HAYAT TV: U fokusu Maroko, Grabovica i Lana

7. – 13. septembar 2023.

ZEMLJOTRES U MAROKU: Da Hayat zna poredati prioritete u dnevniku potvrđuju Vijesti u 7 od subote i nedjelje (9. i 10. septembar) kad su udarne priče bile one o zemljotresu u Maroku. Istina, subotnji dnevnik je otvoren kratkom informacijom o izuzetnom uspjehu naše plivačice Lane Pudar, ali je potom slijedio trominutni blok o prirodnoj katastrofi na zapadu Afrike kakvim je, potpuno opravdano, savjesno i humano, otvoren i dnevnik od nedjelje.

GRABOVICA: „Obilježena je godišnjica stradanja hrvatskih civila koje su ubili nečasni pripadnici ARBiH. Stide ih se časni borci, a za nedjela su osuđeni na pet, devet, deset i trinaest godina“, riječi su kojim je Hayat u subotu (9. septembar) počeo prilog o obilježavanju tridesete godišnjice zločina nad civilima u Grabovici. U nastavku je naglašeno kako je sa obilježavanja upućen apel pravosudnim organima za procesuiranje svih odgovornih, te su donesene doslovno iste izjave preživjelih Grabovičana koje je emitirao i RTV HB.

FOND ZA POMOĆ NOVINARIMA: U utorak (12. septembar), Hayat je imao trominutni prilog sa konferencije Udruženja BH novinari na kojoj je predstavljen projekt fonda za odbranu novinara od sudskih tužbi. Iako je ovo bila savršena prilika za eksploataciju nedavnog verbalnog napada kojem je od strane državnog ministra bila izložena njihova novinarka, Hayat se dostojanstveno izdigao iznad te situacije i fokus zadržao na projektu koji je bio temom priloga, što vrijedi primijetiti.

Ocjena: 7 

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Neum, korona i zdravlje 

7. – 13. septembar 2023.

ZDRAVLJE: Iako je pandemija Covida-19 okončana, oboljelih i dalje ima, i RTV HB je u srijedu (13. septembar) odlično reagovao na glasine oko zatvaranja sveučilišnog kliničkog centra za posjete zbog navodnog širenja ove bolesti. U razgovoru je direktor mostarskog kliničkog centra Ante Kvesić upozorio kako se koronavirus ne vraća jer nije nigdje ni išao, te objasnio razloge zatvaranja za posjete samo tri određena klinička odjela i učinio ono što je bilo potrebno da zdravstvo i mediji zajedno djeluju na umirenju javnosti. Kad govorimo o zdravlju, vrijedi pohvaliti i opširnost priloga o kampanji za cijepljenje protiv HPV-a kojeg je RTV HB imao u četvrtak (7. septembar) – riječ je o temi koja zaslužuje više mjesta, naročito u javnim medijima.

NEUM BEZ RADNE SNAGE: U nedjelju (10. septembar), RTV HB posjetio je Neum i razgovarao sa načelnikom općine i predsjednikom udruge hotelijera o ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Pozitivne ocjene uspješne turističke sezone ipak padaju u drugi plan u poređenju s doslovnim vapajem hotelijera da se za iduću godinu olakša uvoz radne snage „iz trećih zemalja“ pošto je „bazen radne snage u Bosni i Hercegovini iscrpljen.“ Možda je ovo tema u vezi s kojom bi se moglo postaviti pitanje pokojem političaru na idiličnim presicama posvećenim uspjesima i sveopćem napretku.

9/11: Iako su vijesti iz svijeta u programu RTV HB-a rijetke, godišnjica terorističkih napada na New York i Washington dobila je prostor u dnevniku od ponedjeljka (11. septembar). Vijest od svega trideset i dvije sekunde nažalost nije bila dovoljna za neko detaljnije podsjećanje na ovaj napad, ali je bilo sasvim dovoljno vremena da se u njoj napomene kako su neke od osoba umiješanih u napade bile prisutne i u ratu u Bosni i Hercegovini.

Ocjena: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA

Otkrivati inventivnost u načinima na koje Hayat TV i RTV HB pokazuju svoju sklonost ili nesklonost ka određenim stranama u bh. politici je na momente čak i zabavno. Tako se, naprimjer, da zapaziti kako RTV HB čak i priloge o vladajućoj koaliciji koji su u suštini negativni, poput onog o neprihvatanju zakona o sudovima (nedjelja, 10. septembar), započinje u pozitivnom tonu: „Nakon pet usvojenih zakona koji Bosnu i Hercegovinu približavaju Europskoj uniji, posljednji sastanak (…) završen je bez konkretnih zaključaka.“

Na drugoj strani, Hayat ne propušta strankama Trojke spočitati nedosljednost, zbog čega su u uvodima kritičkih priloga razvili formulaciju „govorili su A, a sada rade B“ koja se ove sedmice našla čak u tri uzastopna dnevnika: „rekli su da neće kupovati aute i zapošljavati sinove, a sada…“ (četvrtak, 7. septembar); „najavljivali su promjene u upravljanju javnim resursima, a sada…“ (petak, 8. septembar) i „nećete zapošljavati više svoje, rekli su, a sada…“ (subota, 9. septembar).

Zanimljiv je i pristup aferi oko akreditacije ruskih diplomata koji su protjerani iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Dok je Hayatu to bila jedna od centralnih tema u četvrtak i petak (7. i 8. septembar), za RTV HB ova tema jednostavno nije postojala.

Iako su ovu sedmicu obilježili još neki jako važni događaji, poput prijetnji predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika visokom predstavniku Christianu Schmidtu te Schmidtove najave posjete Banjoj Luci od koje je kasnije odustao, to u smislu izvještavanja ove dvije televizije ne znači puno, jer je način na koji su ove teme praćene u dnevnicima Hayata i RTV HB-a standardan i uobičajen za njih, te se nema šta novo za reći – Hayat tipično naglašava opasnost koju nosi nedjelovanje visokog predstavnika i inertnost stranaka Trojke, dok RTV HB dešavanja vezana za RS prenosi suhoparno, bez iskazivanja vlastitih vrijednosnih sudova i na način na koji ne bi rizikovao eventualno zamjeranje vrhu RS-a.

Osim što imaju svoje očite favorite, nije ništa novo ni da ove televizije imaju svaka svoje personae non gratae – Hayat ministra vanjskih poslova BiH i lidera stranke Narod i pravda Elmedina Konakovića, dok je za RTV HB to član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Tako Hayat nije ni spomenuo Konakovićevu posjetu Strasbourgu, dok je RTV HB sa samita procesa Brdo-Brijuni iz Skopja emitirao izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, Crne Gore Jakova Milatovića i Srbije Aleksandra Vučića – dok Komšićevu izjavu nismo mogli ili smjeli čuti.

Plus sedmice

HAYAT TV

Način na koji je Hayat intonirao prilog o godišnjici zločina nad hrvatskim civilima u Grabovici je maksimum koji se od jednog medija u BiH može očekivati kada je riječ o izvještavanju o zločinima „svojih“ i primjer za kojim se treba povesti.

RTV HB

Plus sedmice za RTV HB je prilog o zabrani korištenja mobitela u nekim školama (nedjelja, 10. septembar). Primjer iz Ljubuškog o školi u kojoj se djecu trudi „učiti odgovornom korištenju mobitela i poticati na komunikaciju“ je odličan način pristupa ovom problemu.

Minus sedmice

HAYAT TV

U analizi dnevnika Hayat TV-a objavljenoj 3. augusta, na primjeru protesta roditelja djece oboljele od cistične fibroze vidjeli smo kako Hayat „zaboravi“ izvijestiti kada vlast nađe rješenje za problem o kojem su ranije izvještavali. Tako smo i u petak (8. septembar) gledali prilog o protestima poljoprivrednika u Orašju „kojima se niko od vlasti ne obraća“, ali nismo saznali ništa o onome što je uslijedilo u idućim danima. U utorak (12. septembar) je na sastanku u Sarajevu došlo do ispunjenja zahtjeva poljoprivrednika, i Hayatu nimalo ne služi na čast propuštanje da se ova tema isprati do kraja. Istina je da prosječan gledatelj ovakvu pojavu teško može primijetiti, te je zbog toga neophodno na nju ukazivati kroz analize poput ove gdje je ocjenjujemo kao minus sedmice.

RTV HB

Kao što za Hayat ne postoji Dino Konaković, tako se na RTV HB-u jednostavno ne smije pojaviti Željko Komšić, a čini se kako je i za Denisa Bećirovića sve manje prostora. No, jedan nivo neprofesionalnosti i tendencioznosti je ignorisati nečije aktivnosti, dok je emitirati opširne izjave predsjednika čak tri susjedne države a pritom ne pružiti niti sekundu nijednom članu Predsjedništva svoje države (šta god mislili o njima), nešto sasvim drugo što se mirne duše može nazvati bezobrazlukom.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.