Dok demokratskim društvima u cijelom svijetu prijeti, čini se, nezaustavljiva poplava lažnih informacija, Finska je shvatila borbu protiv tog problema toliko ozbiljno da je ona uvedena u osnovnoškolsku nastavu, piše britanski Guardian.
U srednjim školama, poput državnog koledža u Helsinkiju multi-platformska informacijska pismenost i jako razvijeno kritičko razmišljanje postali su temeljna osnova nacionalnog kurikuluma koji je uveden 2016. godine.
– Možete početi već od najranije dobi, zapravo svakako bi to i trebalo, a bajke uvijek mogu dobro poslužiti. Na primjer, nešto na temu lukave lije koja uvijek slatkorječivo prevari druge životinje. To i nije baš loša metafora za određenu vrstu političara, zar ne? – kaže nastavnik u toj školi Kari Kivinen.
Na nastavi matematike, Kivinenovi učenici uče kako je lako lagati koristeći statistiku, na nastavi likovnog vaspitanja, mogu vidjeti kako se može manipulirati značenjem neke slike dok na nastvi historije učenici analiziraju historijske glasne propagandne kampanje.
Također, na nastavi finskog jezika učitelji s djecom vježbaju prepoznavanje kako se riječi mogu zlonamjerno koristiti da se neko zbuni, obmane ili prevari.
– Cilj je da stvorimo aktivne, odgovorne, građane i glasače – kaže Kivinen i dodaje da kritičko promišljanje i provjeravanje činjenica kao i interpretiranje i evaluacija svih informacija kojima je neko izložen, bez obzira iz kojeg izvora, je ključno zbog čega su to ugradili u temelje svega što podučavaju u svim školskim predmetima.
Kivinen ističe da današnja djeca ne čitaju novine i ne gledaju vijesti na TV, oni zapravo ne traže vijesti, oni na njih nailaze, na servisima poput WhatsAppa, YouTubea, Instagrama, Snapchata ili bolje rečeno, kompjuterski algoritam bira vijesti koje im prikazuje, skrojene baš za njih.
– Zato moraju biti u stanju da pristupe takvom sadržaju kritično. Nikako ne cinično, ne želimo da misle kako baš svi lažu – već kritično – pojasnio je.
Lažne vijesti, prema njegovom mišljenju, nije baš dobar izraz, naročito za djecu. Daleko je korisnija definicija tri odvojene kategorije: pogrešne informacije (misinformation) što bismo mogli opisati kao pogreške; dezinformacije (disinformation) koje su zapravo lažne informacije koje se namjerno plasiraju u svrhu prevare; i zlobne informacije (malinformation) tj. tračevi – informacije koje možda i jesu tačne, ali im je svrha da nekom nanesu zlo.
– Čak i mala djeca mogu ovu podjelu shvatiti. Jako se vole igrati detektiva. Ako im pritom date da ispituju stvarne osobe poput novinara i političara o stvarima koje su im bitne, ako učestvuju u priređenim debatama i školskim izborima, ako ih zatražite da napišu i tačne i lažne sastave o tome, onda demokrarija, ali i prijetnje kojima je izložena, počnu dobijati nekakvo značenje – kaže Kivinen.
Novi kurikulum je dio jedinstvene, cjelovite, strategije koju je razvila finska vlada nakon 2014. godine, kad su se u toj zemlji iz susjedne Rusije počele plasirati lažne vijesti, zbog čega je vlada shvatila da je nastupila tzv. post-činjenično (post-fact) vrijeme.
Taj program – koji se pokazao toliko uspješan da je Finska na samom vrhu godišnjeg indeksa koji mjeri otpornost na lažne vijesti u 35 evropskih zemalja – ima za cilj osigurati da svako, od učenika do političara, može prepoznati lažne informacije i dati svoj doprinos borbi protiv njih.
– Taj problem utiče na sve nas. Meta mu je cijelo finsko društvo, a krajnji cilj je potkopavanje vrijednosti i društvenih normi, i povjerenja u institucije koje naše društvo drže na okupu – kaže portparol finske premijerke Jussi Toivanen.
Finska, koja je 1917. godine proglasila nezavisnost od susjedne Rusije, nalazi se danas na prvoj liniji informacijskog rata na internetu, koji se drastično ubrzao prije pet godina, nakon što je Moskva anektirala poluostrvo Krim i pružila podršku separatistima u istočnoj Ukrajini, kaže Toivanen.
Većina takvih fake news kampanja – koje često preuzimaju i šire domaći ekstremni desničari, nacionalisti, “alternativni” finski portali i profili na društvenim mrežama – bave se najviše napadanjem Evropske unije, isticanjem imigracije i problema vezanim za nju, kao pokušajima da se utiče na javnu raspravu oko punopravnog članstva Finske u NATO savezu.
Finska je tradicionalno neutralna država, iako blisko sarađuje s drugim NATO članicama u zapadnoj Evropi. Pitanje da li bi Finci trebalo i formalno da se pridruže NATO savezu je posljednjih godina postalo velika tema oko koje se lome koplja u finskoj javnosti, dok se Rusija izričito tome protivi.
Razvijanje otpornosti na fake news se stoga posmatra gotovo kao pitanje civilne zaštite, ključna tačka cjelovite sigurnosne politike u Finskoj.
Kroz program koji to želi postići, kojim upravlja nadzorni odbor u kojem sjedi 30 članova iz 20 različitih vladinih tijela – raznih ministarstava, dobrotvornih organizacija, policije, obavještajnih i sigurnosnih službi – već je prošlo više hiljada javnih službenika, novinara, učitelja i bibliotekara u posljednje tri godine.
– Radi se o koordiniranom planu širokog pristupa kom je cilj da podigne svijest. To je kao anti-virusna zaštita na vašem računaru: vlada je odgovorna za određeni stepen zaštite, no na kraju je ipak na svakom pojedincu da instalira softver – kaže Saara Juntunen, naučnica iz Ministarstva odbrane.
Finska prednjači kada je u pitanju informacijska pismenosti, i uvijek je blizu vrha ili na samom vrhu svim međunarodnih mjerenja novinarskih sloboda, transparentnosti, obrazovanja i socijalne pravde. Finski učenici su na zadnjem PISA istraživanju ostvarili najbolji rezultat u čitanju u cijeloj Evropskoj uniji.
Izvor: The Guardian/N1