FTV: ŠTA JE VAŽNIJE PRESUDA ESLJP ILI STAV HNS!?
04. februar 2026. – 10. februar 2026.
TEMA ISTA, PRISTUP POTPUNO DRUGAČIJI?: Evropski sud za ljudska prava prošle sedmice presudio je da su Zlatanu Begiću, kao osobi koja se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, uskraćena prava da bude biran na poziciju predsjednika odnosno potpredsjednika bh. entiteta FBiH. Begić, aktuelni zastupnik u državnom parlamentu iz DF, žalio se Evropskom sudu jer mu je, nakon posljednjih općih izbora, onemogućeno da bude kandidat iz reda Ostalih za čelne pozicije u entitetu FBiH. Nakon presude u njegovu korist, Begić kao i njegove stranačke kolege iz opozicionog DF zatražili su od visokog predstavnika međunarodne zajednice da promijeni svoju odluku koju je nametnuo u izbornoj noći, kojom je, kako tvrde u ovoj stranci, dodatno osnažena diskriminacija. Odluka visokog predstavnika odnosi se na izmjene Izbornog zakona BiH. Vijest uz dvije kratke izjave o ovom zahtjevu DF objavljena je skoro na samom kraju Dnevnika FTV u srijedu. Dva dana kasnije, izborni zakon bio je tema predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora. U Dnevniku FTV tome je posvećena mnogo značajnija pažnja pa su gledaoci mogli vidjeti prilog u kojem predsjednik vladajućeg HDZ BiH i HNS ponavlja svoj stav o izbornom zakonu, ali i najavljuje lobiranje na ključnim destinacijama za izmjene ovog zakona na način kako to HDZ smatra potrebnim. Ovo je vrlo zanimljiva logika u kojoj se stavovima jedne stranke posveti mnogo više pažnje nego presudi najviše sudske instance Vijeća Evrope i jedne od najvažnijih evropskih institucija za zaštitu ljudskih prava.
PREŠUĆEN UZROK POVIŠENE KONCENTRACIJE OLOVA U KRVI: Analiza uzoraka krvi mještana Vareša i okolice pokazala je da je kod svih testiranih zabilježeno povećanje koncentracije olova u krvi. U dva navrata, u decembru prošle i januaru ove godine, testirano je više od 100 osoba i kod svih je zabilježena povišena koncentracija olova u krvi. Ovo su podaci koji su navedeni u prilogu FTV emitiranom u petak. U istom prilogu saznali smo i da se radi o građanima koji žive nedaleko od, kako je rečeno, opasne deponije. Ono što nismo saznali jeste ko je napravio tu deponiju, ko odlaže navodno opasne materije, da li imaju dozvolu za odlaganje i, ako imaju, ko im je izdao tu dozvolu. Gledaoci su ostali uskraćeni i za informaciju da li ova, kako su je nazvali autori priloga, deponija ima veze s rudnikom otvorenim nedaleko od ove lokacije. Umjesto ovih odgovora, više puta smo čuli fraze kako nema mjesta panici te izjavu “da su analize pokazale povećanu koncentraciju olova u krvi, ali ne i trovanje olovom”. Ova izjava, u najboljem slučaju, zaslužuje bar rečenicu-dvije pojašnjenja na način da li to znači da građani nemaju razloga za brigu jer povišena koncentracija nije uzrok mogućih oboljenja ili samo da trenutno ne izaziva ozbiljne zdravstvene posljedice. Novinarski pristup , a posebno pričama koje se odnose na zdravlje građana, mora biti jasan, precizan i koncizan jer nedorečenosti i informacije koje ostavljaju prostor za različito tumačenje nikako ne doprinose boljoj informiranosti. Naprotiv, to je siguran put za širenje sumnje.
POSJETA ČELNIKA NATO: Boris Ruge, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a, protekle sedmice boravio je u posjeti BiH. Razgovarao je s domaćim dužnosnicima, ambasadoricom Norveške u BiH, prisustvovao promociji filma, gostovao u emisijama domaćih TV kuća… Važna, ali ni po čemu posebna posjeta NATO dužnosnika. Većina medija o ovoj posjeti izvještavala je na sličan način. FTV je odabrao drugačiji pristup. O posjeti pomoćnika generalnog sekretara NATO-a BiH izvijestili su kao o susretu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i ovog NATO dužnosnika. U snimljenom javljanju ispred zgrade Predsjedništva BiH novinarka izvještava o sastanku Bećirovića i Rugea, kaže da je sastanak bio iza zatvorenih vrata i onda ide izjava člana Predsjedništva BiH u kojoj nema apsolutno ništa novo i koja, čak i ako bismo novinarske kriterije spustili na minimum, nema niti jedan jedini element vijesti. Bećirović ponavlja kako je BiH usvojila zakone i odluke o, kako kaže, brzom pridruživanju NATO-u te da odluke koje vode ka članstvu u toj organizaciji ne donose narodi nego institucije države. To je naravno tačno, ali ne i potpuno. Jer, kao što je svima veoma dobro poznato, svi zakoni koji se usvajaju na državnom nivou moraju biti usvojeni u identičnom tekstu u oba doma državnog parlamenta, a u gornjem domu tog parlamenta sjede isključivo predstavnici tri konstitutivna naroda. Dakle, odluke ne donose narodi, ali bez podrške predstavnika sva tri konstitutivna naroda ne može biti usvojena nijedna odluka koja znači ispunjenje uslova za ulazak u NATO. Bećirović nije ni prvi, a vjerovatno ni posljednji političar koji se služi manipulacijama, ali uloga medija, a posebno javnog servisa, jeste da daju jasnu, potpunu, tačnu i preciznu informaciju te da ta informacija bude objavljena u kontekstu koji neće biti obmanjujući. Izvještavanje o ovom susretu završava novinarskom rečenicom da sastanku nisu prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Ni slova o susretima Rugea s ostalim domaćim dužnosnicima poput zamjenika državnog premijera i ministra odbrane BiH Zukana Heleza.
Ocjena: 6
BHT1: PUT ZATVOREN, PITANJE ODGOVORNOSTI OTVORENO
4. februar 2026. – 10. februar 2026.
ZATVOREN PUT SARAJEVO–FOČA: Magistralni put Sarajevo–Foča zatvoren je za teretni saobraćaj, a putnička vozila koriste makadamski, 30-tak kilometara dugi alternativni pravac. Razlog zatvaranja je oštećenje mosta na rijeci Bistrici koje je izazvano klizištem u njegovoj blizini. Ovo je dio priče o višegodišnjem problemu o kojem se svi odgovorni i uključeni slažu. Kako je došlo do pokretanja klizišta prva je tačka na kojoj se razilaze stavovi uključenih. Mještani kažu da je klizište nastalo zbog gradnje mini hidrocentrala, investitori to negiraju, a predstavnici vlade bh. entiteta RS nisu sigurni. Sve ovo je vrlo lijepo posloženo u prilogu emitiranom u Dnevniku BHT1, koji je imao sve elemente kvalitetno urađene novinarske priče. Gledaoci su saznali uzrok, stavove odgovornih, vidjeli kako izgleda put koji vlasti tog dijela BiH nazivaju alternativnim pravcem, a radi se o blatnom, makadamskom šumskom putu, te šta su moguća rješenja. Prilog završava informacijom da su teretna vozila koja iz Sarajeva idu ka Foči preusmjeravana na dionicu preko Rogatice koja je, u jednom dijelu, u tek malo boljem stanju od spomenute zatvorene dionice.
KO ĆE BITI DIREKTOR FUP-a: Izbor direktora Federalne uprave policije problem je koji traje godinama, a priča je dodatno zakomplicirana odlukom Vrhovnog suda FBiH da ranijem vršiocu dužnosti direktora Vahidinu Munjiću zabrani obavljanje te dužnosti. U međuvremenu su imenovani novi vršioci dužnosti, a paralelno s tim provedena je i konkursna procedura za izbor direktora i zamjenika direktora FUP-a. BHT1 je ovu, za dio javnosti pomalo kompliciranu priču, obradio dosta kvalitetno, izbjegavajući korištenje krute terminologije i omogućavajući gledaocima da imaju jasnu i kompletnu sliku. Saznali smo tako u kojoj je fazi konkursna procedura, ko su potencijalni kandidati, ali i genezu cijelog slučaja koji je, godinama unazad, ušao u političke vode. Zanimljiv detalj emitiran je na kraju izvještavanja o ovom pitanju. Aktuelni ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak, u jednom od svojih ranijih dopisa, optužio je aktuelnog vršioca dužnosti direktora FUP-a za trgovinu utjecajem. Ovi navodi nikad nisu dobili pravosudni epilog.
AERODROMI U FBiH POD KONCESIJOM!? Investitori iz SAD-a zainteresirani su za preuzimanje upravljanja aerodromima u bh. entitetu FBiH na osnovu ugovora o koncesiji. Pismo namjere već su uputili Vladi FBiH. Da li je koncesioni model dobar za domaće aerodrome i šta BiH time dobija istražili su novinari BHT1. Dio stručnjaka tvrdi da je to loš model jer, kako kaže jedan od njih, koncesionar dolazi da zaradi i to mu je, a ne razvoj, primarni cilj. Drugi, pak, naglašavaju da je obostrana korist moguća ukoliko bi se ispregovarao dobar koncesioni ugovor, ali su istovremeno skeptični da li to aktuelne vlasti mogu napraviti. I treći segment je geopolitički, u kojem je jedan od sagovornika pojasnio šta s tog aspekta znači kad strani investitori imaju presudnu ulogu u energetskoj, komunikacijskoj ili transportnoj sferi. Pohvalno je da su svi ovi aspekti korektno obrađeni u relativno kratkom TV prilogu te da veliki broj sagovornika prilog nije učinio negledljivim. Naprotiv, njihove izjave su vrlo lijepo posložene s novinarskim off-ovima koji su sadržavali uglavnom informacije. Izuzetak je posljednji off u kojem novinar konstatuje očito, a to je da je na potezu Vlada FBiH.
Ocjena: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
Ponovljeni izbori za predsjednika bh. entiteta RS održani su u nedjelju. Bio je to jedan od događaja koji je obilježio proteklu sedmicu i koji je na takav način tretiran u informativnim emisijama državnog i entitetskog javnog emitera. U nedjelju, na dan održavanja izbora, FTV i BHT1 imale su više reporterskih ekipa na terenu i gledaocima su ponudile manje-više iste ili slične informacije. To je, naravno i očekivano jer se radi o jasno strukturiranom događaju pa novinari i urednici i nemaju previše prostora za kreaciju. Ono što razlikuje dva emitera jeste period prije samih izbora odnosno novinarsko pokrivanje dana pred izbore. BHT1, kad su ovakvi događaji u pitanju, ima ustaljenu praksu da gledaoce koji kontinuirano prate njihove informativne emisije polako uvodi u sam dan izbora. U prilozima koje emituju u danima prije izbora obrade većinu aspekata i gledaocima ponude jasnu sliku, potpunu informaciju i kontekst.
Boravak Milorada Dodika, predsjednika SNSD i smijenjenog predsjednika RS, Ane Trišić Babić, vršiteljice dužnosti predsjednice RS i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH, u Washingtonu te sastanci s dužnosnicima američke administracije pronašli su zasluženo mjesto u dnevnicima FTV i BHT1. Državni javni emiter oslonio se na saopćenja i informacije koje su dijelili sudionici sastanaka. S druge strane, FTV je kroz javljanje reportera iz Washingtona posjetu i boravak Dodika i ostalih u SAD-u dodatno kontekstualizirao što je dobar način pokrivanja ovakvih događaja. U konkretnom slučaju, problem je što je reporter više imao ulogu analitičara nego izvještača dajući vlastite ocjene i vrijednosne sudove. Izvještavanje je uloga novinara i reportera koji trebaju prezentirati informacije, staviti ih u kontekst te gledaocima prepustiti zaključke. Ako se radi o značajnim događajima, uz javljanja reportera korisno je ugostiti i analitičara koji može dati širu sliku i ocjene.
Primjetno je i različito postupanje dva emitera kad su u pitanju protokolarni susreti. Primjerice, BHT1 je objavio vijest o susretu člana Predsjedništva BiH i otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH. S obzirom na to da je tema bila južna gasna interkonekcija, a da je Predsjedništvo BiH uključeno u proceduru zaključivanja međunarodnih ugovora, onda ovaj susret ima značaj i predstavlja vijest. BHT1, inače, sve rjeđe objavljuje vijesti o protokolarnim susretima. FTV, pak, ide u drugom pravcu. Prošle sedmice je u Dnevniku FTV objavljena vijest da je delegacija Vlade FBiH posjetila granični prelaz Izačić. U izjavi emitiranoj uz ovu vijest, entitetski ministar poljoprivrede najavljuje da će tražiti izmjene ugovora s Hrvatskom o statusu ovog prelaza. Ostalo je nejasno kakva je nadležnost entitetskog ministra u pregovorima o graničnim prelazima i zašto je posjeta graničnom prelazu uopće vijest.
Plus sedmice
FTV
Ustavni sud bh. entiteta RS u jednoj od svojih odluka konstatovao je da zakon koji su usvojile entitetske vlasti nije na snazi jer je, kako se navodi, poništen odlukom Ustavnog suda BiH. Iako bi ovakav stav trebao biti normalna praksa, imajući u vidu dešavanja i ponašanja političkih predstavnika ovog dijela BiH kao i ranije stavove entitetskog ustavnog suda, ovo je važna vijest. I prilog FTV o tome je korektno urađen.
BHT1
BHT1 kontinuirano prati zahtjeve udruženja žrtava za procesuiranjem ratnih zločina te njihovo insistiranje na smjeni aktuelnog glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića. S obzirom na to da se radi o izuzetno važnom, ali za porodice žrtava jako osjetljivom pitanju, korisno je držanje pažnje javnosti na ovoj temi.
Minus sedmice
FTV
FTV kontinuirano objavljuje sadržaj koji nema elemente vijesti, ali govori o protokolarnim susretima određenih dužnosnika. Posljednji takav primjer je vijest o sudjelovanju direktora Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH na forumu u Washingtonu. Možda bi korisnije bilo istražiti koliko su građane BiH koštala putovanja raznih dužnosnika na određene događaje i kakvi su efekti tih posjeta. Lična promocija se ne bi trebala računati kao pozitivan efekt za državu i porezne obveznike.
BHT1
Dvije vijesti o aktivnostima entitetskih vlada koje se odnose na radnike odnosno poslodavce pripremljene su na način da izgledaju kao prepričana saopćenja vladinih ureda za odnose s javnošću. Posebice se to odnosi na vijest o sporazumu Vlade bh. entiteta RS s tamošnjom unijom poslodavaca iz koje je teško zaključiti šta ovaj sporazum uopće znači za privredu.
