HAYAT TV: Nasilje nad ženama

20. – 26. novembar 2023.

DAN DRŽAVNOSTI: Fokus Hayatovih dnevnika ove sedmice bio je na obilježavanju Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Gledali smo priloge sa dosta tribina i skupova posvećenih ovom prazniku sa kojih su ponavljane predvidljive rečenice i utvrđivano gradivo o državnosti BiH, ali od takvih prigoda čovjek teško može očekivati nešto novo, informativno ili zabavno. Ono što se redovno dešava kod obilježavanja značajnih godišnjica je da zbog prostora koji im mediji posvete gledatelji ostanu uskraćeni za vijesti o mnogim stvarima koje se u međuvremenu dešavaju, ali to nije mana samo Hayata, nego manje-više svih televizija u državi.

NASILJE NAD ŽENAMA: Vrijedi zapaziti koliko pažnje Hayat posvećuje problemu nasilja nad ženama u bh. društvu. U utorak (21. novembar) je temi femicida i nasilja nad ženama u realnom i virtuelnom prostoru posvećeno čak pet i po uvodnih minuta Vijesti u 7, a budući da je Hayatu generalno naklonjena konzervativnija publika koja nije u velikoj mjeri izložena tim sadržajima, teško je dovoljno naglasiti koliko je to važno i koliko je važno da s tim nastave.

MINIMALAC OD 1000 KM: U nedjelju (26. novembar) je Hayat ponovo podsjetio na temu povećanja minimalne plate u Federaciji BiH i najave njenog podizanja na iznos od 1000 KM. Političari se često ne ustežu od najava nerealnih poteza i uvijek je dobrodošlo kad mediji argumentirano dekonstruišu takve manipulacije poput „minimalca od 1000 KM već od januara“. Koliko god svi željeli da minimalna plata bude 1000 KM već od ovog decembra, potrebno je ukazati da zakoni koji bi tretirali ovu materiju još nisu ni u proceduri, te kako bi realizacija ideje zahtijevala šire zakonodavne zahvate koji uz maksimalnu volju i napore nisu mogući ni do sredine iduće godine, što je Hayat uradio kako treba.

Ocjena: 6

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Korektno o Danu državnosti

20. – 26. novembar 2023.

DAN DRŽAVNOSTI: „Pošto se mnoge stvari u ovoj zemlji rade na tri načina, tako i ovaj praznik jedni slave, drugi negiraju, a treći ignoriraju“, riječi su kojima je RTV HB počeo svoj dnevnik u subotu (25. novembar) i koje prilično plastično opisuju odnos prema Danu državnosti BiH u njene tri najveće etničke zajednice. U svakom slučaju, RTV HB nije ignorirao ovaj praznik i u subotu mu je posvetio uvodnih sedam minuta dnevnika, bez praznične euforije, koju ionako niko ne bi ni očekivao, ali i bez ičega što bi se moglo ocijeniti kao nipodaštavanje ili omalovažavanje. Konstatiranje realnosti uz prigodnu čestitku Dragana Čovića sa Twittera, prilog o obilježavanju praznika u Orašju i crtica o posjeti lidera Trojke ispunili su ovih sedam minuta na korektan način.

NEDOSTATAK RADNE SNAGE: U subotu (25. novembar) smo gledali i zanimljiv prilog o pripremama turističkih radnika za narednu sezonu, koji se dotakao sve aktuelnije teme nedostatka radne snage. Neum dosta nade polaže u radnike iz Azije, za kojima se osjeća sve veća potreba. Najava uvoza radne snage iz Nepala je i za novinare signal kako će trebati dosljedno pratiti izmjene u proceduri izdavanja radnih dozvola, te i sam dolazak azijskih radnika i njihov utjecaj na kvalitetu usluge u neumskom turizmu.

PREMIJERKA HNK: Nakon što smo preko pola godine pratili peripetije oko formiranja nove vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, ove sedmice smo konačno imali priliku vidjeti razgovor sa osobom koja joj je na čelu. Gošća dnevnika RTV HB-a u četvrtak (23. novembar) bila je nova premijerka HNK Marija Buhač, od koje nismo čuli gotovo ništa novo, ali vrijedi zabilježiti njen sasvim pristojan premijerni nastup i solidno vladanje pred kamerom, što nije baš često kod osoba bez političkog iskustva.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Na radost svih dobronamjernih ljudi na svijetu, ove sedmice je postignuto primirje između Izraelaca i Palestinaca, pa je bilo lakše i izvještavati o ovoj temi i slušati vijesti o njoj. U BiH su stigli i naši državljani i članovi njihovih porodica koji su evakuirani iz Pojasa Gaze, a Hayat ih je u četvrtak (23. novembar) i posjetio u kolektivnom centru u Salakovcu kod Mostara gdje su smješteni po povratku iz Palestine.

Što se izvještavanja o političkim dešavanjima u zemlji tiče, obje televizije su rutinski popratile najvažnije događaje kao što su posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Sarajevu, posjeta ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana ili podizanje praga za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 na 100.000 KM, uz određene razlike. Kad je u pitanju posjeta sekretara NATO-a, Hayatu je najvažnija njegova zabrinutost secesionističkom retorikom u BiH, dok se poslovično optimistični RTV HB fokusirao na pohvale učinjenom napretku na putu naše zemlje ka EU i NATO-u. Zanimljivo, Hayatu je ovo bila vijest tek za devetu minutu dnevnika, dok je za RTV HB ona bila uvodna.

Sličan slučaj bio je i s posjetom hrvatskog ministra vanjskih poslova, koja je bila udarna za RTV HB, a Hayat ju je emitirao tek u drugoj polovini dnevnika i sa upola manjom minutažom. Kad su sekunde u pitanju, vrijedi primijetiti kako su izjave Grlića Radmana nakon sastanka sa svojim kolegom Elmedinom Konakovićem u dnevniku RTV HB-a dobile otprilike dvostruko više vremena od Konakovićevih.

Zanimljiva je i tema odabira lokacije za proslavu Nove godine u Mostaru. Hayat je u ponedjeljak (20. novembar) istakao kako su u Mostaru osvanuli plakati protiv slavlja na mjestu poznatom kao Lakišića harem, dok je RTV HB o ovome izvijestio dva dana kasnije, kada je mostarski gradonačelnik ustvrdio kako će se novogodišnje slavlje održati na lokaciji koja će biti prihvatljiva svim građanima. Ovaj konstruktivni i pomirljivi potez je RTV HB prenio u jednakom takvom duhu, dok Hayat nije izvijestio svoje gledatelje o njemu.

Generalno, Hayat je već sedmicama u okviru vlastitog prosjeka. Ono što je prilično razočaravajuće jeste to što se dobija dojam kako su na ovoj televiziji zadovoljni situacijama kada im se vijesti pišu same od sebe, poput ove sedmice kada je dobar dio priloga bio o skupovima i aktivnostima u povodu Dana državnosti BiH. No, takve situacije čine dnevnike nezanimljivim i nesadržajnim – možda ih ispune minutažom, ali zbog toga izostaje motivacija da se pokriju druga događanja koja čak znaju biti nadohvat ruke (vidjeti pod minus sedmice zašto je ocjena ove sedmice niža nego prošle).

Kad je u pitanju RTV HB, ove sedmice su nas podsjetili na ono od čega su nas već pomalo bili odvikli, a to je uloga televizijskog dnevnika kao društvene hronike.  Jednostavno, osim politike, ove su sedmice bili posvuda i donijeli priloge o Svjetskom danu djece, Svjetskom danu televizije, početku zimske sezone na Blidinju, pripremama za turističku sezonu u Neumu, prevenciji karcinoma prostate, objasnili su porijeklo Black Fridaya i ispitali da li su popusti u BiH u duhu tog dana, bavili se problemima svinjokolja u okolnostima afričke kuge, sezonskim vakcinisanjem protiv gripe, obukom kontrolora letenja i još brojnim drugim temama koje je zahtjevno pobrojati. Osim toga, u izvještavanju o temama koje su društveno-politički osjetljive, poput obilježavanja Dana državnosti ili odabira lokacije za novogodišnje slavlje u Mostaru, govorili su pažljivo i balansirano, nije nedostajalo ni segmenata o kulturi, zdravlju i lokalnim temama, zbog čega ove sedmice zaslužuju visoku ocjenu.

Plus sedmice

HAYAT TV

Pitanje mjerenja gledanosti televizija u BiH je pitanje koje ima veliku težinu i konkretne finansijske implikacije za naše medije. Hayatu nije prvi put da se bavi ovom temom u posljednjih par mjeseci, i iako ih vjerovatno u tome vodi vlastiti interes, to nimalo ne umanjuje potrebu da se diskusija o raspodjeli sredstava od oglašavanja nametne u javnom prostoru.

RTV HB

U informativnim emisijama ne čujemo često igre riječima i zato je bilo zabavno u prilogu o obilježavanju devedesete godišnjice organiziranog planinarenja u Hercegovini (četvrtak, 23. novembar) u dnevniku RTV HB-a čuti (ne)namjernu opasku o „usponima i padovima“ kroz koje su planinarske organizacije prošle u tih devet decenija. Bilo da je dvosmislena duhovitost bila namjerna ili slučajna, tih par sekundi bilježimo kao plus sedmice za dnevnike RTV HB-a ove sedmice.

Minus sedmice

HAYAT TV

Stalno mjesto kritike na račun Vijesti u 7 je nedostatak širine sadržaja i, ukoliko i razumijemo da pokrivanje većeg broja tema i šireg geografskog prostora zahtijeva posebne resurse, jednostavno je neoprostivo vidjeti da se Hayat ne potrudi obogatiti svoj dnevnik sadržajima koji bi mu dali dodatnu dimenziju ni kad ih ima na ziceru. Takvih primjera je puno, a ove sedmice se nameću najmanje tri – obilježavanje Svjetskog dana djece, otvaranje Dana Zaima Muzaferije u Visokom, te Black Friday u trgovinama. Ako je teško za kvalitetan sadržaj otići u neki udaljeni grad ili regiju, sigurno nije teško otići do obližnjeg Visokog, ili barem do najbliže škole ili trgovačkog centra, i uraditi jednostavan prilog koji bi sa svoje dvije ili tri minute učinio dnevnik ljepšim, boljim ili zanimljivijim, a svakako relevantnijim.

RTV HB

Jasno je da su izmjene Izbornog zakona centralna tema političkog narativa kojeg slijedi RTV HB-a i razumljiva je pažnja koja im se zbog toga pridaje. Ove smo sedmice imali dva opširna priloga o ovom pitanju (srijeda, 22. novembar i nedjelja, 26. novembar) iz kojih se nije saznalo ništa što već nismo znali, ukoliko se predstavljanje rješavanja pitanja izmjene Izbornog zakona kao nultog prioriteta Europske komisije ne smatra novinom. Pitanje je da li četverominutni analitički prilog o stalnoj temi zaslužuje da bude uvodni prilog u dnevniku od srijede iako ne donosi ništa novo, a istog dana je Centralna izborna komisija imala sastanak sa organizacijama civilnog društva na kojem se razgovaralo upravo – o izmjenama Izbornog zakona, što nije bila vijest za dnevnik RTV HB-a.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.