Koalicija za slobodu medija kasnila s reakcijom na ubistva novinara u Gazi

E-mailovi otkrivaju nesuglasice i propušten rok za zajedničko saopćenje, dok više od polovine članica uključujući SAD nije stavilo potpis

Koalicija za slobodu medija kasnila s reakcijom na ubistva novinara u Gazi
Foto: Safejournalists.net

Koalicija država osnovana radi odbrane slobode medija imala je poteškoća da formulira odgovor na izraelsko ubijanje šest palestinskih novinara u Gazi prošlog mjeseca, pokazuju e-mailovi, a članice grupe propustile su rok da se pridruže saopćenju kojim se osuđuje nasilje nad medijima.

Koalicija za slobodu medija je ipak 21. augusta izdala saopćenje u kojem je osudila nasilje nad novinarima u Gazi, skoro dvije sedmice nakon što je izraelski dron ubio četiri novinara Al Jazeere, uključujući poznatog reportera Anasa al-Sharifa, te još dva medijska radnika.

Koalicija, koja uključuje 51 državu članicu, nije imenovala ubijene novinare, ali je osudila „namjerno gađanje“ medijskih radnika i pozvala na istragu i procesuiranje odgovornih.

E-mailovi do kojih je došlo Ministarstvo vanjskih poslova Švedske daju novi uvid u izazove s kojima se koalicija suočila u pokušaju da usaglasi zajednički odgovor na izraelsko ciljano ubijanje medijskih radnika, uslijed različitih stavova članica.

Al Jazeera je e-mailove dobila od švedske vlade, članice koalicije, na osnovu zahtjeva za pristup informacijama.

Sekretarijat Koalicije za slobodu medija zatražio je od država članica da odgovore do podneva 20. augusta ako žele biti uključene u zajedničko saopćenje, no samo ih je 16 to učinilo do roka, pokazuju e-mailovi.

U e-mailu upućenom nekoliko sati prije isteka roka, švedska zvaničnica za vanjske poslove Christina Linnarud napisala je da bi „moglo biti teško“ ispoštovati rok i zatražila više vremena da donese „konačnu odluku“ o tome hoće li Švedska staviti svoj potpis na saopćenje.

Linnarud je također tražila informacije o tome koje su druge zemlje već potpisale saopćenje.

Tally Kapadia, projektna koordinatorica u londonskom sekretarijatu koalicije, odgovorila je da „ne bi trebalo biti problema“ ako Švedska potvrdi svoje učešće i nakon isteka roka tog dana.

Kapadia je napomenula da su se i druge zemlje našle „u istoj situaciji“ te da očekuje da će se spisak učesnika proširiti.

Nije jasno koje su zemlje ispoštovale rok, a koje su tražile dodatno vrijeme, jer su njihova imena uklonjena iz e-mailova prije objavljivanja.

Na kraju je 21 država, uključujući Švedsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Australiju i Francusku, potpisala saopćenje koje je objavljeno javnosti.

Više od polovine članica Koalicije za slobodu medija, uključujući Sjedinjene Američke Države, Južnu Koreju, Argentinu i Maldive, nije stavilo svoje ime na saopćenje.

Iako nisu jasni konkretni razlozi neslaganja među članicama, Kapadia je u prepisci napomenula da su „učinili sve da uvaže sve crvene linije“.

Dodala je i da, iako saopćenje ne „pokriva sve“, ono se ipak treba smatrati „važnim korakom naprijed u kolektivnom smislu“.

Kako je rekla, saopćenje se držalo „ključnih pitanja“, a ne specifičnih događaja, zbog brzine razvoja situacije u Gazi i „vjerovatnoće da naše saopćenje ne bi postiglo konsenzus dovoljno brzo da pravovremeno reagira na vijesti“.

Kapadia je također istakla da je članicama dato manje vremena za potpisivanje nego inače jer je „mnogo država bilo izuzetno zainteresirano da se ovo što prije objavi“.

U odgovoru na zahtjev za komentar o deliberacijama opisanim u e-mailovima, sekretarijat Koalicije za slobodu medija rekao je da multilateralna saopćenja „zahtijevaju saglasnost brojnih vlada, i očekivano, taj proces traje“.

– Prioritet Koalicije za slobodu medija je da iznese snažne, jedinstvene stavove koji imaju maksimalan utjecaj u odbrani i unapređenju slobode medija – navedeno je.

Osnovana 2019. godine na inicijativu Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, Koalicija za slobodu medija izdala je saopćenja izražavajući zabrinutost za slobodu medija u brojnim zemljama i jurisdikcijama, uključujući Rusiju, Tursku, Hong Kong i Venezuelu.

Prošle godine, koalicija je izrazila zabrinutost zbog izraelskog zatvaranja Al Jazeerinog dopisništva na okupiranoj Zapadnoj obali, ali saopćenje koalicije o ubijanju novinara u Gazi prošlog mjeseca bilo je prvo koje se odnosilo na tu enklavu od početka izraelskog rata u oktobru 2023. godine.

Komitet za zaštitu novinara (CPJ) navodi da je skoro 200 medijskih radnika ubijeno u izraelskim napadima na Gazu tokom tog perioda.

Izraelovo ubistvo šest novinara 10. augusta, uključujući dopisnike Al Jazeere Mohammeda Qreiqeha i al-Sharifa, kao i snimatelje Ibrahima Zahera i Mohammeda Noufala, izazvalo je talas osuda vlada i grupa za slobodu medija, uključujući Reportere bez granica i CPJ.

Mreža Al Jazeera osudila je ubistva kao „očigledan i unaprijed planiran napad na slobodu medija“ i „očajnički pokušaj da se ušutkaju glasovi koji razotkrivaju predstojeće zauzimanje i okupaciju Gaze“.

Izvor: Al Jazeera

About The Author