HAYAT TV: Muke s lokalnim vlastima

23. – 29. oktobar 2023.

JEDNOKRATNA POMOĆ: Počelo je prijavljivanje za jednokratnu pomoć Europske unije za energetski siromašno stanovništvo u BiH. S obzirom na to da su se među građanima pojavile oprečne informacije oko visine iznosa ove pomoći, da je u javnosti zavladala konfuzija i oko toga ko sve ima pravo na nju, te da su aplikanti opterećeni dokumentima koje je potrebno prikupiti i gužvama na šalterima, sasvim je logično da je Hayat dočekao ovu loptu na volej, te u srijedu i petak (25. i 27. oktobar) kritikovao način na koji je Vlada Federacije BiH pristupila podjeli ove pomoći.

GRADSKO VIJEĆE MOSTARA: U utorak (24. oktobar) Hayat je izvještavao o sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara koja je prekinuta jer nije usvojen njen dnevni red. Iako je ovo možda tema za komparativnu analizu, trominutni prilog o sjednici vrijedi izdvojiti kao primjer medijskog rašomona u kojem se zna da je razlog neusvajanja dnevnog reda bilo to što su se na njemu trebale usvojiti izmjene statuta, da oko tih izmjena ne postoji slaganje, da je vijećnicima stiglo pismo Ambasade SAD-a vezano za te izmjene, te da gradonačelnik drži moralne lekcije umjesto da ponudi odgovore… Možda bi cijelu stvar bilo lakše shvatiti da je gledateljima rečeno šta konkretno podrazumijevaju izmjene ovog dokumenta i u čemu je problem sa tim.

KANTONALNE VLADE: Promjenu većine u skupštini i izbor nove vlade u Zeničko-dobojskom kantonu, zatim zastoj u formiranju Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i ostavku premijera u Kantonu Sarajevo pratio je sa izraženim zanimanjem. Naročito je zanimljiva bila saga o rekonstrukciji ove posljednje, gdje je Hayat u srijedu (25. oktobar) imao zanimljivu analizu po pitanju zakonske osnove za smjenu cijele vlade ukoliko premijer da ostavku.

Ocjena: 5

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Stupni Do

23. – 29. oktobar 2023.

HRIPAVAC: U Mostaru je nedavno zabilježena smrt bebe od velikog kašlja ili hripavca. Tragično je da u 21. stoljeću djeca umiru zbog bolesti koje su se smatrale iskorijenjenima, i RTV HB je u četvrtak (26. oktobar) reagirao odličnim prilogom o ovom problemu u kojem su ispitali uzroke i posljedice smanjenog stepena vakcinacije koje je dovelo do opadanja kolektivnog imuniteta populacije. Ovaj prilog od tri i po minute je vrijedan gledanja i možda mu je trebalo dati viši nivo prioriteta od jedanaeste minute dnevnika – neproduktivnih sastanaka koalicija, sa kojima je dnevnik otvoren, nikad neće nestati.

STUPNI DO: U ponedjeljak (23. oktobra) obilježena je 30. godišnjica masakra koji su pripadnici HVO-a počinili u mjestu Stupni Do kod Vareša. Budući da RTV HB redovno podsjeća na sve važne godišnjice iz rata devedesetih, ne možemo ne primijetiti kako su u ovom slučaju to propustili. Suočavanje sa prošlošću je jako važno, i, ako već u analizama poredimo Hayat i RTV HB, može se reći kako bi se RTV HB mogao ugledati na tretman kakav je Hayat imao prema žrtvama Armije RBiH u Grabovici, čemu su posvetili opširan prilog, nisu štedjeli na riječima snažne osude i prenijeli su doslovno iste izjave kao i RTV HB. U svakom slučaju, čak i poluminutna crtica u dnevniku posvećena Stupnom Dolu bi bila korak u dobrom pravcu, te prilog kredibilitetu i moralnom kapitalu ove televizije.

KONTROLE GRANICA: Iz nekog razloga, RTV HB se već treću sedmicu u nizu u opširnim prilozima bavi pitanjem kontrole granica i migracija. To ne bi bilo ni zbog čega posebno zanimljivo, ali riječ je o prilozima u kojima se ne govori ništa novo i doslovno imaju gotovo identičan sadržaj koji se vrti oko četiri elementa: zabrinutost EU-a zbog mogućeg novog talasa migracija – nedostatak ljudstva u našoj graničnoj policiji – zadovoljavajuća sigurnosna situacija u državi unatoč svemu – spremnost na saradnju sa Frontexom. Možda je RTV HB u subotu (28. oktobar) bespotrebno potrošio pet uvodnih minuta na ovu temu, ali svi bismo vjerovatno bili sretni da iz sedmice u sedmicu gledamo takve priloge nego da jednom vidimo jedan o narušenoj sigurnosnoj situaciji.

Ocjena: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA

Sukob na Bliskom istoku i izraelsko raketiranje pojasa Gaze obilježili su i ovu sedmicu u svijetu, a i u našoj analizi u kojoj se može primijetiti kako je Hayatu ova tema ponovo bila toliko u centru pažnje da je potisnula sve ostalo, dok je interes RTV HB-a za nju prilično opao. Osim toga, Hayat sukobu u Gazi pristupa sa izraženom emocionalnom dimenzijom, dok se za RTV HB izvještavanje o ovoj temi svodi na kompiliranje vijesti iz stranih medija na emocija lišen način.

Hayat naglašava patnje palestinskog naroda, konstatira ravnodušnost svjetskih sila, ukazuje na dehumanizaciju Palestinaca, prenosi vijesti o skupovima podrške Palestini u BiH i u svijetu, ističe da u svijetu raste svijest o zločinima koji se čine u Gazi, te upozorava na humanitarnu katastrofu koja se tamo dešava. Iako treba odati priznanje za humanu dimenziju ovog izvještavanja, treba i primijetiti kako su i ove sedmice vijesti sa Bliskog istoka u potpunosti uzele prostor onim domaćima.

Ako pogledamo udio vijesti koje se tiču Palestine u efektivnoj minutaži Hayatovih dnevnika, vidimo da je on u ponedjeljak i petak iznosio oko 46%, u nedjelju 61%, dok su u subotu čak 71% sekundi u Vijestima u 7 zauzimali prilozi koji se direktno ili indirektno tiču ove teme. Možda će dobar dio gledateljstva zbog toga imati simpatije prema Hayatu kao domaćem mediju koji vjerovatno najposvećenije prati razvoj događaja u Gazi, ali u tome se ipak ne može parirati medijima kao što je Al Jazeera Balkans, koja ima informativne emisije od 60 minuta i resurse raspoložive na globalnom nivou. Hayatovi dnevnici, koji u prosjeku traju dvadesetak minuta, ipak moraju zadovoljiti potrebu javnosti za domaćim vijestima.

Da dobronamjerno tu ipak ostavimo Hayatu kredit, možemo vijesti o skupovima podrške tretirati kao domaće. Ovdje se RTV HB-u može uputiti kritika jer su skupu podrške Palestini u Mostaru posvetili tek poluminutnu crticu iako su mogli izvijestiti sa samog događaja i prenijeti poruke tako da ne bude prostora za pogrešne interpretacije.

Kad su u pitanju domaća politička zbivanja, Hayat i dalje kritikuje vlasti dok RTV HB traži svaku priliku da ih prikaže u dobrom svjetlu, što svake sedmice donosi nove zabavne situacije u kreativnom izvještavanju koje već postaju simpatične. Tako je udarna vijest u dnevniku ove televizije od petka (27. oktobar) bio izvještaj sa sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj su usvojene strategije zapošljavanja i upravljanja zaštitom okoliša, te zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava. Riječ je o okvirnim dokumentima i zakonu koji ni po čemu nije krucijalan, ali detaljnom izvještavanju o ovome je RTV HB posvetio čak nešto više od tri i po minute.

Jednako tako, nakon neuspjelog sastanka predstavnika koalicije na državnom nivou (četvrtak, 26. oktobar) RTV HB je prenio optimističnu izjavu Elmedina Konakovića kako će novi sastanak vjerovatno biti upriličen jako brzo, iako je Milorad Dodik izjavio kako idućeg sastanka možda neće ni biti.

Općenito, RTV HB je imao solidnu sedmicu sa rutinski urađenim dnevnicima u kojima nije bilo teških prekršaja kakvi su im se znali dešavati, ali niti nekih zvjezdanih momenata. Svako objektivan će reći kako su prošle sedmice bili daleko bolji i da je prosječna ocjena sasvim opravdana, pogotovo ako uzmemo u obzir određene propuste koji su navedeni u analizi.

Za Hayatove dnevnike niko ne može reći da su loši, ali stoji da su znali praviti daleko bolje i da se prostor za poboljšanje vidi u svakom smislu. Humana dimenzija izvještavanja o Bliskom istoku popravlja dojam ispodprosječnih dnevnika u cjelini i dovodi ocjenu u zonu prosjeka.

Plus sedmice

HAYAT TV

Za razliku od prošle sedmice kada smo istakli kako je Hayat sa svojim dnevnicima u priličnoj kolotečini, ove sedmice se vidi kako je uloženo više truda i rada u produkciju sadržaja. Kao potvrdu za ovo vrijedi istaknuti dnevnik od četvrtka u kojem je u dvadeset tri minute trajanja obrađeno čak četrnaest tema. Ako to uporedimo sa dnevnikom od prethodnog ponedjeljka koji je imao tek pet tema, među kojima blok o Bliskom istoku i javljanje reportera pred utakmicu nogometne reprezentacije, jasno je kolika je razlika u sadržaju i dinamici u pitanju i zašto je ovaj dnevnik u cjelini plus sedmice za Hayat.

RTV HB

Početkom sedmice se prilično bespotrebno digla prašina oko zakazivanja i otkazivanja obilježavanja godišnjice Kristalne noći koje se u novembru trebalo održati u Sarajevu uz pokroviteljstvo Ambasade Republike Hrvatske. Ova prašina se slegla i reakcijom sarajevske gradonačelnice te RTV HB-u neomiljenog člana Predsjedništva BiH, koji nisu propustili priliku za lake političke poene. Znajući kako je RTV HB do sada pristupao ovakvim temama, odluka da propuste učestvovati i u spomenutoj larmi i potom možda nužno (ne)izvještavati o njenom stišavanju je vjerovatno najmudrija koju su u ovoj medijskoj kući mogli donijeti.

Minus sedmice

HAYAT TV

Vijestima u 7 hronično fali vijesti. Koncentriranost na Sarajevo i nepostojanje dopisničke mreže su ono što dnevnicima Hayata uzima na sadržajnosti i relevantnosti. Hayat je ozbiljan i ambiciozan medij, ali teško je dobiti odgovor na pitanje zašto bi iko u Bihaću, Tuzli ili Zenici gledao njihov dnevnik kraj centralnih informativnih emisija svojih kantonalnih televizija čiji se termin emitiranja poklapa sa Hayatovim. Ovaj bi se problem vjerovatno mogao riješiti iskorakom u video-novinarstvo, tim prije što za edukaciju novinara i inovativne pristupe izvještavanju sredstva nije teško pronaći u brojnim donatorskim programima te vrste koji se trenutno provode u BiH.

RTV HB

Nakon izvrsne i produktivne prošle sedmice, RTV HB je vjerovatno malo stigao umor pa su ove sedmice dnevnici bili kraći i sa manje sadržaja, ali potpuno solidni i sadržajni. Kao minus se mora pribilježiti propust da se posveti barem minimum pažnje godišnjici zločina u Stupnom Dolu, ako ne zbog potrebe za suočavanjem sa prošlošću ili čistog novinarskog profesionalizma, onda barem zbog moralnog kapitala koji je nužan ukoliko od drugih zahtijevate poštovanje i pravdu za žrtve vlastitog naroda, što RTV HB često čini.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.