Piše:  Tareq S. Hajjaj

Od 27. maja izraelska vojska je dopustila ulazak ograničenog broja kamiona s pomoći u Gazu. Neki od njih pripadali su Svjetskom programu za hranu (WFP) pri Ujedinjenim narodima, ulazeći preko sjevernog prelaza Zikim ili preko Karam Abu Salem na jugu. Većina njih je opljačkana, dok su na druge nasrnuli izgladnjeli Palestinci. U mnogim slučajevima izraelska vojska je pucala i na gomilu i na same kamione. Ali bilo je i konvoja koji su prošli bez incidenata, uživajući oružanu pratnju sve do dolaska na svoje odredište. Ti kamioni bili su u vlasništvu privatnih trgovaca u Pojasu.

Prema Uredu za medije Vlade Gaze, od 27. maja kroz prelaz Zikim ušlo je samo 941 kamion s pomoći, dok je dopušten ulazak 287 komercijalnih kamiona u vlasništvu palestinskih trgovaca.

„U oba slučaja, ono što se propušta je kap u moru stvarnih dnevnih potreba Gaze i njenog stanovništva od 2,4 miliona ljudi, uključujući 1,2 miliona djece“, rekao je Ismail Thawabta, direktor Vladinog ureda za medije u Gazi, za Mondoweiss.

Ali dok je većina od 941 kamiona opljačkana kroz sistem takozvane „samodistribucije“, privatni kamioni ostaju netaknuti jer trgovci plaćaju velike „naknade za ulazak“ izraelskoj vojsci u vrijednosti od stotine hiljada šekela, prema riječima jednog trgovca koji je za Mondoweiss govorio pod uslovom anonimnosti. Izvor je dodao da trgovci izdvajaju i značajna sredstva za angažovanje privatnih oružanih pratnji.

Prema riječima Ismaila Thawabtea, trgovci uvode kamione preko posrednika koji koordiniraju s izraelskim vlastima.

Ti posrednici djeluju kao logistička veza, rekao je Thawabta, s ograničenim dozvolama koje se izdaju za nekoliko desetina kamiona dnevno. Ipak, oni ne predstavljaju stvaran dotok robe na tržišta Pojasa Gaze, jer podliježu strogo kontrolisanim propisima u vezi s vrstom i količinom robe. „Ovo je okvir okupacije za upravljanje glađu, umjesto da je okonča“, pojasnio je Thawabta.

Ranije tokom rata, policijske snage Gaze pokušale su osiguravati konvoje pomoći, ali je Izrael sistematski ciljao na njih u sklopu svoje politike demontiranja lokalnog civilnog upravljačkog sistema Hamasa, uključujući policijske snage i uposlenike Ministarstva unutrašnjih poslova Gaze.

„Izraelska vojska je do sada ubila više od 780 pripadnika vladinih sigurnosnih struktura“, rekao je Thawabta za Mondoweiss.

Proizvodnja gladi

Trgovac iz Gaze, koji je želio ostati anoniman, rekao je za Mondoweiss da iznose koje privatne firme plaćaju za ulazak kamiona određuje izraelska vojska. Ona također odlučuje koju će robu pustiti unutra, često odbijajući određene artikle.

Trgovac je pojasnio da svaka pošiljka kamiona košta 100.000 šekela (gotovo 30.000 dolara), koje plaća izraelskoj vojsci kao „naknadu za ulazak“.

„Po dolasku kamiona u Gazu, trgovci plaćaju dodatnih 100.000 šekela sigurnosnoj kompaniji kako bi se garantovalo da kamioni stignu do trgovačkih radnji“, rekao je trgovac.

Trgovac je dodao da se sigurnosna koordinacija obavlja direktno između trgovaca i sigurnosne kompanije, bez ikakvog učešća civilne vlade. Napomenuo je da izraelska vojska cilja kamione za koje posumnja da ih štite agenti civilne vlade Hamasa, što je primoralo trgovce da potraže zaštitu kod privatne sigurnosne kompanije. Zbog toga trgovci radije angažuju privatne sigurnosne kompanije, a ne policiju, kako bi zaštitili svoje kamione.

„Potrošač je taj koji snosi sve ove troškove kroz veoma visoke cijene robe“, priznao je trgovac. „Zbog oskudice hrane, dostupne količine prodaju se po visokim cijenama.“

Čak su i neki elektronički uređaji uvezeni, rekao je trgovac, a njihove cijene su astronomske. „Mobilni telefon može dostići 20.000 šekela [oko 6.000 dolara]“, pojasnio je.

Muhammad Abdul Salam, službenik sigurnosti u al-Ikhlas Security, novouspostavljenoj kompaniji u Gazi, rekao je za Mondoweiss da njegova kompanija ne obezbjeđuje nijedan od besplatnih kamiona pomoći koji prolaze, već da je zadužena isključivo za zaštitu trgovačkih konvoja.

Abdul Salam je rekao da trgovci obavještavaju sigurnosnu kompaniju o terminima ulaska svojih kamiona, često u sjevernom dijelu Pojasa blizu prelaza Zikim, nakon čega se šalje između 10 i 15 ljudi da prate konvoj.

„Sigurnosne snage broje više od 600 naoružanih ljudi“, rekao je, pojašnjavajući da su pripadnici sigurnosti uglavnom naoružani pištoljima ili kalašnjikovima.

Abdul Salam je istakao da nemaju naređenja da napadaju ili ubijaju bilo koga, već da je njihova jedina misija zaštititi kamione, čak i po cijenu vlastitih života. „Svjesni smo da nas izraelska vojska može ciljati, ali do sada nijedan naš pripadnik, niti pripadnici drugih privatnih sigurnosnih kompanija, nisu bili meta“, rekao je.

Ismail Thawabta je ovu selektivnu politiku, u kojoj se dopušta ulazak trgovačke robe koja se prodaje po astronomski visokim cijenama, dok se istovremeno ometa ulazak besplatne pomoći, opisao kao sistematsku politiku „proizvodnje gladi“.

„Okupacija provodi dvostruki cilj“, objasnio je Thawabta. „Uskraćivanje stanovništvu besplatne pomoći koja mu je potrebna i stvaranje haosa u distribuciji hrane.“

To otežava da hrana dođe do ljudi kojima je najpotrebnija, a hrana koja ipak uspije stići na tržište ostaje nedostižna zbog cijene. „To produbljuje krizu i pretvara glad u sredstvo kolektivnog kažnjavanja“, dodao je Thawabta.

Objavljeno: 2. septembar 2025.

Izvor: https://mondoweiss.net/2025/09/how-israel-is-managing-the-famine-in-gaza-by-using-local-merchants/