BHRT: Jedan, 24. juna
SLOVENSKO PREDSJEDANJE EU: Hoće li BiH dobiti kandidatski status za članstvo u EU, kako najavljuju neki bh. političari, pitao je urednik i voditelj Benjamin Butković gošću emisije – slovensku zastupnicu u Evropskom parlamentu Tanju Fajon. Sudeći po njenom odgovoru, to nije samo prazna priča. Govori o „snažnoj podršci“ u Vijeću Evrope i nužnosti fokusiranja EU na BiH. Efektnom najavom, a onda i uvodnim prilogom o gošći gledaoci su saznali da je Fajon poznata po kritici odnosa EU prema BiH, kao i to da je zaslužna za ukidanje viza građanima BiH za EU. Butković nije propustio pitati ni o preprekama na putu BiH ka EU. Budući da Slovenija od 1. jula preuzima predsjedanje EU, provjerio je kako će se to reflektovati na Zapadni Balkan. Hoće li slovenski premijer Janez Janša biti motor ili kočnica proširenju EU? Grupa slovenskih intelektualaca nedavno je pisala EU tražeći od nje „spas demokratije“ u Sloveniji zbog Janšinog političkog pritiska na nezavisne institucije. Zato Butković i pita hoće li se EU više baviti Janšom nego Zapadnim Balkanom. Fajon prognozira da je to moguće, objašnjavajući loše stanje u Sloveniji te političke pritiske na medije i Janšine neistomišljenike.
FTV: Plenum, 28. juna
POLOŽAJ RADNIKA: Plata više od 90 hiljada zaposlenih u BiH je svega 450 KM, a još 200 hiljada zarađuje tek 650 KM. Zato Savez samostalnih sindikata traži izmjenu zakona u Federaciji kojima bi bila garantovana minimalna plata od 1.000 KM (bruto). Podatke je predstavio predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović u emisiji posvećenoj položaju radnika. Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović taj zahtjev smatra nerealnim dok se ne smanje porezi na plate. S druge strane, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović priča kako su plate u Rumuniji niže nego u BiH. Između predstavnika poslodavaca i sindikata razvila se dinamična diskusija. Urednica i voditeljica Ena Ameti podsjetila je goste da se na usvajanje zakona koji bi trebali poboljšati položaj radnika čeka više od dvije godine. Otvorila je i druga bitna pitanja poput onog o tome kako konačno postići potpisivanje granskih kolektivnih ugovora ili zašto neki sindikati nisu uključeni u pregovore o poboljšanju položaja radnika. Od Beširović smo čuli i zanimljiv podatak da je prosječna plata u sektoru trgovine 737 KM. Krucijalne životne teme poput radničkih prava i plata svakako zaslužuju prostor u tematskim emisijama više nego politička prepucavanja o stvarnim ili kreiranim krizama.
Al Jazeera Balkans: Kontekst, 23-28. juna
EVROPSKE INTEGRACIJE: Povodom Rezolucije o BiH usvojene na Samitu EU, urednica Žana Kovačević reaktuelizuje temu evropske budućnosti Zapadnog Balkana. Politički analitičar Adnan Huskić nije optimista. Podsjeća da je BiH i dalje daleko od EU jer je vodećim političarima u interesu status quo. Da je zaista tako, tj., da BiH slabo ili nikako napreduje u ispunjavanju uslova koje je postavila EU, potvrđuje i posljednji analitički izvještaj EU o BiH. Zahvaljujući pitanjima koja je voditeljica Irena Kuldija postavila stručnjacima za evropske integracije iz Srbije i Sjeverne Makedonije, čujemo da ni u Srbiji ni u Sjevernoj Makedoniji nije mnogo bolje. U Srbiji je glavni problem što nije uspostavljena vladavina prava, dok su za Sjevernu Makedoniju dodatni problem uslovljavanja koja Bugarska postavlja njenom članstvu u EU. Tako se ova država, nakon grčkog blokiranja njenog članstva u EU, sada suočava s bugarskom blokadom. Osim o problemima država Zapadnog Balkana, Kuldija je otvorila i pitanja o problemima unutar EU, naročito o njenom odgovoru na pandemiju i migrantsku krizu. Gosti su saglasni u tome da je pristup EU rješavanju oba problema bio i ostao loš.
ZADUŽIVANJE KOD KINE: Ekonomske teme i dalje su s razlogom visoko rangirane i često zastupljene u „Kontekstu“. Izdvajamo emisiju o utjecaju Kine na Zapadnom Balkanu (urednik Dragan Stanimirović). U BiH, Kina je s 1,43 milijarde eura četvrti investitor i kreditor. Voditelja Jakova Avrama zanima da li se BiH zadužuje kod Kine za produktivne ili neproduktivne projekte i pod kakvim uslovima. Profesor ekonomije Husein Muratović sumnja u isplativost kineskih projekata u BiH. Ti krediti su, kaže, nepovoljni, a izrazito duge periode otplate od 50 godina na kojima kineski kreditori insistiraju smatra nedopustivim. Avram provjerava tačnost izjava nekih političara, ali i ekonomista o tome da BiH nije visoko zadužena država. Muratović se s tim nikako ne slaže. Otuda logično proizlazi i novinarsko pitanje o mogućem dužničkom ropstvu BiH. Sagovornik izražava bojazan za prirodne resurse ove države. Gost iz Srbije, u kojoj je Kina glavni investitor, nije tako pesimističan.
O kanal: Intervju, 28. juna
ZASLUGE DOMAĆIH POLITIČARA: U intervjuu Indire Šahbazović sa Željkom Komšićem fokus je bio na HDZ-u BiH, a ne na onome što država BiH, uključujući i političke stranke koje se nazivaju probosanskim, čine da BiH približe EU. Koliko u Rezoluciji EU o BiH, koja se naziva porazom politike koju zagovara HDZ, uopće ima zasluge domaćih političara? Pitanje o refleksijama očekivanih promjena Izbornog zakona BiH na HDZ BiH više je pitanje za predstavnike te stranke nego za Komšića. Njega je, kao člana Predsjedništva BiH, ali i predsjednika Demokratske fronte (DF) trebalo pitati i o zahtjevima EU prema BiH, koji se ponavljaju i u ovoj rezoluciji: kada će i kako BiH konačno napredovati u uspostavljanju vladavine prava, poštovanju ljudskih prava, ekonomskim reformama, podizanju ekoloških standarda itd.? Ako SNDS i HDZ imaju mehanizme poput neusvajanja budžeta kojima mogu spriječiti održavanje izbora sljedeće godine u slučaju neispunjavanja zahtjeva HDZ-a, kako prevazići blokadu institucija? Intervju je prilika da se političkim liderima postave pitanja bitna za javnost, prvenstveno ona koja se odnose na njihovu političku odgovornost i sposobnost, a ne njihovih političkih oponenata.
ZAKLJUČAK: Dominantna tema u političkim emisijama protekle sedmice bile su evropske integracije BiH. Povod je Rezolucija o BiH usvojena na Samitu EU, a onda i slovensko preuzimanje predsjedanja Vijećem EU. Najinformativniji je bio intervju Benjamina Butkovića sa slovenskom zastupnicom u Evropskom parlamentu Tanjom Fajon. U intervjuu Indire Šahbazović sa Željkom Komšićem nedostajala su pitanja o odgovornosti domaćih lidera za neispunjavanje uslova koje BiH treba zadovoljiti da bi konačno napredovala ka članstvu u EU. Pohvalno je što su se „Plenum“ FTV-a i „Kontekst“ AJB-a bavili važnim ekonomskim temama.
