BHT1: Obljetnice, sjećanja i mitovi
- april – 3. maj 2021.
PRVO DNEVNA POLITIKA: Urednik Dejan Petrović sredinom prošle sedmice otvara Dnevnik 2 izvještajem iz Parlamenta gdje su se, kako BHT1 prenosi, vodile isprazne političke rasprave o govoru mržnje umjesto da se diskutovalo o vakcinama i drugim akutnim temama. Zanimljivo je primijetiti da je uprkos izrečenoj kritici političarima, sam urednik bio zaveden dnevnom politikom, pa su dva bitna priloga ekonomsko-socijalne sadržine izmještena na sam kraj emisije. Jednokratna pomoć penzionerima i borcima od 50 i 80 KM, ali i olakšice taxi prevoznicima i roditeljima djece vrtićkog uzrasta u Bijeljini bili su očito posljednji na listi prioriteta u redanju sadržaja. Pomoć ugroženim kategorijama u Republici Srpskoj nije dočekana s oduševljenjem u dijelu javnosti koji je pomoć shvatio kao nedovoljnu ili čak ponižavajuću. BHT1 jeste prenio mišljenje opozicionog političara koji je podijelio nezadovoljstvo boraca, ali utisak je da su obje priče zaslužile veću i drugačiju pažnju. Kako zaista žive penzioneri? Šta danas s porastom cijena znači pomoć od 50 KM? Na novinarima i uredniku je bilo da priču ispričaju iz ugla ugroženih građana. No, da su političke teme u prednosti u odnosu na socio-ekonomske govori i minutaža, jer taj dan omjer je u minutama bio otprilike 12:5.
ŠTA KADA SE VISOKI FUNKCIONER VIŠE NE ODAZIVA? U Dnevniku 2 smo u srijedu saznali da se Željko Komšić već duže vrijeme ne odaziva na pozive BHT1. Lider DF-a napustio je sastanak s prvim čovjekom EU diplomatije zbog komentara Milorada Dodika o njegovoj nelegitimnosti. FTV je prenio da se Komšić za sada ne oglašava o napuštanju sastanka. Dobro je što je BHT1 informisao javnosti da imaju prekid u komunikaciji sa jednim članom Predsjedništva, jer interes javnosti je da to zna. Ovdje smo ranije znali upozoriti urednike na neravnopravan tretman Komšića u odnosu na ostale članove kolektivnog organa, pa podsjećamo i na to, iako sa sigurnošću ne znamo šta je razlog zategnutih odnosa. Naša preporuka urednicima je da i dalje insistiraju na oglašavanju Željka Komšića ili da ne propuste prenijeti njegov stav kada je to zaista neophodno, uprkos šumovima u komunikaciji. Sve zbog značaja funkcije koju on obnaša.
EKONOMSKE TEME: Crne prognoze iz istraživanja Evropske banke za obnovu i razvoj, prema kojima je na desetine hiljada radnih mjesta u BiH ugroženo, bile su povod za solidan prilog ekonomske sadržine (četvrtak, Adisa Dedić-Kološ). Koje su grane najugroženije? Šta očekuju poslodavci? Šta kažu stručnjaci s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu koji su učestvovali u istraživanju? BHT1 je donio i priču hotelijera koji su pred zatvaranjem i koji su bili prinuđeni otpustiti veći broj radnika.
KULTURA SJEĆANJA OČIMA POLITIČKE ELITE: Urednica Blažica Krišto u nedjelju prenosi vijest o obilježivanju godišnjice vojno-policijske akcije Bljesak, pa saznajemo koliko je vojnika učestvovalo u akciji, kako je odata počast hrvatskim braniteljima i da je ceremoniju organizovao tamošnji državni vrh. U nastavku se još dodaje da je prije nekoliko dana vrh Republike Srpske odao počast stradalim Srbima u akciji. I šta ove dvije vijesti znače danas? One služe političkim elitama s obje strane Save da učvrste svoje mitove, ili svoju stranu priče, njegujući pravednički kult sjećanja ispraznim obljetnicama. Šta je zaista bio Bljesak? Ko su stradali i kako su stradali? Ili su oni samo Srbi kojima Dodik odaje počast? Ovako o godišnjici piše zagrebački nedjeljnik Novosti: „Prvog dana operacije Bljesak, oko šest sati ujutro, samo pola sata nakon početka operacije, pripadnici Hrvatske vojske ušli su u selo Medari koje se nalazilo odmah uz liniju razgraničenja. Ubrzo su počinili ratni zločin nad civilima koje su zatekli u njihovim kućama. Prema izvještaju HHO-a iz 2002., od 24 civilne osobe srpske nacionalnosti, koje su bile u selu, ubijene su 22. Dvije djevojke su spašene jer ih je prepoznao i zaštitio jedan pripadnik Hrvatske vojske.“
OCJENA: 4
FTV: Prva kada treba preuzeti donacije, posljednja kada treba preuzeti odgovornost
- april – 3. maj 2021.
BITNE TEME U FOKUSU: Urednik Sanjin Bećiragić ima to umijeće i slobodu da Dnevnik 2 zaokruži u emisiju s nekoliko glavnih priloga koji svaki za sebe pričaju bitnu priču. U utorak su dominirali sudski izvještaj iz predmeta „Respiratori“, stavovi stručnjaka o indijskom soju koronavirusa, ali i ekonomske prognoze Svjetske banke o oporavku regiona. Posljednoj vijesti je nedostajao širi kontekst, jer iako se najavljuje rast BDP-a od nešto manje od tri posto, uputno je objasniti gledaocima šta takav rast znači za slabije razvijenu zemlju.
KAKO SE POJAVILA MINISTRICA GUDELJEVIĆ: Urednica Maida Muhović je doček novih vakcina mudro ispratila naslovom „Nepreuzimanje odgovornosti i preuzimanje donacija“. Ministrica Ankica Gudeljević, koja je mjesecima izbjegavala medije i javnost, sada je u prvim redovima kada se treba slikati s pristiglim vakcinama. Ipak, FTV, kao odgovorni javni medij, nije zaboravio ponašanje ministrice, pa je donacije stavio u širi kontekst. Uz neizostavno pitanje: Kada će doći veće količine? S druge strane, BHT1 (Adisa Dedić-Kološ) nije iskoristio momentum da nas podsjeti da se radi o ministrici koja se u javnosti pojavi samo onda kada treba donijeti lijepe vijesti. Ne i kada je trebalo odgovoriti na pitanje zašto se ne pregovara o nabavci vakcina. Na BHT1 su u prvi plan isticali ono što je i sama Gudeljević parolaški isticala: Vrlo bitna donacija kada cijeli svijet čeka vakcine. Više od donacije. BiH se neće oslanjati samo na donacije.
BROJKE GOVORE SAME ZA SEBE: I FTV se bavio crnim ekonomskim prognozama o ugroženim radnim mjestima. Četvrt miliona radnika je ugroženo, ali naše vlasti poručuju da čak bilježimo rast zaposlenosti. Premijer Radovan Višković tvrdi da se crne prognoze neće obistiniti, i da su svi parametri solidni. Urednica Muhović donosi i mišljenje analitičara, ali je najbolji dio priloga onaj kada se novinarka oslonila na brojke do kojih je sama došla. Zvanični statistički podaci pokazuju da je u odnosu na prošlu godinu nešto više od osam hiljada ljudi ostalo bez posla. Brojka govori sama za sebe. Mnogo više od optimizma političara.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA: Raduje to što su se obje televizije izdašno bavile ekonomskim prognozama. Brojke su konačno dobile svoje mjesto, a urednici su se trudili dati i širi kontekst gledaocima. Da li nam predstoji socijalna kriza ili blagi ekonomski oporavak? Mišljenja su očito podijeljenja, ali ekonomske teme i parametri moraju i dalje imati svoje mjesto u Dnevniku 2. FTV je kao i ranijih sedmica bio hrabriji i efektniji od BHT1, pa nisu propustili (za razliku od drugih) podsjetiti gledaoce da je ministrica Ankica Gudeljević, koja sada dočekuje vakcine u vidu donacija, ista ona ministrica kojoj mediji, dok nije bilo nijedne vakcine, nisu mogli ući u trag. FTV je bio zajedljiv i oštar u naslovu, kako dolikuje ozbiljnom mediju, dok je BHT1 prijem vakcina ispratio u maniru praćenja ceremonije prijema.
Plus sedmice
BHT1
Ekonomske teme ili procjene Evropske banke za obnovu i razvoj o ugroženosti radnih mjesta u BiH. Solidno i iscrpno prenijeta priča.
FTV
Naslov koji je objasnio kontekst u kojem ministrica Ankica Gudeljević dočekuje donacije.
Minus sedmice
BHT1
Ako se sjećanja na događaje iz rata svode na praćenje ceremonija državnog vrha, onda bolje da se o tome i ne izvještava.
FTV
FTV je imunizaciju građana u Kantonu Sarajevu na jednom mjestu nazvao masovnom. Novinari moraju voditi računa da su opisni termini koje koriste tačni. Masovna imunizacija podrazumijeva da se vakcinišu svi građani, bez obzira na uzrast i prioritete, ili da se radi o desetinama hiljada ljudi.
