Otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, najmanje 11 nezavisnih ruskih novinara odbijen je ulazak u Gruziju bez valjanog razloga. Sumnjajući na pritisak Rusije, Reporteri bez granica (RSF) pozvali su Gruziju da objasni ove odluke i prekine tu praksu.
Među žrtvama je Aleksandra Shvedchenka, dopisnica iz Gruzije ruskog prognanog TV kanala Dozhd, kojoj je odbijen ulazak u Gruziju, gdje je živjela gotovo godinu dana, kada je sletjela na međunarodni aerodrom u Tbilisiju 14. marta nakon odmora u Latviji.
Njezin slučaj nije usamljen. RSF je upoznat s još najmanje 10 drugih ruskih novinara u egzilu kojima je odbijen ulazak bez opravdanja otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Neki su mjesecima živjeli i radili u Gruziji bez ikakvih problema.
Među njima je i Filip Dziadko, koji je s porodicom godinu dana živio u Gruziji. Kad je 19. februara sletio u Tbilisi, službenici su ga zadržali preko noći na aerodromu po dolasku (službeno zbog kvara na sistemu), zatim su mu oduzeli telefon i na kraju su mu zabranili ulazak.
Aleksej Ponomarjov, urednik podcasta u nezavisnoj medijskoj kući Kholod, iznajmljivao je stan sa suprugom u Tbilisiju nekoliko mjeseci prije nego što mu je 10. decembra, po povratku s konferencije u Oslu, odbijen ulazak bez ikakvog razloga.
– Za mnoge ruske novinare koji bježe od totalitarnog pada svoje zemlje, Gruzija je dugo bila zemlja utočišta – rekla je Jeanne Cavelier, voditeljica odjela RSF-a za istočnu Evropu i centralnu Aziju.
– Ove neopravdane odluke o odbijanju ulaska sa strašnim posljedicama za novinare, koji su ponovno osuđeni da grade svoje živote, odražavaju tvrđi stav gruzijske vlade prema nezavisnim medijima – dodala je.
Pozvala je vladu i njenog premijera Iraklija Garibašvilija da objasne ove odluke, da se odupru bilo kakvom pritisku ruskih vlasti i da nastave s politikom dobrodošlice svim ruskim novinarima koji su prisiljeni napustiti svoju zemlju.
Većina novinara i aktivista koji su žrtve ove prakse zaustavljaju se na carini bez ikakvog objašnjenja granične policije, ponekad i po nekoliko sati, sve dok konačno ne dobiju obavijest da im se uskraćuje ulazak, tvrdi Udruženje mladih advokata Gruzije (GYLA).
Ova praksa je u suprotnosti s preporukama Agencije UN-a za izbjeglice. Prema gruzijskom zakonu, oni kojima je uskraćen ulazak iz “drugih razloga predviđenih gruzijskim zakonodavstvom” imaju pravo žalbe, ali im se to rijetko govori, navodi se u izvještaju GYLA-e.
Svako kome je odbijen ulazak iz tog razloga ima 10 radnih dana za podnošenje žalbe. To je prekratak rok, navodi se u izvještaju GYLA-e, s obzirom na sve korake koji se moraju poduzeti da bi se podnijela žalba.
Smještena u regiji Kavkaza i graniči s Rusijom, Gruzija je od početka rata u Ukrajini primila gotovo 100.000 ruskih državljana. Rat je vrlo osjetljiva tema u Gruziji, koja ima dvije separatističke regije pod ruskim uticajem.
Nedavne napetosti oko prijedloga zakona o “stranim agentima” temeljenog na ruskom zakonu koji se koristi za zatvaranje nezavisnih medija i civilnog društva u Rusiji istaknule su razlike između vlade koja se čini sve bližom Moskvi i stanovništva koje je većinom traži evropsku budućnost.
Izvor: RSF
