FTV: PROCEDURA SMJENE VLADE KS VIJEST DANA
18. februar 2026. – 24. februar 2026.
PROCEDURALNI KORACI U SMJENI VLADE KAO VIJEST DANA: Dnevnik FTV-a u četvrtak otvoren je prilogom o manje-više proceduralnom koraku u postupku razrješenja Vlade Kantona Sarajevo. Kantonalni premijer Nihad Uk, nakon protesta i zahtjeva građana koji traže odgovornost zbog nesreće u kojoj je tramvaj ubio mladića i teško povrijedio mladu djevojku, prošle sedmice je podnio ostavku. S njim je, kako to pravila nalažu, odstupila i cijela vlada. U četvrtak, na dan kad je emitiran ovaj prilog, jedna od skupštinskih komisija konstatovala je ostavku premijera i vlade. Uobičajeni i ni po čemu posebno važan korak vrijedan eventualno kratke vijesti u bloku o protestima građana zbog ove nesreće. Entitetski emiter ovu je odluku iskoristio da napravi priču u kojoj nismo saznali ništa ili skoro ništa novo. Pojašnjena je procedura i naredni koraci u procesu smjene odlazeće vlade, prezentirani stavovi predstavnika vlasti i dijela opozicije te zaključeno da niko ne zna ko bi i kad mogao formirati novu kantonalnu vladu. Otvorenom je ostala i mogućnost da sadašnji saziv u tehničkom mandatu može ostati do izbora planiranih za oktobar ove godine. U više izjava i novinarskih off-ova priloga, koji uopće nije bio kratak, autor je uspio da ne pomene razlog smjene vlade na čelu s Uk-om. Nekom ko prvi put gleda ovaj prilog lako bi se moglo učiniti da se iza smjene kriju neki drugi razlozi, a ne zahtjevi hiljada mladih koji danima na sarajevskim ulicama traže odlazak aktuelne kantonalne vlasti. Sličan prilog emitiran je i sedmicu ranije, kratko nakon nesreće u kojoj je tramvaj iskočio iz šina te udario dvije mlade osobe. Mladić je poginuo, a mlada djevojka, učenica srednje škole, nakon višednevne borbe ljekara preživjela s izuzetno teškim povredama.
PROMOTIVNI SPOT VLADE FBiH: U subotu, u centralnoj informativnoj emisiji entitetskog javnog emitera, emitiran je prilog za koji je vrlo teško utvrditi šta mu je, s profesionalnog aspekta, svrha i cilj. Poznato je da je jedan od najvažnijih, a po sudu mnogih i najvažniji kriterij za objavljivanje i emitiranje određene vijesti da sadrži nove informacije. Ovaj prilog nema niti jednu jedinu novu informaciju. Ono što ima jeste nabrajanje uspjeha Vlade Federacije BiH, s posebnim fokusom na povećanje minimalne plaće, socijalnih izdvajanja, penzija… Istini za volju, najava priloga počinje navođenjem nekoliko podataka koje aktuelna vlast nije dobro uradila, ali onda ide nabrajanje dobrih stvari uz opasku da se od vlasti očekuje da nastave i poboljšaju svoj rad. Više je profesionalnih promašaja u ovom prilogu. Primjerice, u samoj najavi, a to je uobičajena praksa FTV-a, kontinuirano se miješaju komentar i informacija te donose zaključci. U prilogu se, između ostalog, autor čudi jer poslodavci nisu, kako kaže, iskoristili mogućnost da isplaćuju radnicima do 300 KM mjesečno neoporezivo. Iako predstavnik udruženja poslodavaca objašnjava da su, povećanjem minimalne plaće, troškovi na teret poslodavca značajno porasli pa nije bilo prostora za isplatu i ove vrste naknade, čuđenju autora pridružuje se i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić. A kad smo kod spomenutog ministra, otvoreno je pitanje kako je izbor za priču o navodnom poboljšanju poslovnog ambijenta pao na njega iako su u fokusu bili i fiskalni zakoni, što je teško podvesti pod njegove nadležnosti. U nizu propusta na koje treba ukazati u ovom prilogu može se izdvojiti i sljedeća rečenica: „Od poslodavaca se očekuje da sarađuju u borbi protiv korupcije te da poštenim i legalnim radom i oni doprinesu uređenju tržišta i osiguranju dodatnih olakšica za rast realnog sektora, a naročito za nova zapošljavanja.“ Iako na prvo čitanje ova rečenica zvuči kao nešto što sadrži niz općih mjesta, malo podrobnija analiza otvara niz pitanja. Autor kaže „od poslodavaca se očekuje da sarađuju u borbi protiv korupcije“, što bi moglo implicirati da trenutno ne sarađuju i/ili da možda sami sudjeluju u korupciji!? Ovo je opasna generalizacija. Zatim se dalje navodi da „poštenim i legalnim radom“, ponovo generalizacija, ponovo neutemeljna tvrdnja. I za kraj se navodi da „doprinesu uređenju tržišta i osiguranju dodatnih olakšica za rast realnog sektora“. Uređenje tržišta i osiguranje dodatnih olakšica, kako kaže autor, isključiva je nadležnost vlasti. To je jedan od razloga zašto imamo institucije vlasti, a iz ove rečenice bi se moglo zaključiti da poslodavci valjda sami trebaju donositi odluke o uređenju tržišta i osiguranju dodatnih olakšica.
OSPORENA PRODAJA DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA NA JAHORINI: Vlada bh. entiteta RS i kupac državnog zemljišta na Jahorini počeli su s procesom poništenja ugovora o kupovini i isplati naknade. Ova je odluka uslijedila dvije godine nakon što je Ustavni sud BiH zabranio prodaju ovog zemljišta jer se radi o državnoj svojini kojom niži nivoi vlasti ne mogu raspolagati. Kupac je, saznajemo iz priloga emitiranog u Dnevniku FTV-a, bila kompanija u vlasništvu dužnosnika vladajućeg SNSD-a. Entitetske vlasti ranije su tvrdile da imaju pravo na prodaju ovog zemljišta jer, kako navode, entiteti su vlasnici državne imovine. Ustavni sud BiH odlučio je drugačije te jasno naveo da je državna imovina vlasništvo države. Posljedično, ova prodaja morala je biti poništena. U korektno urađenom prilogu gledaoci su imali priliku saznati dovoljno informacija o samom procesu prodaje, odluci Ustavnog suda BiH te posljednjem koraku, odnosno raskidanju ugovora. Saznali smo i da će entitetske vlasti kupcu vratiti uloženi novac uvećan za iznos kamata koje je, kako kaže entitetski premijer Savo Minić, platio na sredstva iskorištena za ovaj posao. Priče poput ove, koje su urađene u skladu s profesionalnim standardima, vrlo su važne iz više aspekata. Možda najvažniji je da, unatoč političkoj galami u javnom prostoru, vlasti bh. entiteta RS u konačnici poštuju i provode odluke Ustavnog suda BiH. Posebice je to važno kad se radi o državnoj imovini.
Ocjena: 6
BHT1: Teme u fokusu, kontekst u drugom planu
18. februar 2026. – 24. februar 2026.
KONTINUITET PAŽNJE ZA PROBLEM TRGOVSKE GORE: Predstavnici Bosne i Hercegovine i Hrvatske u maju će pred komisijom Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO) prezentirati argumente za i protiv izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, ali nedaleko od granice s BiH i rijeke Une. Hrvatska je, unatoč protivljenju BiH, odlučila da nuklearni otpad iz NE Krško transportuje iz Slovenije do granice s našom zemljom. Spomenuta konvencija usvojena je upravo kako bi spriječila zemlje da svojim odlukama štetno utječu na okoliš u susjedstvu. U jednom od niza priloga koje kontinuirano emitira BHT1 gledaocima su predočeni stavovi građana, predstavnika lokalne i entitetske vlasti, članova Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru… Propust u ovom prilogu jeste nedovoljna pažnja posvećena efektima saslušanja, odnosno može li odluka ovog tijela zaustaviti aktivnosti hrvatskih vlasti na izgradnji ovog odlagališta. Jedan od sagovornika kaže da je Evropska komisija upozorila Hrvatsku da se ne ponaša u skladu s evropskim pravilima u ovoj oblasti, ali više detalja nije izneseno. Zato bi, kao dodatna vrijednost ovoj priči, bilo korisno u rečenici ili dvije objasniti šta su posljedice ukoliko bi bilo utvrđeno da Hrvatska krši ovu konvenciju.
PLAN RASTA ZA KOSOVO: Evropska komisija potvrdila je da su vlasti Kosova zatražile isplatu dijela sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan nakon što su ratifikovani potrebni sporazumi. U vijesti emitovanoj u Dnevniku BHT1 navodi se iznos koji će Kosovo dobiti, ukupni iznos planiran za sve zemlje regije u okviru Plana rasta i to je to. Ovo je jedna od vijesti koje se mogu vidjeti u dnevnicima državnog emitera, a koje izgledaju kao da su pripremljene da bi popunile prostor. Bez konteksta, ova vijest gledaocima ne znači ništa. A kontekst je da je Kosovo, nakon dužeg perioda nemogućnosti formiranja vlade i blokade funkcionisanja skupštine, dobilo stabilnu vlast koja je, sudeći prema ovoj vijesti, počela provedbu uslova koje je EU postavila kao uslov za isplatu sredstava iz Plana rasta. Proces integracija Kosova u EU vrlo je zanimljiva tema i gledaoci na osnovu sporadičnih, kratkih vijesti ne mogu steći ni približno jasnu sliku o stanju u ovoj zemlji iz regije.
BHRT U RALJAMA POLITIKE: Vijeće ministara BiH protekle sedmice nije ni na dnevni red uspjelo uvrstiti zaključak Predsjedništva BiH kojim se traži osiguranje sredstava za isplatu duga BHRT-a Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU). Protiv je glasao Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. BHT1 kontinuirano izvještava o problemima s kojima se suočava ova TV kuća i radi to profesionalno i korektno. U ovom slučaju postupili su u skladu s tim standardima i gledaocima prezentirali jasne i činjenično tačne informacije. Zbog razumijevanja konteksta potrebno je podsjetiti da je, a kako je to BHT1 ranije prenio, na inicijativu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, održana sjednica posvećena stanju u državnom javnom emiteru. Usvojen je niz zaključaka, a jedan od njih je i spomenuti, koji se odnosi na isplatu duga. Problemi BHRT-a traju dugo i zbog blokada, prije svega u Vijeću ministara BiH, situacija se samo dodatno pogoršava. Prošlosedmični primjer pokazuje i dodatnu dimenziju problema, a to je izostanak sistemskog pristupa rješavanju ovog problema. Usvajanje zaključaka koji niko ni na šta ne obavezuju nije korak u tom pravcu, a upravo je posljednja sjednica državne vlade pokazala ono što bolji poznavaoci prilika govore mjesecima — zaključcima se ne može riješiti problem državnog javnog emitera. BHRT zaslužuje strateški pristup.
Ocjena: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
Građani Sarajeva, u značajnoj mjeri srednjoškolci i studenti, protekle sedmice skoro svakodnevno su se okupljali na protestima tražeći sistemske promjene kako se, kako kažu, ne bi ponovila nesreća poput nedavne u kojoj je mladić izgubio život. Slični protesti održani su i u drugim gradovima u BiH. Očekivano, ovo je bila tema koja je zaokupila pažnju cjelokupne javnosti i kojom su se bavili BHT1 i FTV. Kad govorimo o načinu izvještavanja BHT1, onda govorimo o kontinuitetu standardnog i profesionalnog pokrivanja koji je počeo prvim javljanjem reportera na dan nesreće te nastavljen u svim narednim informativnim emisijama. Kad, pak, govorimo o FTV-u, onda se mora primijetiti određeni zaokret u načinu pokrivanja protesta, ali ne i događaja koji su ih uzrokovali. I u tome je razlika u pristupu dva javna emitera.
BHT1 od prvog dana ima profesionalan, izbalansiran pristup pa gledaoci svakodnevno imaju priliku čuti sve nove aktuelnosti, stavove učesnika i nosilaca funkcija. Primjerice, u jednom prilogu koji je emitovan o protestima čuli smo veliki broj kratkih i jasnih izjava sudionika, kako onih koji su vlastima isporučili konkretne zahtjeve, tako i svjedočenja drugih koji su izgubili najmilije zbog, kako sami navode, propusta u radu ljekara, pravosuđa, policije… Prilog je koncipiran na način da gledaoci dobiju dovoljno informacija, ali istovremeno i da ne bude povod za pritiske na profesionalce u svim profesijama koji korektno rade svoj posao. Uz izvještavanje o samim protestima i zahtjevima okupljenih, novinari državnog emitera istražuju sistemske nedostatke. U jednom od priloga saznajemo da videonadzor u tramvaju koji je izazvao nesreću nije radio mjesecima, a advokat uhapšenog vozača tramvaja kaže da i dalje traga za kopijom tog snimka koja je morala biti pohranjena i zaštićena. Saznali smo i da se u okviru istrage provjeravaju i ugovori o obnovi pruge te drugi izvedeni radovi. Niz je sličnih detalja koji su emitirani i svaki od njih ima jasan i pouzdan izvor.
Kad govorimo o FTV-u, onda je primjetan, kako smo već rekli, zaokret u načinu pokrivanja protesta u Sarajevu. Najvidljivija je razlika u načinu na koji se prenose zahtjevi mladih koji su dobili priliku da sami, u kameru, prezentiraju svoje zahtjeve, očekivanja i traženja od kantonalnih vlasti. I to je urađeno uglavnom korektno. Ono što se, primjerice, slabo ili stidljivo moglo čuti, a mladi su to vrlo jasno rekli, jeste zahtjev da im je prihvatljiv samo odlazak svih aktuelnih kantonalnih ministara. Paralelno s izvještavanjem o protestima emitirano je i nekoliko priloga o navodnim nepravilnostima u radu KJKP „Gras“ te samoj istrazi koju provodi kantonalno tužilaštvo. Zanimljivo je da je, primjerice, emitiran poseban prilog o istrazi koja se odnosi na period iz 2019. godine i koji je u maju prošle godine od kantonalnog tužilaštva preuzeo POSKOK. Sve nepravilnosti, sumnjive nabavke i moguće nezakonitosti u poslovanju ovog, ali i svih drugih preduzeća i institucija, trebaju biti istražene i predstavljaju informacije od interesa javnosti. Ono što je ostalo nejasno jeste zašto je samo ovaj slučaj posebno obrađen, a ne svi ostali, posebice ako je posljednja nova informacija o ovom predmetu stara skoro godinu dana. Novinarski ugao može biti i priča o navodima o sporim istragama, ali i u tom slučaju trebalo bi biti više primjera kako bi se utvrdio obrazac.
FTV i BHT1 protekle sedmice dijelili su interes i za niz priča koje se odnose na BiH, region i svijet, poput reakcija na ustaške pokliče na koncertu pjevača iz Hrvatske u Širokom Brijegu, odluke Vrhovnog suda SAD-a da odbaci odluku predsjednika te zemlje Donalda Trumpa o uvođenju carina te tenzija između SAD-a i Irana. BHT1 je, iako je prostor za informativni program bio smanjen zbog prenosa ZOI-ja, uspio pripremiti i emitirati niz dosta dobrih priča iz cijele zemlje. FTV je bio više fokusiran na entitet RS pa su objavili dobru priču o izbjegavanju vlasti RS-a da objave ugovor o gradnji autoputa Banja Luka – Prijedor, koji je povjeren kineskoj kompaniji.
Plus sedmice
FTV
Skupština Kantona 10 sa sjedištem u Livnu usvojila je novi zakon o koncesijama u tom dijelu BiH. U prilogu FTV-a saznajemo da je zakon usvojen godinama nakon što je neustavnim proglašen raniji, ali i da se ekološki aktivisti protive i novom zakonu jer, kako navode, sadrži odredbe kojima se legaliziraju koncesije koje su dodijeljene u vrijeme nakon što je poništen raniji zakon, odnosno u periodu kad nije bilo zakona kojim se regulira oblast dodjele koncesija.
BHT1
Ekološke udruge pozvale su na proglašenje vanredne situacije u Varešu zbog nalaza koji pokazuju prekomjerno prisustvo olova u krvi stanovnika tog mjesta i okolice. BHT1 kontinuirano prati ovu priču i skoro svakodnevno donosi nove detalje radeći to na način da građanima pruži dovoljno informacija i istovremeno ne doprinosi širenju panike i glasina. U Dnevniku od subote gledaoci su, primjerice, mogli saznati da su analize prisustva olova u krvi provedene, ali ne i utvrđen uzrok kontaminacije.
Minus sedmice
FTV
U vijesti objavljenoj u petak u Dnevniku FTV-a navedeno je da je u Službenom listu objavljena odluka o izmjeni sastava članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Umjesto tri, komisija će imati pet članova, kako je to bilo do 2016. godine. Domaćim će se pridružiti i dva međunarodna člana. U vijesti je navedeno i da se mijenja način odlučivanja u ovoj komisiji, odnosno da odluke donosi većina članova. Trenutno se odluke donose konsenzusom domaćih članova. I tu se vijest završava. Sve navedeno je tačno, ali nije i potpuno. Komisija je osnovana u skladu s Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma i u njemu se navodi, između ostalog, da sama komisija donosi pravila o svom radu. Upravo u tome je i cijeli problem. Komisija je ranije odlučila da odluke donosi konsenzusom i to je navedeno u pravilniku o radu. Logično se nameće da za promjenu odlučivanja treba promijeniti pravilnik. Ili možda ne treba, ali to ne znamo jer u ovoj informaciji FTV-a toga nema.
BHT1
Odluka vlasti u bh. entitetu FBiH kojom su cijene na određeni broj artikala bile limitirane prestaje važiti, a zamijenit će je aplikacija koja će poslužiti građanima da upoređuju cijene u različitim trgovinama. U prilogu koji je BHT1 uradio o ovoj temi saznajemo da penzioneri nisu bili zadovoljni ni ranijom odlukom, a aplikaciju smatraju beskorisnom. Čuli smo i stav ekonomskog stručnjaka, ali ne i podatke koji bi pokazali efekte dosadašnje mjere te parametre na osnovu kojih vlasti u entitetu FBiH smatraju da će usporedba cijena pomoći u sprečavanju njihova rasta.
