BHT1: Funkcionerske plate

15. – 21. mart 2023.

IZBORI U CRNOJ GORI: Vrlo temeljito se u Dnevniku BHT1 prate izbori u Crnoj Gori, prvi krug predsjedničke utrke. Tu su svi relevantni izvori, izjave samih kandidata, ali i izjave domaćih političkih analitičara, kao i ona Sonje Biserko, predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava, koja tumači procese razgrađivanja crnogorske države. Gledatelji dobijaju potpuniju sliku o predizbornoj atmosferi u susjednoj državi.

APLIKACIJA O INFLACIJI: Kako zaštititi potrošače u inflaciji, može li tome doprinijeti mobilna aplikacija o kretanju cijena prehrambenih proizvoda koja im omogućava jeftiniju kupovinu? Građani su podijeljenih mišljenja: mlađi učesnici ankete kažu da je to dobra ideja, stariji sugrađani baš i nisu spremni vlastitu potragu za artiklima nižih cijena zamijeniti mobilnom aplikacijom. Bez masovnijeg odziva trgovaca, aplikacija nema smisla, zaključuje se u prilogu.

ŠTA JE NAMA POLA MILIONA?  Predsjedništvo BiH usvojilo budžet, a njegov član Željko Komšić glasao protiv, i to, kako se navodi, zbog povećanja plata političarima, odnosno parlamentarcima i ministrima, ali i nedovoljno sredstava za Oružane snage. Ministar finansija BiH Zoran Tegeltija kaže kako je efekat povećanja plata političarima pola miliona konvertibilnih maraka, možda i manje, što smatra opravdanim da takav prijedlog budžeta prođe parlamentarnu proceduru. Ovakav stav političara, ministra koji 500.000 KM smatra minornim, ne smije i ne može proći nezapaženo, i dobra je odluka BHT1 da upravo ovo izdvoji kao važnu izjavu u kontekstu razbacivanja državnim novcem.

Ocjena: 6

FTV: Je li Konaković dobro postupio?

15. – 21. mart 2023.

KRIMINALIZACIJA KLEVETE: FTV i dalje ostaje na fonu praćenja važne medijske, ali i teme bitne svima onima koji se zalažu za slobodu govora: vlasti u RS-u, uprkos brojnim protivljenjima i upozorenjima, ne odustaju od kriminalizacije klevete. Rasprava u NSRS-u, gdje je pred zastupnike stigao nacrt izmjena ovog zakona. Za jedne gušenje sloboda, za druge nužna zakonska regulacija. Za FTV izvještava Đorđe Vujatović, koji kaže kako se vodila iznenađujuće mirna rasprava o Krivičnom zakoniku i njegovim spornim izmjenama. U prilogu njegovog kolege Vladimira Kovačevića navodi se kako kritičari nacrta zakona ocjenjuju da su ove izmjene usmjerene ka gušenju slobode govora u RS-u, ali i cijeloj BiH.

KAKO SE BRANI SDA: Reporterka Senada Mujezinović pravi dobar prilog sa sjednice Glavnog odbora SDA, redajući izjave predsjednika stranke Bakira Izetbegovića koji se referiše na sadašnje stanje u državi, položaj svoje stranke, crnu listu State Departmenta, ali i kontekst od 40 godina, koliko je prošlo otkako su njegovog oca Aliju Izetbegovića zatvorili komunisti. Stiče se dojam da je u prilogu mogao biti otvoren prostor i za pitanja upućena Izetbegoviću nakon svih njegovih izjava, ali ih nismo čuli.

KO VALJA GLUPOSTI? Treba li napad na suverenitet Bosne i Hercegovine tretirati kao krivično djelo? Ovo je pitanje, prijedlog izmjena Krivičnog zakona koji je pokrenuo DF, izazvalo burnu raspravu u Zastupničkom domu državnog parlamenta, a jedna uvreda se ističe: “Gospođa Ćudić udara nisko, veoma nisko, a sada se navaljala toliko gluposti”, kaže zastupnik DF-a Zlatan Begić. Možemo li imati nultu stopu tolerancije na ovakve riječi? FTV ispravno postavlja prilog u tom tonu, kroz naredni set izjava, smatrajući neprihvatljivim riječi upućene zastupnici, što se potencira u prilogu.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Oba javna servisa dobro prate predsjedničke izbore u Crnoj Gori, kao i podizanje međunarodne optužnice protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ipak, čini se da je trebalo više pažnje usmjeriti ka svakodnevici bh. građana, a proteklih sedam dana su neke druge vijesti i prilozi, možda i neopravdano, imale primat u dnevnicima. Ono što je publici najvažnije jest da kroz informativne emisije, osim priča s političke scene, procesima koji donose izmjene u naš život, saznaju kako se izboriti s egzistencijalnim pitanjima, s preživljavanjem uz niske plate. To treba uvijek biti na prvom mjestu uredničkih politika i FTV-a i BHT1.

Plus sedmice

BHT1 

Čitamo li sastave prehrambenih proizvoda koje kupujemo? Dobar prilog o tome da li znamo šta kupujemo i kakve aditive ti artikli sadrže. Deklaracija mora biti vidljiva i sa fontom slova koje mogu svi pročitati i da svima bude jasno šta neki proizvod sadrži. Kontaktirani su mnogi relevantni sugovornici, iz Udruženja potrošača, iz Agencije za sigurnost hrane BiH, nutricionisti koji pojašnjavaju pojedine aditive, koji nitrati su kancerogeni te na šta sve trebamo obratiti pažnju. Vrlo koristan i na dobre objašnjavajuće osnove postavljen prilog.

FTV

Burne su reakcije povodom gostovanja šefa bh. diplomatije Elmedina Konakovića u programu HRT-a, kad je odbio odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Prateći reakcije u bh. javnosti, FTV postavlja prilog vodeći se sudskim presudama, te uključujući pravne stručnjake u priču. Zaboravljanje činjenica ili podilaženje susjedima radi bolje saradnje ne treba biti razlog za ovakve izjave, smatraju sugovornici FTV-a. S druge strane, neki od aktera priloga, poput Ilije Muse, profesora sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Konakovićevo izbjegavanje odgovora smatraju pozitivnim, tvrdeći da je namjera ovog saziva Vijeća ministara BiH graditi prijateljske odnose sa susjedima.

Minus sedmice

BHT1

U Banjoj Luci obilježena godišnjica smrti mladića Davida Dragičevića, što je značilo okupljanje aktivista na čelu sa Davidovim ocem Davorom Dragičevićem. BHT1 podsjeća na hronologiju: od prvobitno proglašene zadesne smrti do ubistva, te da je slučaj preuzelo Tužilaštvo BiH. Izjave s lica mjesta govore o tome kako akteri očekuju mrcvarenje u sudskom procesu i maltretiranje žrtava. Stiče se dojam da je prilog mogao sadržavati mnogo više detalja o prethodnih pet godina, o svemu s čime se suočavao otac Davida Dragičevića u borbi s pravosudnim sistemom i dokazivanjem da je neko ubio njegovog sina.

FTV

FTV je danima temeljno pratila dešavanja u Banjoj Luci u vezi s događajem kojeg je upriličio organizacioni odbor BH Povorke ponosa – od konteksta koji je pravio animozitete do svih aktera koji su objašnjavali da nije postojao niti jedan razlog za zabranu okupljanja koje poziva na solidarnost u borbi za ljudska prava. Napad na LGBT aktiviste i novinare u Banjoj Luci iznjedrio je cijeli set političkih reakcija koje FTV demaskira kroz prilog te iznosi kako su čelnici RS-a svojim izjavama podgrijavali tenzije. “Mi ne trebamo da objašnjavamo svojim unucima šta se ovdje dešava. Nemam nikakav osjećaj grižnje savjesti” – tako predsjednik RS-a Milorad Dodik odgovara na optužbe o odgovornosti za nasilje. Ni banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković nema pomirljiv ton, kako prenosi FTV: “Banja Luka će ostati bedem tradicionalno patrijarhalnih porodičnih vrijednosti, i na to sam ponosan.” Zašto ipak minus? Pa djeluje kako bi izjava jedne od napadnutih aktivistica, novinarke Vanje Stokić, doprinijela potpunijoj slici dešavanja i donijela više razumijevanja situacije koju je iznjedrio skup u Banjoj Luci. Bitno je objašnjenje Vanje Stokić o tome kako su je građani među koje se sklonila predali huliganima uz riječi da je ona “njihova” – aludirajući da pripada organizatorima događaja.