ZARADA NA DONIRANIM VAKCINAMA: Građani potvrdu o imunizaciji plaćaju 12 maraka
U Zeničko-dobojskom kantonu stanovništvo se vakciniše uglavnom doniranim vakcinama. Ali to nije prepreka da zdravstvene ustanove zarade na potvrdama o vakcinaciji koje izdaju. Izdavanje potvrde košta 12 KM i nema povlaštenih kategorija – naplaćuje se i penzionerima.
Pritom na samoj potvrdi nema nikakvog koda koji bi se eventualno mogao elektronski unijeti u uvezani sistem u evropskim zemljama, kakva je praksa u Evropskoj uniji. Takav kod nalazi se na certifikatima koje građani BiH vakcinisani u Srbiji dobiju elektronski. I to besplatno!
Ova potvrda naplaćuje se na osnovu zakonskih odredbi o naplaćivanju nezdravstvenih usluga, i nije posebno klasifikovana u internim pravilnicima. Iako je sistem izdavanja certifikata u Ze-do kantonu do sada trebao biti informatizovan, to se još uvijek nije dogodilo.
Potvrde su se ranije naplaćivale i u Tuzli, ali je odnedavno njihovo izdavanje besplatno. U Kantonu Sarajevo certifikat se dobija elektronskim putem i besplatan je.
U Mostaru se potvrda o prebolovanom Covid-19 naplaćivala čak 20 KM, na osnovu Zakona o upravnom postupku.
U Evropskoj uniji na snagu je stupila Uredba o digitalnoj COVID potvrdi, za koju se u zvaničnim dokumentima EU-a navodi da je besplatna.
Nacionalna tijela zadužena su za izdavanje potvrde. Digitalna verzija može se pohraniti na mobilnom uređaju. Građani mogu zatražiti i verziju u papirnatom obliku. Obje će verzije imati QR kod koji sadržava osnovne informacije i digitalni potpis kako bi se osiguralo da je potvrda vjerodostojna.
U Federaciji BiH do sada je prvom dozom vakcinisano 178 hiljada građana, a drugom 118. U BiH je vakcinisano tek oko osam posto stanovništva. Poređenja radi, u Srbiji je taj procent blizu 50 posto, Hrvatskoj oko 40 posto, Sloveniji 43 posto… (Žurnal.info)
Mrcvarenje BiH: Rusko-kineski sadizam
Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je sinoć (22. 7. 2021.) rezoluciju što su je predložile Rusija i Kina – kojom bi visokom predstavniku prestao mandat za godinu dana, a ukinute mu bonske ovlasti. Za rezoluciju su glasale samo države predlagači. Ostalih 13 članica Vijeća sigurnosti bile su suzdržane. To što ostale članice nisu digle ruke protiv je gest ignorisanja pokušaja Moskve i Pekinga.
Potez Rusije i Kine može se posmatrati kao reakciju što je na junskoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija Moskva ostala usamljena u osporavanju novog visokog predstavnika u BiH – njemačkog političara Christiana Schmidta. Nije uvažen zahtjev Kremlja da saglasnost za izbor Schmidta treba da daju “sve strane u Bosni i Hercegovini i Vijeće sigurnosti”, a ne samo Vijeće za provedbu mira (PIC), gdje je Rusija bila protiv nastavka djelovanja visokog predstavnika. Kina je u junu bila suzdržana, ali sad je stala uz Rusiju što se može tumačiti i kao poruka dvije članica Vijeća sigurnosti s pravom veta da će se suprotstavljati transatlantskim saveznicima – kad god su u prilici, pa i u glavnom organu UN-a. Dakle, može se govoriti i o jednom od diplomatskih odgovora Moskve i Pekinga na obnovu zapadnog savezništva koje je fokusirano na Peking i Moskvu kao globalne rivale, spram kojih je nužna nova geostrategija. Ovdje su Rusija i Kina ukazale na mogućnost da zajedno djeluju i u drugim slučajevima, mada zaziru jedna od druge. Moskvu posebno brine planetarna kineska ekspanzija koja prijeti istiskivanju Rusije s pozicije “glavnog najdražeg neprijatelja” Zapada.
Ima osnove za sve naprijed kazano, ali ovdje je riječ o postupku koji se prvenstveno tiče Bosne i Hercegovine i njene (de)stabilizacije. Moskva i Peking itekako dobro znaju u kakvom je stanju bh. država, kakav je odnos susjeda prema njoj i kakva joj je međunarodna pozicija. Ovim Rusija i Kina udruženo demonstriraju negativan strateški odnos prema Bosni i Hercegovini i njenom pravu na bolju budućnost. U biti, to je svojevrsno geopatološko iživljavanje nad državom čija je tragična sudbina opštepoznata i ranjivost očigledna. (Zija Dizdarević, Tačno.net)
Historijski značaj novog zakona protiv negiranja genocida
Historijski novi zakon protiv negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca koji je nametnuo visoki predstavnik Inzko dolazi u ključnom momentu za regiju.
Nedavni poziv srbijanskog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina na jedinstvo „svih Srba bez obzira gdje žive“ je jako zabrinjavajući jer je podsjetio na, ni manje ni više, genocidni projekat „Velike Srbije“ sa početka 1990-ih.
Vulinovo besramno zagovaranje konsolidacije srbijanskog svijeta, kao glavnog političkog prioriteta trenutne generacije, istaklo je na hitnost potrebe da trenutni visoki predstavnik uvede državni zakon protiv negiranja genocida i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca koristeći Bosne ovlasti.
Izjava ministra Vulina, koju je nešto kasnije ponovio i član bh. Predsjedništva Milorad Dodik, bez sumnje je upućena cijeloj generaciji mladih osoba, uključujući i one u Republici Srpskoj, koja odrasta sa uvjerenjem da je „Velika Srbija“ bio plemenit politički projekat, a da su osuđeni ratni zločinci srpski heroji.
Takvu raspaljivu nacionalističku retoriku potpiruje negiranje genocida, negiranje koje je postalo institucionalizirano u Republici Srpskoj i Srbiji. Negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca su jasni pokazatelji da bi zvjerstva mogla biti ponovljena.
Kombinacija takve nacionalističke retorike i negiranja genocida praktički blokira mogućnost pravde oporavka i negira budućnost za preživjele. Negiranje genocida i srprski nacionalizam, koji se sve do sada nisu kažnjavali, pokazali su se kao otrovna kombinacija koja je napravila novu fazu negiranja poznatu kao trijumfalizam: trijumfalizmom se slave genocidna zvjerstva. (David Pettigrew, Al Jazeera Balkans)
Velež igra hrabro
“Napravili smo dobar skauting i mislim da je to bilo najvažnije večeras. Hasanović je odradio vrhunski posao. Svi su bili odlični, pogotovo defanzivno. Faktički AEK nije izgradio napad u prvom poluvremenu. Zadovoljan sam kako smo čuvali njihove glavne igrače. Momcima treba odati počast, pogotovo za prvo poluvrijeme. Nema razloga da se povlačimo, samo hrabro. Rekao sam i jučer, idemo napadački kao što tako igramo i u Premijer ligi BiH. Ovo je putokaz da se može. Treći put okrećemo rezultat i to bez dva važna igrača Radovca i Zvonića. Ovo je pobjeda i za njih”, rekao je Dudić.
Trener Veleža je posebno istakao publiku koja je svih 90 minuta davala podršku njegovim igračima.
“I kada smo pali pred kraj meča, navijači su nas digli. Nosili su nas. Zaista im hvala. Ljudi u Sarajevu su nas srdačno primili. Kad idemo autobusom na stadionu svi nas pozdravljaju. Svima im se zahvaljujem. Sada ćemo malo odmoriti i idemo na put u Atinu po prolaz u narednu fazu”. (Feđa Dudić, Klix)
