FTV I BHT1: Ko će biti na novoj američkoj crnoj listi? Zna li se šta?

Ljetni predah od vrućih tema uvijek donosi i male radosti. Urednici prave solidne ekonomske priloge ili obrađuju manje atraktivne teme. FTV se bavio ekonomijom, a BHT1 animalnim otpadom

FTV I BHT1: Ko će biti na novoj američkoj crnoj listi? Zna li se šta?
Foto: bljesak.info

FTV: Povratak ekonomskih tema

  1. – 28. juni 2021.

CRNA LISTA – EKSKLUZIVNO I NEZVANIČNO: FTV u srijedu donosi nešto što se s pravom može nazvati ekskluzivom – ko će se nalaziti na novoj američkoj crnoj listi? Prema pisanju pojedinih medija i nezvaničnim saznanjima, na listi će se naći mnogobrojni političari iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, kao i Dragan Čović i cijeli vrh HDZ-a BiH. Urednica Merima Adembegović ističe to u prvi plan, a za mišljenje je poimenice upitala nekoliko prozvanih političara iz manjeg entiteta. Većina nije bila voljna dati komentar, a u prilogu se navodi da je za HDZ BiH sve spekulacija. Preko toga se nabrzinu preletilo, pa je ostalo nejasno je li to stav stranke ili nekog pojedinačno. Pošto je Dragan Čović jedan od direktno prozvanih političara, trebao je i on lično biti pozvan za komentar. Ili se trebalo jasno istaći da ga nije htio dati, ako je to bio slučaj.

KAKO JE HRVATSKA PALA U OČIMA FTV-a: FTV, za razliku od BHT1, donosi kao udarnu vijest da je Evropski parlament usvojio Rezoluciju o BiH i da je odbačena formulacija hrvatskih parlamentaraca o konstitutivnosti naroda. Urednica Amra Zaklan vijesti daje dužu minutažu i trijumfalno zaključuje da „Hrvatska bilježi novi diplomatski poraz“. Daje se i komentar Željka Komšića koji nimalo diplomatski poručuje Zagrebu „da se prestane brukati“. Saša Magazinović (SDP) pak kaže da je Hrvatska pala u očima drugih evropskih zemalja, a FTV poentira da se klima u Evropi promijenila i da Hrvatska ne može biti prepreka na našem evropskom putu. Uplivi hrvatskog političkog vrha u unutrašnja pitanja naše zemlje nisu novost, i utisak jeste da su se pojačali u posljednjim mjesecima. No, ako je FTV vrlo oštar u prepoznavanju malignog političkog uticaja Zagreba, onda su trebali za mišljenje priupitati i hrvatske političare. Zagreb nije preko svijeta. Jesu li ipak pretjerani zaključci da se Hrvatska osramotila pred drugim zemljama? Ili pretpostavke da bi se neko ovdje trebao plašiti da će blokirati naš evropski put? O kakvoj se promjeni klime u Evropi govori? BiH i region već dugo nisu na vrhu briselske agende, već se o nama govori u kontekstu migrantske ili sigurnosne krize. Javnim televizijama očito nedostaju izvjestioci koji bi s lica mjesta mogli prenijeti utiske, sažeti atmosferu i mišljenja iz drugih zemalja.

EKONOMSKE TEME – NAPREDUJEMO, ALI LOŠE ŽIVIMO: Nedjeljni Dnevnik 2 (M. Adembegović) najavljuje blagi ekonomski rast zbog popravke indikatora kao što su spoljnotrgovinska razmjena i industrijska proizvodnja. Istina, broj nezaposlenih je i dalje visok i približava se cifri od pola miliona, a i ljudi se sve češće kreditno zadužuju. FTV sve to objašnjava u nekoliko povezanih priloga koji ekonomiju ne svode samo na statistiku koja obećava već i na priče o životnom standardu koji znatno sporije raste od spomenute industrijske proizvodnje. Ekonomske teme su uvijek dobrodošle, ali je stvar s njima što one nikako da postanu redovna rubrika.

OCJENA: 4

BHT1: Kako da vakcine opet postanu top tema?

  1. – 28. juni 2021.

KAKO (RE)AKTUELIZOVATI TEMU: BiH je još daleko od masovne imunizacije i tako je već mjesecima, ali to ne znači da to ne treba biti udarna vijest. Istina, nešto što dugo traje teško je prozivati svakodnevno održavajući aktuelnost, ali bahate vlasti zaslužuju neugodni podsjetnik. Ako ne svaki dan, onda svaki drugi. Urednik Dejan Petrović u srijedu daje naslov „Vlast bez odgovornosti, građani na čekanju“, a u prilogu se posebno akcentira izjava kantonalnog ministra zdravlja Harisa Vranića koji je Sarajlijama poručio da se vakcinišu u Srbiji. Ministar (bilo kojeg nivoa vlasti) koji lakonski građane upućuje na drugu zemlju radi pružanja osnovne zdravstvene usluge zaslužuje crveni karton. BHT1 je ispravno prepoznao bezobraznu izjavu stavljajući je pod reflektor, ali pod reflektorom neugodnosti moraju biti i drugi političari. Posebno oni koji se vole hvaliti da su politički lideri. Nekoliko dana poslije, isti urednik je ugostio Bakira Izetbegovića, jednog od famoznih lidera, da prokomentariše Samit predsjednika parlamenata zemalja Zapadnog Balkana. Predsjednik SDA je u ugodnom ambijentu komentarisao evropske integracije i odnose sa drugim političkim strankama, a niti jednom nije bio upitan o vrućoj temi koja interesuje građane i o kojoj odlučuje stranka na čijem je čelu – vakcinama. Vrijeme je da urednici i novinari svaku priliku u razgovoru sa političarima koriste da ih direktno i bez uvijanja pitaju – gdje su vakcine i zašto ih nema? Oni ne zaslužuju da budu pošteđeni razgovorima u kojima je agenda po njihovoj mjeri.

RAZLIČITI TRETMANI: BHT1 je neobično malo pažnje posvetio Rezoluciji Evropskog parlamenta o BiH smještajući vijest u dvanaestu minutu i isprativši je sa jednim reagovanjem Željka Komšića (urednica Azira Hrustemović). Zanimljivo je primijetiti da je ista vijest doživjela potpuno drugačiji tretman na FTV-u, gdje su date mnogobrojne reakcije, ali gdje je i intonacija bila oštrija. Prevladao je utisak da je vijest ipak zaslužila veću pažnju.

BITNE TEME, SOLIDNI PRILOZI: Kako odlažemo animalni otpad? Da li su zaživjele elektronske zdravstvene knjižice i zašto nisu? Bili su to nedjeljni prilozi (urednik Milan Đurović) koji su otvarali bitne teme, otkrivajući gledaocima informaciju više. Posebno je bilo zanimljivo slušati iskustva zdravstvenih radnika i pacijenata u Gradišci koji se nadaju da će konačno papiri i birokratija na šalterima bolnica postati istorija. Za sada, uprkos naporima i obećanjima vlasti, mali broj ljudi koristi elektronske knjižice.

OCJENA: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA: Ljetni predah od vrućih političkih tema uvijek sa sobom donosi i male radosti. Urednici, oslobođeni od stega dnevne politike, donose solidne ekonomske priloge ili obrađuju manje atraktivne teme po mjeri gledalaca. FTV je donio ekonomske vijesti i pregled pokazatelja koji su u blagom rastu, dok se BHT1 bavio animalnim otpadom i koliko je on štetan po životnu sredinu. FTV je u političkim prilozima bio oštar, što samo po sebi nikada nije loše, ali i tu se ne smije izgubiti mjera. Ako se nekoga proziva ozbiljnim optužbama ili se nekome pretpostavlja štetan politički uticaj, onda se i toj strani mora ostaviti prostor da se oglasi. Oštri prilozi u kojima se još trijumfalnim prizvukom lamentira nad nečijim navodnim porazom (slučaj odbijanja prijedloga hrvatskih evroparlamentaraca u Rezoluciji o BiH) zvuče tabloidno i provincijalno. BHT1 je načeo spornu imunizaciju građana naslovom kojim je prozvao sve političare, ali su izostale hrabrije i češće pojedinačne prozivke.

 

Plus sedmice

BHT1

Nedjeljni prilozi o animalnom otpadu i digitalizaciji zdravstvenih usluga. Tematski obrađeno i solidno prezentovano.

FTV

Ekonomske teme u nedjeljnom Dnevniku 2. Pregledno, jasno i sadržajno.

 

Minus sedmice

BHT1

Vakcine se moraju vratiti u središte pažnje. Zašto je BiH i dalje jedina zemlja u regionu gdje se ne sprovodi masovna imunizacija?

FTV

Kada god se neko proziva za maligni politički uticaj ili mu se pripisuju teške optužbe, onda toj strani ili tim pojedincima treba dati mjesto da se i sami oglase.

 

About The Author