Istraga nekoliko evropskih medija otkrila je da se stotine miliona podataka o lokaciji mobitela u Belgiji, uključujući i uređaje zaposlenih u institucijama Evropske unije, sjedištu NATO-a i vojnim bazama, prodaju putem posrednika za podatke.
Zajedničku istragu proveli su L’Echo, Le Monde, njemački javni servisi BR i ARD, Netzpolitik.org i BNR Nieuwsradio. Ustanovili su da mobilne aplikacije koje prikupljaju lokacijske podatke korisnika omogućavaju preprodaju tih informacija brokerima, iako su službeno označeni kao „anonimni“.
Podaci, međutim, omogućavaju precizno praćenje kretanja pojedinaca, otkrivajući gdje žive, rade i koje lokacije često posjećuju, što predstavlja potencijalni sigurnosni rizik, posebno za osobe zaposlene u osjetljivim institucijama.
Prema izvještaju, mobiteli su detektovani unutar ključne infrastrukture kao što su nuklearne elektrane Doel i Tihange, objekti visokog nivoa sigurnosti poput zatvora, sjedište NATO-a u Briselu, te Vrhovna komanda savezničkih snaga u Evropi (SHAPE) u Monsu. Uređaji su locirani i u nekoliko belgijskih vojnih baza, uključujući i Kleine-Brogel, gdje se vjeruje da su pohranjeno američko nuklearno oružje.
Zvaničnik NATO-a kazao je za L’Echo da je savez u potpunosti svjestan rizika koje predstavlja prikupljanje podataka od trećih strana i da je „implementirao mjere za ublažavanje tih rizika“, ne otkrivajući detalje. Uprkos tim mjerama, izvještaj navodi da je više od 1.000 mobitela detektovano unutar NATO objekata.
Kompanija Engie, operater belgijskih nuklearnih elektrana, navela je da se uređaji s pristupom mreži ne smiju unositi u tehničke nuklearne zone, osim u profesionalne svrhe. Belgijsko Ministarstvo odbrane također je saopćilo da je korištenje pametnih telefona zabranjeno u svim osjetljivim područjima.
Podaci koji su analizirali novinari kupljeni su od posrednika koji ih prikupljaju kroz razne aplikacije. Iako se prodaju u marketinške svrhe, stručnjaci upozoravaju da kombinira više setova podataka može dovesti do identifikacije pojedinaca.
Istraživači su uspjeli identificirati nekoliko visokorangiranih evropskih zvaničnika, uključujući troje na rukovodećim pozicijama u institucijama EU, čiji se podaci poklapaju s njihovim kućnim adresama i radnim mjestima. Dvoje je potvrdilo tačnost, ali su odbili javno istupiti.
Evropska komisija opisala je nalaze kao „zabrinjavajuće“ te izrazila „zabrinutost zbog trgovine“ ovakvim ličnim podacima.
Prema dostupnim informacijama, brokeri nude pristup lokacijskim podacima za Belgiju po cijeni od 24.000 do 60.000 dolara godišnje, s podacima o praćenju do 700.000 uređaja dnevno.
Stručnjaci upozoravaju da, iako se reklamiraju kao „anonimni“, lokacijski podaci se veoma lako mogu otkriti – istraživanja pokazuju da su često dovoljna samo dva podatka, poput kućne i poslovne adrese, da bi se identitet osobe otkrio s 95 posto tačnosti.
Izvor: AA
