Književnik Zlatko Topčić podnio je ostavku Upravnom odboru BHRT-a, kako je naveo na Twitteru zbog nedostatka sjednica Programskog vijeća BHRT-a, ali i ukidanja dokumentarnog i dramskog programa BH Radija 1.
Topčić je za Klix.ba kazao da ne želi davati privid legaliteta sabotažama onih koji su “apsolutno nedostojni funkcija koje obnašaju”.
– U nemogućnosti da iznosim stav tamo gdje mi je obaveza, kao član Vijeća, iznio sam ga tamo gdje imam pravo, kao građanin, na Twitteru. U julu sam reagirao na difamiranje Miralema Ovčine i Mirze Skenderagića, vrhunskih profesionalaca čiji je jedini grijeh bio u tome da su o genocidu u Srebrenici progovorili na ‘neljubazan način’ – kazao je Topčić.
Dodao je i da se ne uobražava da će njegova gesta nešto promijeniti, ni da će iko biti na gubitku, ni on niti BHRT nego to čini samo jer mu tako nalaže savjest.
– Oni neka čine ono što im nalažu stranke koje su ih instalirale da provode politiku primitivizma, opstrukcije i razdora. Ne mogu učiniti ništa više ni išta manje osim da s gorčinom kažem: ‘Bez mene!’ – zaključio je Topčić.
Bosanskohercegovački pisac Dževad Karahasan uputio je otvoreno pismo kritike nakon posljednjih dešavanja na BH Radiju 1 kada je ukinut dokumentarni program tog radija.
– S dubokim čuđenjem i velikom brigom saznao sam da je Pejka Medić, direktorica BH Radija 1, suspendirala Dramski i dokumentarni program toga radija. Naprosto suspendirala – nema više. S jednakim čuđenjem i brigom primijetio sam da se niko u PEN-u zbog toga nije uznemirio, iako je to, ako išta, primarni posao i obaveza PEN-a – naglasio je Karahasan.
Napominje da je taj program jedan od nasljednika Dramskog programa Radio-Sarajeva, jednog od najuglednijih i najvažnijih programa koje su bh. mediji uopće imali.
Podsjetio je da su produkcije Dramskog programa sarajevskog radija osvajale priznanja i nagrade na jugoslavenskim i međunarodnim festivalima, bile rado slušane i izvan Bosne i Hercegovine, a autori tih produkcija uživali su visok ugled u radiofonskim krugovima širom Jugoslavije.
– Svojim produkcijama taj program je uradio za afirmaciju i popularizaciju bh. književnosti više nego mnoge institucije kojima je to posao. Iz niza takvih produkcija izdvojit ću samo dragocjenu seriju Radio roman. Niz danas uglednih pisaca počinjalo je učiti zanat dramskog pisanja upravo radeći za dramski program sarajevskog radija – podvukao je Karahasan.
Mnogi od onih pisaca koji nisu učili na radiju, uvijek iznova su se vraćali formi radio-drame i dramskom programu. Skoro svi bh. glumci svoje prve korake u javnosti napravili su upravo na dramskom programu, gdje su imali prilike da rade s pažljivim i iskusnim režiserima, a u solidnim produkcijskim uvjetima.
– Najkraće: dramski program Radio-Sarajeva i njegovi nasljednici (dakle i Dramski i dokumentarni program Radija BH) jedan od bitnih elemenata bh. kulturne tradicije. Gubeći njega, mi gubimo i dio sebe. Svoje poštovanje i zahvalnost prema ovom programu izrazio sam nedavno, dajući im ekskluzivno pravo na objavljivanje govora kojim se zahvaljujem za Goetheovu nagradu, jedno od najuglednijih evropskih priznanja u oblasti kulture – istaknuo je Karahasan.
Predložio je da se PEN obrati svim strukovnim udruženjima i institucijama u sferi kulture i umjetnosti s pozivom da se formira odbor za zaštitu javnih medija od barbarizacije.
– Ne smijemo dozvoliti da birokratske marionete, koje su voljom njima sličnih političkih marioneta dobile vlast u medijima barbariziraju naše društvo zabranjujući pamćenje, razarajući temelje našeg sjećanja, onemogućujući samostalno mišljenje i razgovor. Mislim da bi bilo logično ako bi na čelu tog odbora bio Zlatko Dizdarević koji je čitav radni vijek proveo u medijima i zna ih iznutra i izvana. Ovo predlažem bez konsultacije sa Zlatkom, jer mislim da treba brzo djelovati -zaključio je Karahasan.
Izvor: Klix