„Novine 21. vijeka će na posljednjim stranicama samo malo pisati o kriminalu ili političkim kontroverzama, ali će na naslovnim stranicama pisati o proglašenju nove naučne hipoteze.“

Kažu da je ovo izjava Nikole Tesle.

Mi smo potrošili već četvrtinu 21. vijeka i evo prilike da vidimo koliko je Teslino proročanstvo tačno, barem među građanima Bosne i Hercegovine. Najjednostavniji način da to provjerimo je da napravimo presjek najčitanijih sadržaja na pojedinim bosanskohercegovačkim portalima — „novinama“.

Novinari i čitaoci „Glasa Srpske“ baš ne potvrđuju hipotezu Nikole Tesle. Među najčitanijim vijestima ima svega, osim nauke i naučnih hipoteza. I ne samo da nema nauke, nego među najčitanijim vijestima preovladavaju one čiji će rok trajanja biti manji od 24 sata.

U „Nezavisnim novinama“ nije ništa bolja situacija. Najčitanije su trivijalne stvari, prolazne vijesti koj se zaborave u roku od 15 minuta, mada ova vijest o kutijama od cipela možda ostane nešto duže u sjećanju nekolicine čitalaca.

Ni čitaoci Klixa nisu nešto bolji od prethodnih čitalaca. Dvije najčitanije vijesti tiču se sporta i sportista, dok je ostalo kriminal i dnevni događaji koji će se veoma brzo zaboraviti.

Bljesak.info je priča za sebe. Njihove najčitanije vijesti su toliko bajate, da ljudi na fotografijama još uvijek nose majice kratkih rukava iako je danas 8. novembar. I ne samo to — od pet najčitanijih vijesti, tri se odnose na Sanjina Musu, čovjeka koji povremeno iskoči iz anonimnosti zbog svojih izjava i postupaka, da bi se ubrzo vratio u nju.

Možda je Nikola Tesla bio genijalac i vizionar, ali o medijima i ljudima nije imao pojma. U medijima ne samo da nema naučnih hipoteza, već ni nauke nema, osim ako nešto nije ekskluzivno, šokantno i skandalozno.

E sada se nameće jedno važno pitanje: koliki je uticaj najčitanijih vijesti na uređivačku politiku jednog medija ili zašto da trošimo novac, vrijeme i resurse na nešto što je kvalitetno, ali će malo ko pročitati?

Znam, najtačniji odgovor je da se treba voditi računa i o jednom i o drugom, ali se plašim da je veoma teško balansirati između ova dva pola, pogotovo na duže staze.

Brzina, senzacionalizam i klikbejt naslovi, donose lajkove, šerove i klikove, a to znači čitanost i reklame, tj. novac — a bez novca se ne može. S druge strane, kvalitetno novinarstvo zahtijeva provjerene informacije, stručne izvore i odgovoran odnos prema javnosti. Takvi tekstovi ne donose veliku čitanost, ali stvaraju povjerenje i ugled u javnosti, tj. kredibilitet — ali najčešće ne i novac.

Nisam siguran da danas u Bosni i Hercegovini imamo medij koji je na pravi način pomirio ove dvije stvari, kvalitet i čitanost, i na taj način postao uticajan, kredibilan i samoodrživ.

Nisam siguran da je to uopšte i moguće u ovakvom društvenom, političkom i ekonomskom ambijentu.