FTV: Suzdržano o Povorci
3. – 9. septembar 2019.
O KRIZI KRATKO I EFEKTNO: Federalna u srijedu donosi prilog šta poslije 5. septembra, kao datuma koji je određen kao krajnji rok za postizanje dogovora o vladajućoj koaliciji. Urednica Edina Šečerović uvezala je komentare glavnih aktera o političkoj krizi koja ne jenjava, a u prvi plan su istaknute i ocjene da su tzv. izborni pobjednici nikad udaljeniji. Prilog je krasilo i to što se kriza, koja već poprima razmjere učmalosti, sažela u kratko i uzbudljivo izlaganje.
NASLOV KOJI NE PRATI PRIČU: Dan prije, urednica Jadranka Milošević donosi naslov „Antikulturno nasilje demografske većine nad manjinom“. Naslov je pratio priču o diskriminaciji koja se sprovodi nad bošnjačkom djecom kojoj se onemogućava pravo da uče maternji jezik pod nazivom bosanski jezik. Osim što termin „antikulturno nasilje“ zvuči kao pleonazam jer se postavlja pitanje kako izgleda kulturno nasilje, sama konstrukcija je rogobatna, preduga i nejasna. I što je najgore, ne korespondira sa pričom čija je glavna nevolja u svojoj srži vrlo jednostavna. Djeci povratničke manjine brane se kulturna prava, ili pravo na maternji jezik. Postojalo je sijaset načina da se istakne bolji i efektniji naslov. Zanimljivo je da ni BHT1 nije imala ništa bolji naslov, pa je u najavi stajalo „Pravno odugovlačenje slučaja djece Konjević Polja“.
PRVA POVORKA PONOSA: Prvi bosanskohercegovački Pride protekao je bez incidenata, i uz povećane mjere sigurnosti. Nažalost, kao i sa mnogim drugim prvim povorkama ponosa, naglasak je bio na tome da je sve prošlo bez izgreda, pa se smanjio prostor za sumiranje glavnih poruka protesta. FTV jeste vijest o Povorci stavio kao početnu u vikend-izdanjima, ali je upadljivo manje vremena posvetio na sam dan događaja koji se s pravom naziva istorijskim. Pažnju je dobio i kontraskup tradicionalista koji se predstavljaju kao zaštitnici porodičnih vrijednosti, ali prevladao je utisak da je Dnevnik 2 u nedjelju morao biti više obojen duginim bojama. Mnoge televizije su imale specijale, portali su sve pratili iz minuta u minut, a vijest je odjeknula i u regionu. TV format je u odnosu na sve to izgledao skromno.
OCJENA: 7
BHT1: Gdje su nestali politički prilozi?
3. – 9. septembar 2019.
SOLIDNA MINUTAŽA POVORCI: BHT1 je posvetio poveću minutažu Povorci ponosa, sve sa prigodnim kovanicama o istorijskom događaju. U nedjelju je upriličen razgovor s policijskim portparolom koji je govorio o sigurnosnoj pozadini. Dan prije samog skupa, o njegovom značaju govorila je profesorica političkih nauka Zlatiborka Popov-Momčinović, koja je javnosti pokušala predočiti zašto su bitni poštivanje manjinskih prava i izgradnja duha snošljivosti. I to je bio dobar urednički potez Željane Mehmedike. Od javne televizije se upravo očekuje afirmativni pristup pri pokrivanju ljudsko-pravaških tema, i iznalaženje načina da se njihov značaj objasni široj publici. Uloga akademske zajednice je tu veoma bitna, pa se čini kao dobra ideja dati priliku njenim članovima da znalački progovore o temama koje dijele javnost.
DAN POSLIJE: Nejasno je zašto je dan poslije same Povorke vijest potpuno nestala iz Dnevnika 2. FTV je u ponedjeljak npr. sumirala odjeke kroz pohvale ambasada koje su istakle da je naše društvo mirnom povorkom položilo test tolerancije. To je, uopšteno uzev, bila preovlađujuća ocjena.
EKOLOŠKE NEVOLJE: Haris Domazet je donio prilog o pregovorima između naših i hrvatskih zvaničnika o lokaciji na kojoj će se odlagati radioaktivni otpad. Gledatelji su mogli čuti šta brine predstavnike domaće vlasti koji se protive namjeri hrvatskih kolega da na samoj granici sa našom zemljom skladište nuklearni otpad. Tema koja zaslužuje praćenje i u narednim danima.
OCJENA: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA: Prvi Pride je prošao mirno, uz ocjene da smo u nedjelju izgledali kao sav normalan svijet. Baš kako kaže popularna uzrečica, koju ovdje često sa uzdahom izgovaramo, dok smo sada zaista izgledali kao razvijene demokratske zemlje. Obje televizije su pristojno pokrile događaj prenoseći najbitnije poruke, a nešto veću minutažu je izdvojila BHT1. S druge strane, FTV je i dan poslije prenijela komentare i odjeke, dok je na BHT1 vijest bestraga nestala. Iako je prva Povorka ponosa bila u središtu pažnje, javne televizije se nisu odlučile na specijal izdanja. Istorijska dimenzija događaja koji se po svom značaju izdvaja u borbi za ljudska prava, kako LGBTIQ zajednice tako i svih drugih manjina, davala im je pravo da se odluče na to. Sigurnosni aspekt i političke trzavice takođe. No, urednici su ipak bili mišljenja da nije bilo mjesta za specijale ili posvećena izdanja Dnevnika 2. Zanimljivo je da su dan poslije u svođenju komentara i reakcija obje televizije propustile prenijeti stav lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića koji se izdvojio svojim naročito reakcionarnim stavom u kojem je požurio da se obračuna s organizatorima Povorke, kojima je, kako veli, zamjerio njihovu netoleranciju. Konakovićev stav, prenijet u mnogim medijima, nije nimalo naivan i zahtijevao je političko preispitivanje u programu javnih televizija, jer se lider kantonalne vladajuće koalicije, u kojoj sudjeluju i liberali, autoportretiše kao opasan demagog. Ili političko lice nove desnice koje nevjerovatno podsjeća na alt-right fenomene čija ideologija između ostalog počiva na dominaciji patrijarhata i mržnji prema manjinama.
