Pernar navodi i “nekog na višoj razini”, kao svojevrsnog vođu “udruženog medijskog poduhvata”. Njihov zajednički cilj je razvijanje empatije prema izbjeglicama i migrantima

Ivan Pernar, hrvatski političar i zastupnik stranke “Živi zid” u Saboru Republike Hrvatske, održao je na Dan državnosti Bosne i Hercegovine u Bihaću javnu tribinu na kojoj je govorio o migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini.

Pernarovo gostovanje u Muzeju prvoga zasjedanja AVNOJ-a, koje je organizirao Forum mladih Demokratske fronte Grada Bihaća, obilježila je solidna posjeta, mada manja od očekivane. Iako je tribina korektno medijski najavljena i veliki broj građana Unsko-sanskog kantona bio je upoznat s njegovim dolaskom u Bihać, sala nije bila u potpunosti ispunjena. Osim toga, tribina nije pretjerano popraćena ni u medijima, pa čak ni onim lokalnog karaktera.

O ovom događaju prvo je izvijestilo Oslobođenje, kazavši da Pernar tvrdi da je migrantska kriza, ustvari, “organizirani plan istih onih trgovaca ratom koji su izvršili invaziju na zemlje iz kojih migranti dolaze, te da mediji izvršavaju svoju propagandnu ulogu u cijelom globalnom poretku, dok s druge strane građani na terenu svojim očima vide nešto sasvim drugo”. Praktično identičan članak prenio je i Avaz istog dana, a u nešto kraćoj verziji i lokalni portali USN.ba i Cazin.net. Dva dana kasnije, tematizirani dnevni događaj sa tribine, na samom kraju Dnevnika, donijela je još RTV USK.

Ipak, Pernarovo gostovanje u Bihaću ostavilo je mnogo veći trag na društvenim mrežama, pa je tako njegovo obraćanje na tribini uživo prenošeno na njegovom Facebook profilu i do sada je pregledano više od 51.000 puta.

Na samom početku svog obraćanja publici kazao je da je, s jedne strane, njegov dolazak bio motiviran željom da Bišćani shvate “da nisu svi u Hrvatskoj orijentirani protiv Bosne i Hercegovine”, a s druge strane, da znaju “da ima više ljudi u Hrvatskoj koji imaju više sluha za njih nego Vlada u Sarajevu“. Takvu konstataciju popratio je pljesak okupljenih, pa će nakon toga zastupnik Živog zida podcrtati da vlasti iz Sarajeva “odbijaju čuti” građane Bihaća i stati pred njih. Rekao im je i da se protiv građana Bihaća koriste “razna prihološka oružja”.

Migranti u Bihaću i Meksiku, muslimani i katolici

Pernar je migrantsku krizu u Unsko-sanskom kantonu uporedio sa situacijom iz Meksika, gdje skupina srednjoameričkih migranata pokušava preći granicu Meksika i ući u Sjedinjene Američke Države.

“Vi imate tu sreću da ste manje-više svi muslimani. Na isti način, migranti u meksičkom gradu Tijuani su katolici. Kada vi kažete da ste protiv ilegalnih migracija, niko vam ne može zalijepiti etiketu i reći ‘vi ste protiv muslimana’. Nema logike, zašto biste bili protiv njih ako ste i sami muslimani. Isto tako, u Meksiku ne može niko reći ‘vi ste protiv tih ljudi jer su oni katolici’”, objasnio je Pernar Bišćanima.

Iz toga je zaključio da njihov “otpor” ilegalnim migracijama nije motiviran vjerskom pozadinom, već razlozima druge prirode koje su mainstream mediji “potpuno i ciljano gurnuli u stranu”. Mediji su to uradili, smatra, jer bi svaka kritička rasprava o toj temi dovela do toga da se javnost osvijesti o uzrocima i posljedicama masovnih ilegalnih migracija.

Pogledamo li pažljivije ovu usporedbu, shvatit ćemo da ona nije nimalo slučajno izrečena. Naime, očito je da su Bišćani, ali i svi drugi Bosanci i Hercegovci islamske vjeroispovijesti koji negoduju zbog aktuelne migrantske krize, odličan argument protivnicima ilegalnih migracija. Za svako buduće optuživanje za ksenofobiju, rasizam ili islamofobiju, oni naprosto mogu izvaditi as iz rukava i zapljusnuti u lice kritičare: “I građani Bihaća – muslimani, protive se izbjeglicama i migrantima. Da li su i oni protiv islama?” Stoga bi građani Bihaća morali biti mnogo oprezniji u artikulisanju svojih, većinom opravdanih, zahtjeva, ukoliko ne žele postati spinovani argument sumnjivih političkih ideologija i stremljenja.

U svom daljnjem izlaganju, “medijsku manipulaciju” u slučaju migrantske krize Pernar je podijelio u nekoliko faza.

“Vama su svima govorili da dolaze izbjeglice iz ratnih područja, međutim, mediji su lagali. Oni su govorili dolaze izbjeglice, a na kraju ste shvatili da 90 posto ljudi koji ovdje dolaze nemaju veze sa izbjeglicama. Čak i bh. vlasti priznaju da je najveći broj migranata iz Pakistana i Irana, a da ne govorim da ima izbjeglica iz Maroka, Alžira, Indije, Bangladeša ili Šri Lanke”, istakao je, no ne ponudivši pritom nikakve dokaze “medijskog laganja”.

“Žene i djecu u prvi plan”

Potom je pojasnio drugi dio medijske manipulacije, koja se, po njegovim riječima, odnosi na prikazivanje žena i djece “u prvom planu”.

“Devedeset posto migranata su muškarci. BH vlasti kažu da je 2,5 posto djece u ukupnoj strukturi migranata. Postavlja se pitanje zašto su onda na televizijama sustavno prikazivani žena i djeca kao reprezentativni primjer strukture te populacije. Odgovor je vrlo jasan: zato jer je neko na višoj razini odlučio manipulirati osjećajima ljudi i na neki način privoliti i vas da oni ovdje dođu i da ih primite, ali i hrvatske vlasti, da se omogući njihov ilegalni prelazak dalje na Zapad”, kazao je Pernar.

Osim što je veoma krhkih temelja teza da su na televizijama ciljano prikazivane žene i djeca kako bi se izdejstvovao dominantni narativ da ove ranjive skupine čine srž izbjegličke i migrantske populacije, Pernar navodi i “nekog na višoj razini”, kao svojevrsnog vođu “udruženog medijskog poduhvata”. Njihov zajednički cilj trebao bi biti, po njemu, razvijanje empatije prema izbjeglicama i migrantima, koja bi u konačnici omogućila stvaranje uvjeta za njihovo nesmetano kretanje prema zemljama Zapadne Evrope.

Na tvrdnju da su televizije, ali i ostali mediji, u prvi plan “gurali” žene i djecu kako bi se zaboravila činjenica da su većina migranata i izbjeglica, ustvari, odrasli muškarci, može se odgovoriti činjenicom da su protiv migrantske populacije u proteklom periodu provođene opća medijska hajka i inkriminacija, što je imalo za posljedicu nastanak ogromnog broja lažnih i izmišljenih vijesti, najčešće na portalima u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije. Ukoliko to imamo na umu, izvjesno je da izbjeglice i migranti nisu imali nikakav povlašten položaj u medijima i samim tim nisu predstavljani isključivo u najboljem svjetlu.

“Migrantska kriza organizovana”

Konačno, treća medijska manipulacija, prema Pernaru, jeste da se radi o malom broju ljudi koji dolaze u ova područja.

“Je li logično da neko iz Afganistana, Pakistana ili Indije zaobiđe sve bogate arapske zemlje i dolazi u Evropu. Meni čovjek kaže da iz Bihaća ljudi odlaze raditi u arapske zemlje, a oni tamo sa drugog kraja svijeta ovdje dolaze. Moje mišljenje je da ovi migranti nisu došli slučajno ili spontano, kao što nam se to prikazuje, i da je migrantska kriza organizirana i orkestrirana od strane ljudi koji imaju namjeru napraviti haos”, kazao je Pernar.

Ovakve tvrdnje opasno zalaze u domen teorija zavjere, a da mu takve teze nisu nepoznanica, potvrdio je i sljedećom: “Većina migranata nema nikakve dokumente uz sebe, ali uprkos tome podižu novac u bankama. To govori da je cijela stvar unaprijed organizovana, isplanirana i da se njima novac odnekud šalje”. Gledajući iz perspektive prosječnog građanina, teško je i zamislivo da bi bilo koja banka dopustila novčane transakcije osobama bez ličnih ili bilo kakvih dokumenata, tako da je o organizovanom slanju novca bespredmetno diskutirati. U cijelu priču, u konačnici, Pernar je uključio i bh. vlasti u Sarajevu istakavši da “država dovodi migrante u Bihać” i da se radi o suludoj situaciji u kojoj je “Vlada u Sarajevu saučesnik u ilegalnim migracijama”.

Iako je za trenutno stanje u Bihaću, neosporno i ponajprije, kriva država zbog indolentne i trome reakcije, konstrukcije da je država saučesnik u ilegalnim migracijama, nauštrb jednog svog dijela teritorije i stanovništva, naprosto nemaju smisla i veoma su teško dokazive. Stoga je, čini se, krajnje umjesno pitanje postavio nepoznati građanin u publici, prekinuvši na momenat izlaganje gosta iz Zagreba: Čime je to Ivan Pernar zaslužio da na 25. novembar, Dan državnosti BiH, u Muzeju AVNOJ-a u Bihaću, građanima ovog grada drži predavanje o migrantskoj krizi? Odgovor na ovo pitanje vjerovatno najbolje znaju organizatori skupa.