HAYAT I RTV HB: O Bliskom istoku krajnje profesionalno, osim kad je za lokalnu upotrebu

Problemi nastaju kada RTV HB projicira sukobe na Bliskom istoku u domaće svrhe. Pruža se prostor hrvatskim političarima koji pokrete poput Hamasa i Hezbolaha identificiraju s bošnjačkim političkim protivnicima

HAYAT I RTV HB: O Bliskom istoku krajnje profesionalno, osim kad je za lokalnu upotrebu
Foto: hms.ba

 

HAYAT TV: Kongres SDA

  1. – 15. oktobar 2023.

KONGRES SDA: Hayat je rutinski ispratio kongres SDA koji se u subotu (14. oktobar) održao u Sarajevu. Čini se kao da se nastojalo da se od ovog ne pravi veliki medijski događaj, budući da u dnevnicima Hayata nije bilo nikakvog bild-upa u danima koji su prethodili skupu, a i izvještaj sa samog kongresa je emitiran u drugoj polovini Vijesti u 7, nakon iscrpnog petnaestominutnog bloka o događajima na Bliskom istoku. Hayat je imao javljanje uživo iz dvorane Zetra u kojem je još jednom opravdano odbijanje predsjedničke kandidature Šemsudina Mehmedovića i – uz izjave starog/novog predsjednika stranke Bakira Izetbegovića u kojima najavljuje njeno podmlađivanje kadrovima u pedesetim godinama – to je bilo manje-više sve.

KUDA IDE SDA: Dan nakon kongresa SDA, Hayat je analizirao njegove rezultate i smjer u kojem ova stranka planira ići u periodu koji je pred nama. Ukratko, riječ je o kreiranju snažnog probosanskog bloka sa strankama DF, NES i SBiH, te podmlađivanju stranke budući da je među potpredsjednicima „sedam relativno mladih, ali izrazito iskusnih političara“. Izrazito optimistični ton priloga pokušao je amortizovati sagovornik Adil Kulenović koji je rekao kako postoji prijetnja da se SDA desi sudbina „stranaka koje su u transformaciji izgubile supstancu“, ali sve se zadržalo samo na pokušaju.

VLADA ZDK: U ponedjeljak (9. oktobar) je počeo proces rekonstrukcije Vlade Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), budući da je dosadašnja vlada izgubila podršku u skupštini. Očekuje se da će nova većina biti puno stabilnija, a čini je 20 zastupnika koje predvode oni iz SDA. Hayat dešavanja kantonalnog nivoa van Sarajeva rijetko prati toliko temeljito da šalje reportera, ali ovog puta smo imali javljanje uživo sa skupštine ZDK, što ćemo naivno pripisati poboljšanoj prometnoj povezanosti Zenice i Sarajeva zahvaljujući izgradnji koridora 5C.

Ocjena: 5

 

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Necivilizirano o Komšiću

  1. – 15. oktobar 2023.

KOMŠIĆ VS. PELEG: Član Predsjedništva BiH čije se spominjanje u programu RTV HB-a obično prati epitetima nelegitimni ili nametnuti, dakle Željko Komšić, u srijedu (11. oktobar) je upao u nimalo diplomatsku i jako ružno artikuliranu razmjenu poruka putem medija sa izraelskom ambasadoricom Galit Peleg. Na njeno istupanje iz diplomatskih okvira Komšić je reagirao istupanjem iz okvira pristojnosti, a RTV HB je spremno dočekao da istakne kako „nije prvi put da se iz njegove stranke čuje necivilizirana retorika“. Nije jasno kako je RTV HB zamislio zadržati viši nivo civiliziranosti u komunikaciji od Komšića dajući prostor političarima Damiru Džebi i Slavenu Ragužu koji su se u dnevniku pitali „kakvom je glavom mislio“ i konstatirali da je „rano počeo sa lošim alkoholom“. Zanimljivo, u neprijatan i ne baš civiliziran konflikt sa izraelskom diplomatijom ove sedmice upustio se i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik jedne članice EU-a i vrhovni zapovjednik oružanih snaga jedne članice NATO-a – što ima daleko veću težinu od personifikacije jedne trećine Predsjedništva BiH – no RTV HB nije ovim zamarao svoje gledatelje.

NAPAD NA POVRATNIKA: U okolini Dervente je u petak (13. oktobar) teško pretučen hrvatski povratnik Marko Mišić. O tome je u dnevniku u subotu (14. oktobar) izvijestio RTV HB bez puno detalja koji su se mogli saznati iz drugih medija, poput onih da su mu ozljede opasne po život i da su ga u bolnici morali svezati za krevet zbog gestikulacija usljed prestravljenosti. Vijest je pratilo saopćenje potpredsjednika RS-a Davora Pranjića, koji je osudio napad i naglasio kako želi vjerovati „kako nije riječ o nacionalnoj i vjerskoj netoleranciji“. Lijepo je vidjeti ovakav umirujući pristup, ali je možda malo previše racionalan u slučaju kad je skoro pala mrtva glava hrvatskog povratnika, naročito u poređenju sa ranijim izvještavanjima RTV HB-a poput onog o anonimnom grafitu o Dariju Kordiću koji izaziva strah među sarajevskim Hrvatima.

MEDITERAN FILM FESTIVAL: U Širokom Brijegu je ove sedmice održan 24. Mediteran Film Festival, čemu je RTV HB dao zaslužen prostor u svojim dnevnicima i pratio ga iz dana u dan. Ovogodišnji festival bio je najbolji dosad, sa najviše filmova i novim kategorijama nagrada, a prikazan je i prvi potpuno hercegovački film. U svakom slučaju, koliko god prostora dobijali ovakvi sadržaji – premalo je.

Ocjena: 4

 

KOMPARATIVNA ANALIZA

Situacija na Bliskom istoku je ove sedmice potpuno opravdano bila u središtu interesovanja obje televizije i mora se priznati da su položile ispit. Kad je u pitanju sam sukob koji je eskalirao prošle sedmice, i Hayat i RTV HB su se potrudili svojoj publici donijeti svaku važnu informaciju, izvještavanje je bilo obimno i izuzetno profesionalno, dok je god bilo isključivo vezano za razvoj situacije u Gazi nakon Hamasovog napada na Izrael i izraelskog odgovora napadom na Gazu, s tim da je Hayat bio puno emotivniji koristeći izraze poput „Pojas Gaze bi se mogao pretvoriti u veliku masovnu grobnicu“, dok se RTV HB držao neutralnije terminologije, ali na izvrstan način na koji im niko ne može prigovoriti.

Ono gdje nastaju problemi jeste projekcija sukoba na Bliskom istoku u domaće političke svrhe, gdje je RTV HB pokleknuo pružajući prostor hrvatskim političarima koji su identificirali pokrete poput Hamasa i Hezbolaha sa svojim bošnjačkim političkim protivnicima. Ovo baš i ne ide ruku pod ruku kad vam je sljedeći prilog u dnevniku o tome kako Vlada Srednjobosanskog kantona u kojoj zajedno sjede oba ova suprotstavljena tabora izdvaja 2,5 miliona KM za kapitalne projekte u obrazovanju.

Kad već spominjemo zajedničke vlade HDZ-a i SDA, krajem sedmice je u javnost procurila informacija da je zajednička participacija ove dvije stranke u novoj Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona manje-više gotova stvar. Znakovito, iako im je ova tema bila redovna u proteklim mjesecima, ove sedmice ni Hayat ni RTV HB o tome nisu javili niti riječi, što je zanimljiva i znakovita koincidencija.

Tamo gdje smo navikli na razlike u izvještavanju – tretman rada aktuelne vlasti na državnom i federalnom nivou – stvari i dalje stoje po starom. Hayat koristi krizu koalicije na državnom nivou da poentira kako je ona nefunkcionalna i neodrživa, dok RTV HB održava optimizam, što redovno bude izvor grotesknih situacija poput one od utorka (10. oktobar) kad je otkazana hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Kao povod otkazivanja RTV HB je naveo „dva suprotstavljena zahtjeva u vezi dnevnog reda – jedan da se svi sporazumi sa dnevnog reda objedine u jedan paket i da se glasuje zajedno za sve, i drugi je bio da se razmatraju pojedinačno“, ne ulazeći u sadržaj spomenutih sporazuma koji je stvarni razlog nesuglasica.

Kad su u pitanju aktivnosti političara sa državnog nivoa vlasti, obje televizije su u petak (13. oktobar) pozdravile posjetu delegacije bh. parlamentaraca Strasbourgu i njihovo lobiranje europarlamentaraca da podrže ubrzano otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Nažalost, ni Hayat ni RTV HB se nisu upitali koliko je svrsishodno da naši parlamentarci gube vrijeme lobirajući zvaničnike EU-a da im gledaju kroz prste umjesto da jednostavno rade svoj posao i otvaranje pregovora zasluže onako kako bi i trebali.

Sve u svemu, prosječna sedmica iza Hayata koji se ustalio u toj prosječnosti, što nije nužno ni loše. S druge strane, RTV HB se iznenađujuće dobro snašao u osjetljivom izvještavanju o bliskoistočnom sukobu, gdje još vrijedi izdvojiti njihov intervju sa novinarom Večernjeg lista libanonskog porijekla Hasanom Hajdarom Diabom, koji je donio snažnu emotivnu notu. Uz činjenicu da su im dnevnici ove sedmice bili i dosta bogatiji po sadržaju u odnosu na Hayat, sigurno bi zaslužili ocjenu više od Hayata da nije bilo bespotrebnog korištenja uvredljivih izraza i targetiranja (vidjeti pod „Minus sedmice“) kakvo ozbiljna televizija stvarno nikad ne smije dopustiti.

Plus sedmice

HAYAT TV

Najava drastičnog povećanja minimalne plate i rasterećenja doprinosa na plate u Federaciji BiH privukla je dosta pažnje javnosti. Hayat je u utorak (10. oktobar) analizi mjera koje bi trebale donijeti ove rezultate posvetio oko četiri i po minute i, iako je rano za temeljite procjene i ocjene tih mjera, dobro je znati da neki medij ovoj temi pristupa ozbiljno od samog početka.

RTV HB

Iako svjetska i domaća politika pršte od događaja, važno je da mediji ne zaborave aktuelne teme koje pogađaju živote njihovih gledatelja na dnevnoj bazi. Četiri minute i petnaest sekundi dnevnika koje je RTV HB u utorak (10. oktobar) posvetio pokušaju prognoziranja kretanja cijena goriva u bliskoj budućnosti možda nisu donijele jasnu prognozu, ali su publici dale sliku o načinu na koji se cijena formira u faktorima koji utječu na to.

Minus sedmice

HAYAT TV

Sviđao se nekom način na koji je član Predsjedništva BiH Željko Komšić raspravljao sa izraelskom ambasadoricom ili ne, o tome je u trenutnoj situaciji potrebno izvijestiti gledatelje. Hayat to nije smatrao za shodnim i ovu situaciju stoga bilježimo kao minus sedmice.

RTV HB

U zapaljivim situacijama je na medijima odgovornost da ničim ne doprinesu ugrožavanju nečije sigurnosti i da nikoga ne izlože stigmatizaciji. Neshvatljiva je odluka uredništva RTV HB-a da u dnevniku od ponedjeljka (9. oktobar) dopusti emitiranje priloga u kojem se Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, proziva zbog izostanka promptne reakcije na eskalaciju sukoba Izraela i Hamasa, i gdje se jednog vjerskog službenika vrijeđa pogrdnim nazivima.

 

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

About The Author