Sudije Ustavnog suda BiH ponovo imaju relevantna mišljenja OHR-a i Venecijanske komisije, koja nije uzeo u razmatranje u slučaju apelacije Bože Ljubića
Piše: Nihad Hebibović
Ustavni sud BiH dobio je mišljenje Ureda visokog predstavnika (OHR) o odredbama Ustava FBiH povezanim s ranije proglašenim neustavnim odredbama Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH. Prvobitno je od strane Ustavnog suda BiH ponovo zatraženo mišljenje od OHR-a nakon što je krajem marta ove godine Ustavni sud iz nejasnih razloga odgodio odlučivanje u vezi sa izborom delegata u Dom naroda, po apelaciji Borjane Krišto.
Suština apelacije Borjane Krišto sastoji se u političkom zahtjevu za tim da Ustavni sud BiH suspendira ono što je ustavna norma, odnosno zabrani mogućnosti izbora delegata iz svih kantona i iz svih konstitutivnih naroda, što je u suprotnosti sa Ustavom BiH. Apelacija koju je Krišto uputila prema Ustavnom sudu ne razlikuje se od apelacije Bože Ljubića. Njome se želi izdejstvovati ono što nije uspjelo ni po Ljubićevoj apelaciji, koja je samo djelomično uvažena, ali ne u onom dijelu na kojeg, konsekventno tome, apelira Krišto.
Mišljenje OHR-a koje je Ustavni sud dobio za sada javnosti nije poznato, niti o njegovom sadržaju iz Ustavnog suda bosanskohercegovačku javnost žele izvijestiti. Zašto? OHR je već ranije, kada je u proceduri bilo razmatranje Ljubićeve apelacije, dostavio mišljenje Ustavnom sudu BiH o načinu izbora delegata u Dom naroda.
Za razliku od “novog” mišljenja, to “staro” dostupno je javnosti, i iz njega je očevidno da ga Ustavni sud nije uključio u odluku, ali i to da ono nije bilo na liniji ispolitizirane odluke Ustavnog suda po kojoj se izbor delegata u Dom naroda iz svih konstitutivnih naroda zabranjuje. Novo mišljenje OHR-a, dakako, ne može biti drugačije od starog.
U tome se vjerovatno i krije razlog što ono javnosti nije dostupno. Uvažavanje OHR-ovog mišljenja po apelaciji Borjane Krišto doslovno znači korigovanje odluke Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića. S druge strane, ponovno odbacivanje tog mišljenja i prihvatanje apelacije Borjane Krišto znači doslovno napad na ustavni poredak BiH i radikalno mijenjanje ustavnog karaktera Federacije BiH.
Sudije Ustavnog suda BiH sada ponovo pred sobom imaju relevantna mišljenja OHR-a i Venecijanske komisije, koja nije uzeo u razmatranje u slučaju donošenja odluke po apelaciji Bože Ljubića iz samo njima znanih razloga.
Međutim, situacija, za razliku od decembra 2016. godine, kada je donesena odluka po Ljubićevoj apelaciji, sada je umnogome drugačija. Oči javnosti uprte su u tu odluku i nema prostora za donošenje onakve vrste odluke koja je u suprotnosti s evropskim i međunarodnim pravnim normama, ali i u suprotnosti sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Nema prostora za proširivanje diskriminacije. Ima ga jedino za njeno suzbijanje.
