BHRT: „Izborna noć“, 2. oktobra
U specijalnom programu posvećenom toku i prvim rezultatima općih izbora, BHRT je ugostio kompetentne goste vodeći pritom računa i o etničkoj i teritorijalnoj zastupljenosti. Ovi posljednji kriteriji ne bi trebali biti, a utisak je da u ovom slučaju nisu ni bili, ispred kompetentnosti. U kompleksno uređenoj državi s etnički podijeljenom javnosti, ni javnom servisu nije lako postići da izvještavanje bude profesionalno i korektno, a istovremeno i gledljivo za građane s često dijametralnim mišljenjima o temama koje su političari predstavili kao krucijalne za opstanak Hrvata, Srba ili Bošnjaka. Između javljanja reportera iz izbornih štabova brojnih političkih stranaka, novinari Zvonko Komšić i Ivana Crnogorac su u studiju razgovarali s profesorom politologije iz Banje Luke Vladom Simovićem, profesoricom prava iz Tuzle Dženetom Omerdić, profesorom politologije iz Mostara Draženom Barbarićem i ekonomskim stručnjakom Igorom Gavranom. Komšića je zanimalo je li u programima političkih stranaka tokom predizborne kampanje bilo ozbiljnih ekonomskih mjera. Gavran je eksplicitan – nije. Oni koji su uopće govorili o ekonomiji obećavali su nerealno, poput toga da će Sarajevo biti kao Dubai, a to ne znači ništa. Simović je prognozirao da se može desiti da 11 stranaka koje su podržale kandidaturu Denisa Bećirovića neće moći formirati koaliciju, što bi značilo i nemogućnost provođenja obećanog. Na pitanje Ivane Crnogorac o polarizaciji birača u BiH, Barbarić je odgovorio da ona postoji kod Bošnjaka i Srba, ali da je hrvatsko biračko tijelo zbog malobrojnosti monolitno. Unisono je u glasanju za Borjanu Krišto. Zbog burnih političkih reakcija na odluku Christiana Schmidta da promijeni Izborni zakon i Ustav Federacije BiH na dan izbora, Komšić je opravdano zatražio pravno mišljenje o njenim reperkusijama. Omerdić je rekla da visoki predstavnik ovim garantuje provođenje izbornih rezultata, pokazujući time da ne vjeruje političarima u BiH.
RTRS: „Izborna noć“
Iako je dio javnog servisa, RTRS ni u specijalnom programu posvećenom izbornim rezultatima nije držao profesionalnu distancu, pa je u pitanjima novinara i odgovorima gostiju provejavao navijački stav prema SNSD-u. Kada novinar Jasenko Todorić pita jesu li s ovakvim izbornim rezultatima neki partijski lideri završili političku karijeru, iz odgovora je jasno da se ovdje misli isključivo na lidere opozicije. Konkretnije na Mirka Šarovića, a nikako na Milorada Dodika. Da bi se naglasila zaštitnička uloga Željke Cvijanović, Todorić traži od gostiju da kažu šta će njen izbor u Predsjedništvo BiH značiti za RS. Profesor politologije iz Banje Luke Miloš Šolaja priča o tome kako će Cvijanović predstavljati interese ovog entiteta, koliko je dobra njena saradnja s međunarodnim akterima, kako su razvijene njene komunikacijske vještine za razliku od „insuficijentnog“ Željka Komšića. Nije propuštena ni prilika za kritiku Dodiku omraženog CIK-a zbog dugog čekanja na rezultate. Još jedna „mrlja u radu CIK-a“.
BNTV: „Izborna noć“
U izbornom programu BNTV-a dominirale su kritike na račun Dodika. O njegovoj pogubnoj politici za RS govorili su urednik Buke Aleksandar Trifunović, politički analitičar Milovan Jovanović i sociolog Vladimir Vasić. Novinari Miloš Šarenac i Željana Govedarica su vrlo malo pitali i još rjeđe intervenisali dok su gosti opširno govorili. Među malobrojnim pitanjima bilo je: „Šta će se desiti ako i Dodik i Jelena Trivić proglase pobjedu na izborima za predsjednika RS-a?“ Gosti su se složili da je taj scenarij vrlo moguć, spekulišući i o mogućim protestima građana.
FACE TV: „Izborni maraton“
Naziv specijalnog programa je opravdan jer je trajao oko 7,5 sati! Senad Hadžifejzović je u tumačenju prvih izbornih rezultata primat dao političkim i društvenim analitičarima, a onda i predstavnicima opozicije. Konkretno, među njegovim gostima u studiju bili su i: Abdulah Sidran, Suad Kurtćehajić, Žarko Papić, Danijal Hadžović, Zukan Helez, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković te Fahrudin Radončić. Zajedničko voditelju i gostima je neskrivena radost zbog izbornog debakla Bakira Izetbegovića, pa se i veliki dio razgovora odnosio na uzroke njegovog poraza. Bilo je i dosta „razvodnjavanja“ razgovora, poput priče o tome šta jeste a šta nije novinarstvo i kakav je Hadžifejzović novinar. Ipak, ono što je zajednički sadržilac priče jeste stav da je Izetbegovićevom porazu dosta doprinijela Sebija Izetbegović.
RTV HERCEG-BOSNE: „Izborna noć 2022.“
U izbornom programu ove televizije nije bilo ni deklarativne novinarske distance prema političkim strankama. Bez obzira odakle se reporteri javljali, ko su bili njihovi sagovornici a ko gosti u studiju, sva pitanja i odgovori sveli su se na isto: Borjana Krišto je plebiscitarna pobjednica ovih izbora, u Predsjedništvo su opet izabrana „dva bošnjačka člana“, Komšić je „karcinom bh. društva“, Komšić će pokušati minirati okrupnjavanje opozicije u Federaciji, koja je konačno porazila Izetbegovića. Milan Šutalo obrazlaže kako je Izetbegovića „sahranila“ supruga, a podsjeća i na brojne afere SDA. Rješenje za „nepravdu nanesenu Hrvatima“ i postojeću „asimetriju u BiH zbog tri naroda i dva entiteta” jeste formiranje trećeg entiteta.
ZAKLJUČAK: U tumačenju izbornih rezultata, BHRT se, osim na izvještavanje svojih reportera iz izbornih štabova, oslonio na mišljenja politologa, pravnika i ekonomista. RTRS je i u ovoj prilici favorizovao SNSD, predstavljajući Dodika i Cvijanović kao garant opstanka RS-a. BNTV je, s druge strane, izabrala kritički nastrojene sagovornike koji su oštro kritikovali Dodika i štetu koju je nanio ovom bh. entitetu. FACE TV ni deklarativno nije bila neutralna pa se diskutovalo i o pitanju kako dodatno oslabiti SDA. Na RTV-u Herceg-Bosne opetovani narativ o Krišto kao jedinoj zaštitnici Hrvata i „likovima u Predsjedništvu“ te zagovaranje formiranja trećeg entiteta.
