al Jazeere Balkans u julu, što je više od 200 novinara i medijskih radnika ostavilo u neizvjesnosti. Prema podacima Reportera bez granica (RSF), BiH je pala na 86. mjesto na Svjetskom indeksu slobode medija za 2025. godinu, što je pad od pet pozicija u odnosu na 2024. godini. Ovaj pad odražava sve lošije okruženje za nezavisno novinarstvo, posebno pod pritiskom političkih i ekonomskih ograničenja i rastućih prijetnji održivosti medija.
Jedan od najalarmantnijih događaja u 2025. godini jeste gotovo kolaps državnog javnog servisa BHRT. U decembru je široka koalicija domaćih i međunarodnih medijskih organizacija i javnih emitera upozorila da bi gašenje BHRT-a predstavljalo ne samo krizu medijskog sektora, već i ozbiljnu prijetnju državnom i regionalnom informacionom sistemu i stabilnosti.
U svom izvještaju o BiH za 2025. godinu, Evropska komisija je zaključila da nije bilo napretka u osiguranju slobode izražavanja, slobode medija i zaštite novinara, i ukazala na pogoršanje finansijskog položaja javnih emitera. Zvaničnici EU upozorili su da zemlja koja teži članstvu u EU ne može sebi da priušti gubitak javnog servisa, pozivajući bosanskohercegovačke vlasti da hitno djeluju kako bi spasle BHRT.
Prema bazi podataka SafeJournalists mreže, u 2025. godini do sada su zabilježena ukupno 34 incidenta usmjerena protiv novinara i medijskih kuća u Bosni i Hercegovini. Verbalne prijetnje, uznemiravanje i politički pritisci čine veliki dio ovih slučajeva. Novinari su bili direktne mete visokih javnih funkcionera, bez institucionalnog epiloga.
Neki incidenti uključivali su teže oblike ugrožavanja, među njima i fizičke napade, od kojih je jedan doveo do krivične osude u 2025. godine. Značajan dio slučajeva ostaje samo djelomično istražen, uz spore institucionalne reakcije, nepoznate počinioce ili nejasne tužilačke korake.
Nezavisno udruženje novinara Srbije je, u okviru SafeJournalists mreže, zabilježilo 275 slučajeva u 2025. godini, među kojima 109 fizičkih napada i 100 prijetnji smrću, dok međunarodne platforme poput Mapping Media Freedom bilježe 167 slučajeva u istom periodu, što Srbiju svrstava na prvo mjesto u Evropi po riziku za novinare, ispred Ukrajine.
Verbalni napadi najviših državnih funkcionera i poslanika vladajuće većine postali su sistematski, stvarajući atmosferu linča u kojoj se nezavisni mediji i kritički novinari targetiraju kao „izdajnici“, „strani plaćenici“ ili čak „teroristi“.
Tokom novembra 2025. godine Slavko Ćuruvija fondacija zabilježila je najmanje 154 slučaja verbalnih napada na kritičke novinare i medije u Srbiji od strane 36 visokih državnih zvaničnika i narodnih poslanika, a samo u oktobru 2025. zabilježeno je najmanje 163 takva napada od strane 22 osobe.
Posebno zabrinjava što policija sve češće postaje izvor rizika: prema zvaničnim podacima tužilaštva, 2024. godine je zabilježeno 64 slučaja ugrožavanja sigurnosti novinara, od čega u 34 policija nije postupila po nalozima tužilaštva, dok je između marta i decembra 2025. godini zabilježeno 75 situacija u kojima su službenici policije direktno primijenili silu i nasilje nad jasno obilježenim novinarima i pasivno posmatrali napade drugih osoba na novinare ili odbili da zaštite novinare kada su im se oni obraćali.
Istovremeno, rad novinara obilježavaju pravni pritisci, najmanje 20 otkaza ili disciplinskih mjera u 2025. godini izrečeno je novinarima koji su odbili političku zloupotrebu redakcija, posebno u medijima u vlasništvu državne kompanije Telekom i javnim servisima.
U 2025. godini, medijsko okruženje u Albaniji ostalo je u formalnom smislu pluralističko, ali ograničeno čvrstom spregom medija, politike i biznisa, u kojoj veliki mediji funkcioniraju manje kao nezavisni „psi čuvari“, a više kao akteri ugrađeni u moćne interesne strukture. Zbog toga je uloga novinarstva kao nezavisnog demokratskog zaštitnog mehanizma oslabljena.
Jedan od događaja koji najviše brinu ove godine bila je proizvoljna i netransparentna blokada Focus Media Group/News24, sprovedena kroz državne strukture bez jasnog postupka i procesnih garancija, što je ozbiljno poremetilo rad novinara i otvorilo pitanja institucionalne odgovornosti. Istovremeno, odluka Ustavnog suda u slučaju Eltona Qyna, koja potvrđuje nepovredivost zaštite novinarskih izvora, označila je važnu ustavnu garanciju.
Prema SafeJournalists mreži, u 2025. godini zabilježeno je 40 incidenata, uključujući fizičke napade, ozbiljne prijetnje i rasprostranjeno on line uznemiravanje, što pokazuje trajnu ranjivost uprkos novouspostavljenim policijskim i tužilačkim kontakttačkama.
Na Kosovu je sloboda medija značajno pogoršana tokom 2025. godine, napete izborne godine koja je pojačala politički pritisak na nezavisno novinarstvo. Kosovo je palo na 99. mjesto u svijetu na Indeksu slobode medija, što je najniža pozicija do sada, i odražava zabrinjavajući pad medijske nezavisnosti i mehanizama zaštite.
Tokom godine novinari su se suočavali sa pojačanim zastrašivanjem, uključujući 65 zabilježenih slučajeva napada i pritisaka, od kojih je samo mali broj prijavljen nadležnim organima, dok je preostale dokumentiralo isključivo Udruženje novinara Kosova.
U 2025. godini Hrvatsko novinarsko društvo zabilježilo je 27 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare, što potvrđuje nastavak pogoršanja sigurnosnih uvjeta u profesiji. Prema Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF), Hrvatska je po prvi put svrstana u kategoriju „teška situacija“, nakon pada od 12 mjesta na 60. poziciju. RSF upozorava da, pored fizičkih napada, duboka ekonomska krhkost medija predstavlja jednu od ključnih briga.
U 2025. godini, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi SafeJournalism zabilježio 28 slučajeva – 16 u kojima su žrtve bile novinarke, pet u kojima su žrtve bili novinari i sedam koji su se odnosili na grupe novinara ili medijske organizacije. Ova cifra odgovara najvišim godišnjim ukupnim brojevima zabilježenim otkako SMCG dokumentira napade. I 2022. i 2021. godine SMCG je također registrirao 28 slučajeva.
Tokom 2025. godine crnogorski novinari i novinarke bili su žrtve implicitnih ili eksplicitnih prijetnji po život i fizičku sigurnost u devet odvojenih incidenata. Pored toga, u četiri slučaja novinari su bili verbalne mete visokih zvaničnika.
U 2025. godini situacija u pogledu slobode medija i sigurnosti novinara u Sjevernoj Makedoniji predstavlja podijeljenu sliku: formalni napredak i pozitivne zakonske promjene s jedne strane, te značajni strukturni izazovi i stagnaciju u praksi s druge.
Iako zemlja i dalje relativno dobro stoji na skali slobode medija, pad na 42. mjesto na Indeksu Reportera bez granica, za šest pozicija niže nego 2024. godine, odražava realnost sve složenijeg i krhkijeg medijskog okruženja. U pravnom okviru posljednjih godina država je usvojila nekoliko važnih reformi jačanjem odredbi Zakona o građanskoj odgovornosti za klevetu i Krivičnog zakonika, čime su prošireni mehanizmi zaštite za novinare.
Izvor: BH novinari
