BHT1 i Al Jazeera prošle su sedmice uradile odličan posao. U 28 minuta emisije “Kontekst” stalo je sve što je pričano u jednosatnim i dužim emisijama od izbora do danas. U ovoj emisiji sretno su se susreli kratkoća i efektnost, idealan novinarski spoj. A „Izlaz“ je ponudio još bolje novinarstvo

SAMOPROMOCIJA KOALICIJE: Postizborne koalicije i formiranje vlasti i dalje su dominantne političke teme bh. političkih i informativnih emisija. Jedna od takvih bila je “Reflex” na OBN-u koju je vodio Mimo Šahinpašić 16. novembra. Njegovi gosti u studiju bili su predstavnici dvije partije, članice koalicije na državnom nivou: Senad Šepić ispred SDA i Mirko Šarović ispred SDS-a. Tu su još bili Esad Hećimović, urednik informativnog programa na OBN-u, te Nino Raspudić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedan od voditelja same emisije. Tu je još trebao biti predstavnik Demokratske fronte oko čijih se principa i okupila spomenuta koalicija, ali se niko nije odazvao.

Jednosatna emisija poslužila je samopromociji koalicije. Nije se političare ozbiljnije propitivalo o njihovim namjerama i potezima, a za to je bilo više nego dovoljno povoda. Glavni je, svakako, dokument naslovljen kao “Programska načela za djelovanje izvršne i zakonodavne vlasti u BiH u mandatnom periodu 2014. – 2018. godina”.

TRI VARIJANTE ILI TRI JEZIKA: Dokument okuplja koaliciju oko nekih zajedničkih načela, međutim ne ulijeva povjerenje ni iz suštinskih ni iz banalnih razloga. Recimo, tamo stoji da je sačinjen u tri “jezičke varijante”. Ako se radi o varijantama, onda u BiH imamo jedan jezik, sa čim se nije problem složiti bilo kome iole lingvistički upućenom, ali službena korespondencija, pogotovo na visokom političkom nivou, podrazumijevala bi formulaciju da je dokument sačinjen na tri službena jezika u BiH. U sve tri “varijante” imamo puno krupnih pravopisnih grešaka, kakvo je, recimo, nepoznavanje upotrebe velikog slova. Tu su i tipfeleri pa sporazum zbog toga odaje utisak na brzu ruku i nemarno sastavljenog dokumenta. Principi su uopšteni, a na kraju dokumenta stoji da će se za svaku razinu vlasti “utvrditi detaljan program konkretnih mjera sa planom i rokovima realizacije”. Svi znamo da načela bez konkretnih mjera i načina provedbe u BiH ne prolaze. Ni to, međutim, nije problematizovano kao ni sintagma “za svaku razinu vlasti”. Naime, stranke potpisnice neće koalicijski učestvovati na svim razinama vlasti pa onda nije jasno kako će to na svim razinama provesti?!

KITNJASTI SVIJEĆNJACI I PLASTIČNO CVIJEĆE: Emisija se odvija u studijskom ambijentu kojim dominira bijela boja, a dekor čine kitnjasti svijećnjaci, plastično cvijeće, novogodišnji ukrasi pa čak i ogledala u kojima su vidljivi odrazi učesnika te sve više liči na emisiju revijalnog nego političkog karaktera.

Također, teško je objašnjivo da u studiju imamo tri čovjeka iz same emisije, sva trojica su inače njeni voditelji, pri čemu je jedan i urednik informativnog programa na OBN-u. Nije jasno u takvoj situaciji gdje prestaje promocija novinarskog, vlastitog mišljenja, a gdje počinje prezentacija gostovog.

POSTIZBORNA KOMBINATORIKA: Na Al Jazeeri, u emisiji “Kontekst”, informativnom talk showu emitovanom 18. novembra, koji je vodio Adnan Rondić, tema je također bila postizborna kombinatorika u BiH. Ni tu nisu problematizovane očigledne mane potpisanog dokumenta kojim je utemeljena koalicija na državnom nivou iako je o njemu pričano. Međutim, jedan od gostiju, sociolog Dino Abazović, jest uputio na problem nedostatka mehanizama provedbe bilo koje inicijative. To je učinio na primjeru britansko-njemačke inicijative kojom se od naših vlasti zahtijeva da se okrenu socijalno-ekonomskim pitanjima. Interesantnu temu je načeo gost Željko Rajlić, a to je geostrateški položaj BiH te njen geopolitički značaj. Za nadat se da će to biti tema neke ozbiljne političke emisije u BiH kakva je i “Kontekst” jer dosad se ona gubila u teorijama zavjere.

BOSNA I HERCEGOVINA BIT ĆE ZEMLJA PROLETERSKA: Začuđujuću tvrdnju je iznio gost emisije Srećko Latal da je BiH u ekonomskom smislu “više-manje socijalistička zemlja” i bilo bi interesantno da ga je novinar upitao da to malo bolje objasni. Takve tvrdnje su primamljive i mogu uticati da ih ljudi prihvate zdravo za gotovo, a teško je za njih naći argumente te je uvijek dobro iskristalisati šta se njima htjelo reći.

IDEALNA NOVINARSKA FORMA: U 28 minuta emisije “Kontekst” stalo je sve što je pričano u jednosatnim pa i dužim emisijama o istoj temi od izbora do danas, što u ovoj emisiji spaja kratkoću i efektnost, idealan novinarski spoj.

RAZOČARAVAJUĆI PRESSING: Bosanskohercegovački javni prostor odnedavno je bogatiji za još jednu političku emisiju. Radi se o “Pressingu” na skoro pokrenutoj televiziji N1. “Pressing” je predstavljen kao interaktivni regionalni politički talk show koncipiran kao hard talk intervju. Međutim, od hard talk intervjua ima samo naziv i vrijeme emitovanja – od ponedjeljka do četvrtka, a u emisiji od 19. novembra, koju je vodio Amir Zukić, nije bilo nijednog teškog, neugodnog pa ni neobičnog pitanja, osim što iz okvira neke pristojne komunikacije donekle izlazi upit Ćiri Blaževiću koliku je platu imao kad je bio selektor bh. reprezentacije. Međutim, i to je pitanje novinaru sugerisao jedan od gostiju. Nije jasno zašto se “Pressing” naziva političkom emisijom a kao temu tretira i fubal, i to ne u kontekstu politike. Devetnaestog novembra čak nije odgovarao ni svojoj temi: “Sjaj i bijeda bh. fudbala”. Govora je bilo samo o reprezentaciji, tačnije o bivšem i mogućem budućem selektoru. Da nije bilo tog trostrukog lažnog predstavljanja, emisija bi bila odlična.

OSVJEŽENJE S JAVNOG SERVISA: Pravo osvježenje kad je televizijsko problematiziranje političkih tema u pitanju predstavlja emisija “Izlaz” na BHT-u koju uređuje i vodi Ermina Hrustemović. Treba naglasiti da, iako se radi o projektu BHT-a s partnerskom organizacijom, taj projekat finansira EU. Zašto se radi o osvježenju? Zato jer se politici pristupa odozdo i o problemu ne pričaju političari – nema mjesta za demagoške retoričke strategije. Tema emisije 20. novembra bila je “Socijalne politike prema osobama s invaliditetom”. Sistem se pokazao u svoj svojoj truleži koju raskrinkava sistemska diskriminacija jedne od najosjetljivijih kategorija stanovništva. Naime, otvoreno je pitanje zašto status invalida omogućava veće privilegije i unutar te kategorije vrši klasno raslojavanje. Tako ratni vojni invalidi imaju nesrazmjerno veće privilegije i naknade od civilnih invalida, čak i ako se radi o istom stepenu invaliditeta. Kao jedan od uzroka spomenuta je i lobistička moć boračkih organizacija za političko usmjeravanje biračkog tijela. Emisija ima i prevodioca za znakovni jezik pa joj to također daje veliki plus. Mana je, ipak, nešto lošija raspodjela vremena tako da u prvih pola sata nismo imali priliku čuti jednog od njih, a kako je bio u studiju u Banjoj Luci, nevidljiv, na njega smo i zaboravili. Ipak, svi su dobili ujednačen broj pitanja i približno ujednačeno vrijeme odgovora na ista.

PLUS SEDMICE

Emisija “Izlaz” zaslužuje najveće pohvale zbog pristupa politici iz perspektive čovjeka koji trpi probleme uzročene politikom, a ne iz perspektive onoga ko navodno te probleme rješava – političara. Svakako, plus ovoj emisiji daje i to što je mogu pratiti osobe sa slušnim poteškoćama.

MINUS SEDMICE

Emisija “Reflex” zbog omogućavanja samopromocije političarima pod krinkom novinarstva te samopromocije političkih stavova dvojice voditelja emisije, Nine Raspudića i Esada Hećimovića, pri čemu je posljednji i urednik informativnog programa na OBN-u.

KOMPARATIVNA ANALIZA

Sve analizirane emisije su dijaloškog tipa. Pitanje – odgovor je, dakle, njihova osnovna struktura, ali razlike među njima su ipak velike. Od “Pressinga”, što je infotainment CNN-ovog tipa, do pristupa politici odozdo, uz miran ton i zaista dubinski uvid u problematiku što gaji emisija “Izlaz” na BHT-u, stičemo utisak kao da gledamo emisije koje se rade u različitim zemljama. Ove emisije međusobno su gotovo neuporedive, ali su itekako interesantne za uvid kako se u posljednjih nekoliko godina, kad su bh. televizije u pitanju, razvilo prisustvo različitih novinarskih škola. To ipak nešto govori o potrazi za novinarstvom, a ne za senzacijom ili, pak, promocijom moćnika.

OCJENE

Reflex – 3

Kontekst – 8

Pressing – 6

Izlaz – 9

(U srijedu, 26. novembra čitajte analizu Nidžare Ahmetašević: Hayat TV i BHT1)