FTV: Jesmo li se prerano opustili?
2. – 8. juni 2020.
VRELO POLITIČKO LJETO: Ostavka Fahrudina Radončića pala je kao pokrov po aferi „Respiratori“, pa su sada umjesto sumnji u malverzacije u nabavci opreme u središte pažnje dospjeli koalicioni odnosi. Urednica Amra Zaklan donijela je priču u kojoj je sumirala razloge lidera SBB-a, uz podsjetnik da je Radončić sličnu stvar već uradio ranije. I to isto u izbornoj godini. Dale su se i izjave iz opozicije, a nametnuo se zaključak da je na pomolu vrelo političko ljeto. Dobro je da Dnevnik 2 izdvaja prostor za opozicionare, a to bi trebala biti svakodnevna praksa kad god se radi o političkim trzavicama.
MINISTARSTVO SKANDALA: Humanitarna pomoć u vidu medicinske opreme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prvo je trebala stići nama, pa se onda ispostavilo da je ipak namijenjena Crnoj Gori. I da je sarajevski aerodrom samo mjesto isporuke. Za skandal, gaf, ili nesporazum, kako prenosi FTV (petak, Nevzeta Koljenović), odgovorno je Ministarstvo inostranih poslova koje je prvobitno pompezno najavilo pomoć. A onda naprasno nakon samo nekoliko sati objavilo da ista ne dolazi. Novinari su poslije utvrdili da se pomoć i nije odnosila na nas. Skandali resora kojim rukovodi Bisera Turković ne jenjavaju. U narednim danima bilo bi zanimljivo čuti šta na sve to kaže sama ministrica.
MINI ISTRAŽIVANJE: Kineske investicije u Evropi više nisu novost, a one sumnjivog porijekla su jednako učestale. FTV u subotu (Sanjin Bećiragić) donosi priču o poslovima kompanija koje su na crnoj listi međunarodnih finansijskih institucija i koje posluju i kod nas. Solidna mini istraživačka priča u kojoj je zatražen i stav domaćih naručilaca za poslove cestogradnje. Šteta što prilog nije bio duži i nadovezao se na političku dimenziju, jer sve su glasniji glasovi o pojačanom kineskom uticaju na Balkanu.
JESMO LI SE OPUSTILI? Subotnji Dnevnik 2 prošao je u znaku pitanja – jesmo li se previše opustili? COVID-19 gotovo da je nestao iz vijesti u pola osam, pa je ovo pitanje bilo više nego opravdano. Posebno jer su se pojavila nova žarišta. Nikolina Veljović razgovarala je s infektologom Ednanom Drljevićem, koji je ponovio koliko su bitne mjere opreza. Upozoravajući ton stručnjaka je nestao iz medijskog sadržaja, ali epidemija i dalje nije odjavljena.
OCJENA: 6
BHT1: Zašto je bitno govoriti novinarskim jezikom?
2. – 8. juni 2020.
IZBJEGAVATI FRAZE: BHT donosi solidan prilog (Teo Zorić) o stanju u domaćem pravosuđu koje je sada na udaru kritika iz Evropske komisije. Data su mišljenja dvojice glasnijih kritičara, ali i stav predsjednika regulatornog tijela koji tvrdi da je sve u najboljem redu. Napravljena je i kratka retrospektiva dosadašnjih ne baš uspješnih reformi, ali utisak je da se tu priča mogla proširiti. Novinari bi trebali izbjegavati rečenice koje neminovno zvuče kao fraze („Nedostatak posvećenosti vladavini prava fundamentalni je problem BiH za koju se ne nazire svjetlija budućnost.“) jer stanje u pravosuđu može se oslikati atraktivnijim i ilustrativnijim nalazima. Poput onog o prosječnoj dužini trajanja sudskih postupaka. Rečenice u kojima se izriču generalne ocjene treba izbjegavati, a novinarski jezik uvijek mora imati na umu da se obraća prosječnom gledatelju koji od sudova ima svoja očekivanja. Kao što je npr. razumna dužina trajanja sudskih postupaka.
GDJE JE NESTAO NIKOLA? Urednik Dejan Petrović donosi pregled nekoliko posljednjih napada na novinare, aktuelizujući pitanje medijskih sloboda. Ovakvi prilozi su uvijek dobrodošli jer gledatelji moraju znati pod kakvim okolnostima rade oni koji izvještavaju o događajima oko nas. Povod za priču je bio napad na novinare koji su otkrili aferu „Respiratori“, a spomenuti su i neki drugi slučajevi poput prijetnji smrću banjalučkoj urednici Vanji Stokić. Ostaje gorak ukus u ustima što u pregled najnovijih obrušavanja na medijske radnike nije uvršten i slučaj Nikole Vučića, novinara televizije N1, kojem se prijeti zbog izražavanja mišljenja na društvenoj mreži. Karakterologija napada u nas je raznolika, a najviše trpe oni koji pišu o korupciji ili osuđuju ekstremizam i njegove propratne pojave. Baš zbog toga bilo je bitno govoriti o Vučićevom slučaju.
EPIDEMIJA PONOVO PRVA VIJEST: Virus je skoro pa nestao iz informativnog programa da bi nam se vratio sa novim žarištima i porastom broja zaraženih, podsjećajući nas da je epidemija i dalje tu. Urednica Željana Mehmedika u ponedjeljak vraća pozornost na ovu temu izdvajajući bezmalo deset minuta, a ton je opet oštar. Građane se upozorava da smo se previše opustili, a reporteri provjeravaju ponašanje na ulici. Od toga bi ipak bilo korisnije zatražiti odgovore od onih koji vode politiku protivepidemijskih mjera. Jesmo li se mi opustili? Ili su nas „opustili“?
OCJENA: 4
KOMPARATIVNA ANALIZA: Prosječna sedmica na obje televizije. Zanimljivo je primijetiti da su u oblasti politike različite stvari držane pod lupom većeg interesovanja. Dok se FTV više bavio odlaskom Fahrudina Radončića, BHT1 je pomnije pratio prve korake premijera Fadila Novalića na sjednicama Vlade po puštanju iz Tužilaštva. Obje televizije su ponovo počele izvještavati opširnije o epidemiji, i to sa istim pitanjem – jesmo li se opustili? Pitanje je na mjestu, ali novinari i urednici uvijek moraju ići dalje u potrazi za javnim interesom. Ko nas je „opustio“? Jesu li tome doprinijele i ponekad kontradiktorne izjave stručnjaka? Novinarka Olja Bećković posvetila je cijelu jednu emisiju toj temi dovevši ispred sebe tri najpriznatija stručnjaka u zemlji. Ko kod nas vodi politike protivepidemijskih mjera? Kako oni komentarišu novi razvoj događaja? Pažnju s građana treba više usmjeriti na odgovorne.