Evropski parlament većinom glasova (546 za, 47 protiv, 31 suzdržan) usvojio je Direktivu protiv SLAPP-a, namijenjenu zaštiti novinara i medijskih kuća od zloupotrebe sudskih parnica.
Evropska federacija novinara (EFJ) pridružila se organizacijama Koalicije protiv SLAPP-ova u Evropi (CASE) i pozdravila taj važan korak u borbi protiv SLAPP-ova, ali su istovremeno izrazili žaljenje zbog značajnog manevarskog prostora ostavljenog državama članicama u nekoliko ključnih tačaka.
– Neki ovaj zakon nazivaju Daphninim zakonom (Daphne Caruana Galizia) i mislim da je važno spomenuti ga ovdje u ovoj prostoriji nazvanoj po Daphne. Postigli smo dodatni sloj zaštite za novinare – rekao je izvjestitelj Tiemo Wölken (S&D, Njemačka).
Dodao je da u Evropi do sada nije postojala definicija SLAPP-a, a sada postoji direktiva kojom se pomaže sudovima da bolje razumiju SLAPP.
Usvojena Direktiva pruža zaštitne mjere za novinare koji su na meti očito neutemeljenih tužbi ili zloupotrijebljenih sudskih postupaka, u građanskim stvarima i s prekograničnim implikacijama. To uključuje ubrzanu proceduru za odbacivanje slučajeva u najranijoj fazi, podršku treće strane žrtvama tokom sudskog postupka, kazne za tužitelje i kompenzacijske štete za žrtve.
Ova se direktiva primjenjuje samo na slučajeve SLAPP-a s prekograničnom dimenzijom, tj. kada obje strane imaju prebivalište u različitim državama članicama.
Međutim, definicija “prekograničnog” proširena je tokom završnih faza pregovora kako bi uključila i “druge elemente relevantne za situaciju”, bez obzira na korišteno sredstvo komunikacije.
Na primjer, informacije od javnog interesa objavljene u jednoj zemlji mogu se smatrati “prekograničnim” elementom u drugoj zemlji prema ovoj Direktivi. Na nacionalnim sudovima i državama članicama ovisit će o širokoj primjeni ove definicije na predmete.
Takav dodatak, koliko god bio nepotpun, bio je ključni zahtjev koalicije CASE koja mapira SLAPP slučajeve širom Evrope od 2011. godine do danas. Prema istraživanju, samo manje od 10 poto identificiranih i provjerenih slučajeva su klasični prekogranični slučajevi.
Stroga definicija, prema kojoj bi se direktiva primjenjivala samo na ciljeve SLAPP-a koji su tuženi u čisto domaćem kontekstu, ne bi uspjela riješiti rastući problem SLAPP-ova u Evropskoj uniji.
– Odgovornost sada leži na državama članicama da nadograđuju temelje postavljene Direktivom protiv SLAPP-a i izrade djelotvorno nacionalno zakonodavstvo koje uključuje širok opseg za pokrivanje i domaćih slučajeva SLAPP-a, snažne garancije u smislu mehanizma ranog otkrivanja SLAPP-ova, zaštitnim mjerama u nacionalnom zakonodavstvu o naknadi štete, kao i nizu nepravnih instrumenata koji su detaljno navedeni u preporukama Komisije – navodi CASE u saopćenju.
Države članice imat će dvije godine da se usklade s direktivom te je direktorica EFJ-a Renate Schoeder izrazila nadu da će biti usvojeni zakoni protiv SLAPP-a na vrijeme u svim zemljama i donijeti minimalne garancije predviđene ovim tekstom.
– Ozbiljnost problema zahtijeva od evropskih vlada da budu ambicioznije dok SLAPP-ovi rastu širom Evropske unije. Također očekujemo da će predstojeća Preporuka Vijeća Evrope pružiti daljnje smjernice – dodala je Schroeder.
Izvor: EFJ