Hrvatsko novinarsko društvo prekinulo je saradnju s Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske i institucijama koje se bave pitanjem SLAPP tužbi jer od kada je na čelu tog ministarstva Damir Habijan na snazi je potpuna ignorancija prema HND-u, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare.
Na konferenciji su izneseni i porazni rezultati izvještaja o stanju slobode medija u Hrvatskoj koje je provela međunarodna misija Media Freedom Rapid Responsa (MFRR).
U međuvremenu, nakon održane konferencije za novinare, uz izvinjenje HND-u zbog pogreške u dostavi e-maila, iz Ministarstva pravosuđa, ovaj put na pravi e-mail, dostavljen je “Poziv za imenovanje predstavnika u radnu grupu za izradu Nacrta prijedloga zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje”.
Zovko je objasnio kako je okidač za ovakvu odluku bilo formiranje Radne grupe za SLAPP-tužbe u koju HND nije pozvan, niti je obaviješten o postojanju te radne grupe, za koju se ne zna ni ko su joj članovi i na koji će način raditi.
– Pisali smo i tražili objašnjena, ali odgovora nije bilo. Zato smo odlučili ne gubiti vrijeme na besplodne razgovore. Tražimo da nas se poštuje kao partnera. Nije nam jasno kako neko takvu radnu grupu može osnivati bez nekoga ko je, poput HND-a, podigao taj problem na nivo visoke problematike s kojom se suočavaju novinari i mediji u Hrvatskoj – kazao je Zovko.
Dodao je da su u HND-u uvijek spremni na razgovore, ali nikakve odluke ili donesene akte bez njih neće priznati, napominjući da je simptomatično da se Ministarstvo pravosuđa nije pridružilo i potpisalo, zajedno s HND-om, SNH-om i Ministarstvom unutrašnjih poslova, sporazum i protokole o zaštiti medijskih djelatnika.
Zovko je također naveo i da od Ministarstva kulture i medija zahtijevaju da se HND uključi u radnu grupu za distribuciju štampe.
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender govorila je o Izvještaju Međunarodne misije Media Freedom Rapid Responsa (MFRR) o stanju slobode medija u Hrvatskoj, istaknuvši kako se hrvatski medijski prostor suočava s problemom zastarjelog medijskog zakonodavstva s problematičnim odredbama, zatim kompromitiranošću neovisnosti HRT-a, visokom učestalošću SLAPP-ova, ekonomskim i političkim pritiscima te brojnim verbalnim napadima na novinare od najviših državnih dužnosnika, kao i otežanim pristupom informacijama.
– Sloboda medija u Hrvatskoj narušena je institucionalnim i pravnim izazovima s kojima se niz vlada nije uspjelo pozabaviti, a kao ključan problem ističe se Zakon o medijima, koji je od donošenja 2004. godine uglavnom ostao nepromijenjen. Trenutno hrvatsko zakonodavstvo ne ispunjava nekoliko odredaba Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA), posebno u pogledu nezavisnosti javnog medijskog servisa, transparentnosti vlasništva nad medijima, uredničke nezavisnosti i prakse državnog oglašavanja – kazala je Skender dodavši da su državne kompanije najveći oglašivači.
Izvještaj prepoznaje uplitanje politike, odnosno državnih institucija u upravljanje HRT-om politiziranjem procesa imenovanja upravljačkih tijela običnom većinom u Hrvatskom saboru. Izvještaj Misije upozorava i na nedostatak političke nezavisnosti regulatornog tijela za elektroničke medije, odnosno Vijeća za elektroničke medije (VEM), čiji se članovi imenuju na prijedlog Vlade običnom većinom u Saboru na neograničen broj mandata.
– Nepostojanje pravila za raspodjelu državnih sredstava omogućava Vladi da financijski nagrađuje medijske kuće koje podržavaju njezinu politiku i kažnjava kritičke medije, potičući medijsku ovisnost i ugrožavajući novinarsku nezavisnost – kazala je Skender.
U Izvještaju također stoji da se novinari u Hrvatskoj suočavaju sa značajnim političkim pritiskom, posebno na lokalnom nivou, uza sve veći broj incidenata verbalnog i fizičkog zlostavljanja, klevetničkih kampanja i ekonomskih poteškoća.
Predstavnici Vlade, uključujući visoke dužnosnike poput premijera Andreja Plenkovića, koristili su se javnim platformama za diskreditaciju kritičkih medija poput N1, Telegrama, Nacionala, 24sata i Indexa.
Takvo okruženje potiče cenzuru i ograničava pristup vitalnim javnim informacijama, kao i manjkava provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, što potkopava sposobnost novinara da učinkovito istražuju i izvještavaju.
Izvještaj daje i detaljne preporuke za ključne donositelje odluka u Hrvatskoj, ocrtavajući plan za rješavanje problema ograničavanja slobode medija i pokretanje bitnih reformi.
Predsjednica Evropske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever naglasila je također da je Izvještaj katastrofalan za Hrvatsku i osvrnula se na činjenicu nezavidnog položaja novinarstva u društvu, ali da unatoč tome, „branimo profesionalno i kvalitetno novinarstvo“. Sever je istaknula nužnost zajedničkog rada u odbrani javnog servisa.
Izvor: HND
