RTRS: „Telering“, 18. septembar 2019.

U ulozi pravnog stručnjaka koji će gledaoce naučiti šta znači demokratija, kako treba tumačiti Ustav BiH i kakve se namjere kriju iza Programske deklaracije SDA, u „Teleringu“  je gostovao Radomir Lukić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Uvodni prilog s biografijom gosta ovaj put je izostao. Gledaocima je uskraćena informacija da je riječ o bivšem dekanu Pravnog fakulteta kojeg je 2004. godine s te pozicije smijenio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown zbog podrške haškom optuženiku, tada bjeguncu, Radovanu Karadžiću. Nije spomenut ni podatak da je gost predsjednik Prve srpske demokratske stranke na čijoj su osnivačkoj skupštini 2017. bili i predstavnici SNSD-a.

ZA SVE SU KRIVI STRANCI: Argumentirajući tezu o različitosti naroda u BiH, Lukić je rekao kako BiH kao republika nikada nije ni postojala. Zašto? Nije imala izabrane predstavnike Srba na neposrednim izborima. Profesor je, takođe, podučio gledaoce kako BiH nema državno-pravni kontinuitet, te da su za sve krivi stranci jer su rasparčali SFR Jugoslaviju i vještački stvorili BiH. Tvrdnju o nemogućnosti dogovora i suživota među njenim narodima Lukić dokazuje historijskim primjerima iz Indije i Pakistana! Ko je kriv? – pita voditelj Mato Đaković, obrazlažući kako isti ekonomski problemi muče sve narode u BiH. Odgovarajući kako se ovdašnji narodi razlikuju po svijesti i savjesti, profesor zaključuje kako smo „krivi mi što smo prije 500 godina dopustili da Turci dođu u Evropu“.

SUŠENJE BARUTA: Programsku Deklaraciju SDA Lukić je protumačio kao Islamsku deklaraciju u suptilnijem obliku. Citirajući dijelove deklaracije iz 1970. godine, u udarnom terminu na javnom medijskom servisu govorio je o tome kako je Programska deklaracija SDA novi pokušaj uvođenja islamskog poretka u ovoj državi. Na opasku voditelja o tome da je Bakir Izetbegović termin Bošnjaci zamijenio pojmom Bosanci, Lukić odgovara kako je riječ o „njihovoj upornoj taktici uvođenja islamske države, od tzv. bosanskog jezika pa nadalje“. Iako je Odlukom Ustavnog suda iz 2016. eksplicirano da Bošnjaci, kao i svi narodi u BiH, imaju ustavno pravo nazvati svoj jezik kako žele, profesor to pravo negira. Ali, tu ne staje. Upozoravajući na to koliko je bošnjačka politika opasna, citira i nekadašnju britansku premijerku Margaret Thatcher: „Kada je posao s Njemačkom u pitanju, naš barut uvijek treba biti suh.“ Zabrinut je i za ravnopravnost Hrvata. Objašnjavajući koliko je objektivan, Lukić, kaže, ne voli davati lažne nade, pa je zaključio kako se narodi u BiH „ne mogu vječito trpjeti“. Preporučuje isti recept kao kod bračnih problema – razvod.

FTV: „Mreža“, 23. septembar 2019.

ZAMAGLJIVANJE STVARNIH PROBLEMA: U prilogu Harisa Šertovića o reakcijama na Programsku deklaraciju SDA, korišteni su brojni izvori – od političkih analitičara, preko predstavnika pozicije i opozicije u RS-u, uključujući i predstavnike Bošnjaka, do predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Prilog, srećom, nije predstavljao kompilaciju izjava, nego su sve one valjano kontekstualizovane. Najviše vremena je dato političkom analitičaru Žarku Papiću, koji je vrlo konkretno detektovao stanje na političkoj sceni BiH. Raduje kada novinari mišljenja sagovornika provjere u arhiviranim dokumentima i podacima. Šertović je podsjetio na Deklaraciju SNSD-a iz 2015. kojom se zagovara samostalnost RS-a, a koja nije izazvala ni približno burne reakcije kao Programska deklaracija SDA. Tezu o pretjeranim reakcijama kao političkoj igri potkrijepio je i osvrtom na druge vještački izazvane krize u Predsjedništvu, uključujući i onu sa postavljanjem zastave RS-a u kabinetu tada predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Šertović je podsjetio i na brojne ekonomske i druge stvarne probleme građana kojima se političari ne bave, a trebali bi.

DESANT NA DRVAR: I u osvrtu na posjetu Milorada Dodika i Aleksandra Vučića Drvaru, akcenat je stavljen na ekonomske probleme građana u ovom kraju. Osim izjava zastupnika u Općinskom vijeću Drvara iz različitih političkih stranaka, reporterka Merima Beširović razgovarala je i s brojnim razočaranim građanima. Gledaoci su saznali da Drvarčani čekaju 100 radnih mjesta koje im je obećao Vučić. Kao ilustracija demografske krize u ovoj općini, naveden je podatak o padu broja stanovnika sa oko 17.000, koliko ih je bilo 1991. godine, na oko 7.000, prema popisu iz 2013. Iako je demografski pad u Drvaru neupitan, imajući u vidu da je prijeratna općina podijeljena na dvije, te da je 11 naselja iz ove administrativno prebačeno u općinu Bihać, bilo bi korektno spomenuti da je općina teritorijalno reorganizovana. Stil izražavanja u prilogu bio je duhovitiji u odnosu na formalnost karakterističnu za informativne emisije. Prilog je najavljen kao „desant na Drvar“, a onda je obrazloženo kako se teritorijalnih podjela igraju Dodik i Vučić.

MOĆ ARHIVSKIH SNIMAKA: Kada novinar pretraži arhivu radi izjava političara o onome što su davno obećali i uporedi ih s aktuelnim stanjem na terenu, to obično rezultira uvjerljivom i vizuelno efektnom pričom. To je uradio reporter Hasan Gabela u prilogu o propaloj investiciji u RiTE Ugljevik i HE Mrsovo. Snimak iz 2014. na kojem Milorad Dodik i Rašid Serdarov polažu kamen temeljac za izgradnju HE Mrsovo i snimak reportera na istoj lokaciji 2019., zarasloj i praznoj, dobar su kontrast. O propalim projektima u kojem su gubitnici lokalne zajednice, radnici RiTE Ugljevik, budžet RS-a, kao i država čija se prirodna bogatstva pljačkaju, govorili su načelnici općina Ugljevik i Rudo, radnici, urednik portala Capital.ba i premijer RS-a. Zaključak je jasan: lošim koncesionim ugovorima koji su u suprotnosti s evropskim normama i praksama, Vlada RS-a omogućava još jednom kontroverznom ruskom biznismenu pljačku državnih dobara. Ovaj put riječ je o nevjerovatnih 180 miliona KM kojima će Elektroprivreda RS-a otkupiti koncesije od Serdarova.

DRŽAVA KOJA SE ODRIČE PRIHODA: Priču o skorom zatvaranju carinskog terminala u Bijeljini vrijedi i dalje pratiti. Razlog: brojni propusti koje su utvrdili revizori. Tu su i optužbe špeditera za namještanje posla privatnim kompanijama čiji su vlasnici osuđeni za utaju poreza. Ured za reviziju institucija BiH utvrdio je nepravilnosti u načinu raspodjele prihoda, kao i druge propuste u radu carinskih terminala koje održavaju privatne kompanije. Zašto se država odriče dijela prihoda u korist privatnika? Čije interese štiti Uprava za indirektno oporezivanje BiH? Novinar Omer Hasanović poziva se i na nezvanične izvore koji su u ovakvim pričama nekada neizbježni, ali ne bi smjeli prevladavati među izvorima informacija. Kod ove priče to nije slučaj, ali novinari kadgod je moguće trebaju insistirati na zvaničnim odgovorima nadležnih institucija. To često zahtijeva višestruke pozive i orkestrirano djelovanje medija.

Zaključak lekcije RTRS-a o demokratiji i ljudskim pravima, održane u „Teleringu“, glasio je: demokratija je kada dvojica budala imaju više prava od jednog pametnog! Koliko god voditelj ima pravo na sarkazam, ovakva aluzija je neprimjerena. Ne samo zbog izbora uvredljivih riječi koje mogu konotirati na tročlano Predsjedništvo BiH nego i zbog izrazite pristranosti u procjenjivanju njihovih postupaka. Dvije budale i jedan pametni. Koje je još poruke javni medijski servis RTRS poslao gledaocima preko svog gosta? Za probleme u BiH krivi su stranci jer su dozvolili raspad Jugoslavije. Glavni krivci su ipak Osmanlije jer su osvajanjem ovih prostora prije 500 godina uzrokovali vjerske i etničke razlike među narodima. Te razlike su toliko nepremostive da narodi trebaju odvojeno živjeti po uzoru na hinduse i muslimane koje je Indija razdvojila formiranjem Pakistana. Programska deklaracija SDA nastavak je višedecenijske podmukle politike Bošnjaka kojom pokušavaju stvoriti islamsku državu. Da bi se zaštitili, Srbi uvijek moraju biti spremni za rat. Dakle, na RTRS-u ništa novo – umjesto racionalne argumentacije političkih oponenata u svrhu rješavanja konflikata, njihovo produbljivanje širenjem straha o etničkoj ugroženosti srpskog naroda. A kada islamska država kuca na mala vrata, valja pripremiti oružje. Nezaposlenost, privreda na koljenima, pljačkanje javnih resursa, problemi u zdravstvu i obrazovanju benigni su. Greške od prije pet vijekova ne smiju se ponavljati.

U „Mreži“ FTV-a značajno mjesto dato je i ekonomskim temama, a i političke teme posmatraju se i iz ugla životnog standarda građana. Taj ugao posmatranja treba zadržati i proširivati agendu ekonomskih tema, pogotovo one o povezanosti političkih i ekonomskih moćnika.