Bosanskohercegovačka radiotelevizija (BHRT) danas je obustavila emitiranje dijela programa kao upozorenje na moguću finansijsku blokadu. Istovremeno, dug Radio-televizije Republike Srpske prema BHRT-u premašio je 104 miliona KM, dok Evropska radiodifuzna unija (EBU) prijeti blokadom računa zbog duga od 22 miliona KM.
Vršilac dužnosti direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović i programska direktorica BHT-a Neda Tadić na vanrednoj konferenciji za medije poručili su da je javni servis doveden na rub opstanka.
Karamehmedović je istakao da problemi traju godinama te da BHRT kontinuirano upozorava na nepoštivanje zakona o raspodjeli RTV takse.
– Od 2017. godine RTRS prestaje uplaćivati sredstva od prikupljene RTV takse na jedinstveni račun u skladu sa zakonom. Od tog momenta kreće cijela ova kriza kada je u pitanju BHRT – naveo je.
Dodao je da je BHRT od početka ukazivao na činjenicu da jedan član sistema ne poštuje zakon, upozoravajući da će se problemi dodatno nagomilavati ukoliko se ne riješe na vrijeme.
BHRT je zaštitu svojih prava pokušao ostvariti sudskim putem. U početnoj fazi presude u Republici Srpskoj bile su nepovoljne po BHRT, ali je prošle godine, nakon apelacije Ustavnom sudu BiH, utvrđeno da je BHRT-u uskraćeno pravo na imovinu. Predmeti su vraćeni na početak postupka, što je prihvatio i Vrhovni sud Republike Srpske.
U međuvremenu su donesene tri prvostepene presude u korist BHRT-a, no kako je naglašeno, riječ je o dugotrajnim procesima. Trenutno dug RTRS-a prema BHRT-u iznosi više od 104 miliona KM.
Danas je istekao rok koji je EBU dao vlastima Bosne i Hercegovine da ponude rješenje za dugovanja BHRT-a u iznosu od 22 miliona KM.
– Ukoliko ne dobiju kvalitetnu ponudu za rješavanje problema, najavili su blokadu računa BHRT-a – kazao je Karamehmedović.
Riječ je o dugovanjima koja se, prema njegovim riječima, gomilaju još od 2004. godine, a BHRT ih samostalno ne može riješiti, budući da je osnivač javnog servisa Parlament BiH.
– Ovo nije definitivni kraj programa BHT-a i BH Radija 1. Danas je upozorenje šta će se vrlo brzo desiti ukoliko ne bude konkretne akcije – poručio je.
Naglasio je da BHRT može biti ugašen isključivo zakonom koji donosi Parlament BiH, ali da bi zbog finansijskih obaveza mogao biti doveden u situaciju da faktički prestane s radom.
Programska direktorica BHT-a Neda Tadić kazala je da odluka o obustavi dijela programa nije donesena lako.
– Ovo zaista nije bila jednostavna odluka. Danima smo razmišljali i vagali da li da se odlučimo na ovaj prilično radikalan potez – kazala je, dodajući da su uposlenici situaciju doživjeli vrlo emotivno. Kolege koje su ovdje radile u ratu rekle su da ne pamte ovakvu situaciju, čak ni tokom rata u Bosni i Hercegovini – poručila je.
Tadić je upozorila da je BHRT, kada je riječ o proizvodnji programa, iscrpio sve raspoložive resurse.
– Bojim se da smo, kada je riječ o proizvodnji programa, zaista došli do zida. Potpuno smo se počeli oslanjati na vlastiti entuzijazam i improvizaciju, jer resursa za proizvodnju programa više nemamo – istakla je.
Navela je da su uvjeti rada daleko ispod standarda javnog medijskog servisa: sve je manje sredstava za terenski rad, kvarovi na opremi su sve učestaliji, nema novca za novu scenografiju, a zaposlenici odlaze u potrazi za sigurnijim radnim mjestima.
Finansijska kriza Radiotelevizije Bosne i Hercegovine postala je i međunarodna vijest nakon što je Reuters objavio tekst u kojem upozorava na mogućnost gašenja državnog javnog servisa i potencijalne posljedice po političku stabilnost i evropski put zemlje.
U tekstu se navodi da je BHRT prekinuo emitiranje programa i prikazao crni ekran uz upozorenje o mogućem gašenju, uz ocjenu da bi Bosna i Hercegovina mogla postati “jedina evropska zemlja bez nacionalnog emitera”.
Reuters podsjeća da je BHRT uspostavljen nakon rata 1990-ih uz podršku međunarodne zajednice s ciljem objedinjavanja etnički podijeljenog medijskog prostora. Također upozorava da se kriza odvija u osjetljivom političkom trenutku, uoči izbora i u kontekstu dugotrajnih postratnih podjela.
Kao ključni uzrok finansijskog kolapsa navodi se dugogodišnji spor oko raspodjele RTV takse, posebno činjenica da Radio-televizija Republike Srpske od 2017. godine nije prenosila dio prikupljenih sredstava BHRT-u.
Reuters ističe i da BHRT zapošljava oko 700 radnika, te da bi njegov eventualni kolaps imao šire posljedice po medijski sistem i demokratske procese u zemlji.
Evropska unija je ranije upozorila da bi gašenje državnog emitera predstavljalo ozbiljan udarac kandidaturi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.
Izvor: N1
