Kao rezultat želje da što prije informiraju čitaoce, tradicionalni mediji sve više gube kredibilitet preuzimajući neprovjerene informacije s društvenih mreža i dalje ih prosljeđujući čitaocima.
Iz Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine kažu da brojne važne institucije koriste društvene mreže za prenos informacija.
– Popularizacija društvenih mreža se odrazila i na njihovu prisutnost i uticaj u medijima. Brojne institucije i organizacije, zvaničnici pa čak i predsjednici država sve češće biraju društvene mreže kao kanal komuniciranja, na kojem objavljuju zvanične informacije – kazali su.
Dodaju da je logično da mediji posežu za društvenim mrežama kao jednim od izvora iz kojih crpe informacije, ali, kako navode, novinari moraju biti jako oprezni i provjeravati informacije, posebno kada su one od velikog društvenog značaja.
– Važno je provjeriti da li se radi o verificiranim profilima. Facebook, Twitter, Instagram itd. nikako ne smiju biti jedini izvor informacija u ozbiljnom istraživačkom novinarstvu – dodali su iz Vijeća za štampu BiH.
Novinarka Al Jazerea Balkansa i sekretarka Kluba novinara Banja Luka Ljiljana Smiljanić smatra da društvene mreže imaju značajan uticaj na medije, što može biti mač s dvije oštrice.
– S jedne strane, možete da otkrijete dosta korisnih informacija i uspostavite kontakte, a s druge strane mnogo informacija na društvenim mrežama jednostavno nije tačno – kazala je.
Kako navodi, ona podržava korištenje društvenih mreža u novinarskom poslu, ali uz obaveznu provjeru.
– Zbog toga, copy-paste preuzimanje informacija s društvenih mreža treba provjeravati, kao i informacije s portala. Portali, kao mediji, kod nas nisu uređeni, a novinarstvo je odgovoran posao i morate biti sigurni da ste objavili tačnu informaciju – podvukla je.
Iz Udruženja BH novinari navode da su društvene mreže već odavno jedan od najmoćnijih alata za prijenos informacija.
– Iako po svojoj strukturi ne spadaju u medije u tradicionalnom smislu, činjenica je da su društvene mreže već odavno postale jedan od najmoćnijih alata za prenošenje informacija, pa je stoga i logično da mediji preuzimaju različite sadržaje i objave s društvenih mreža – kazali su iz tog udruženja.
Kako su naveli, postalo je uobičajeno prenošenje Facebook ili Twitter objava, navodeći primjer bh. političara koji su svjesni da putem društvenih mreža svoje stavove prenose velikom broju građana, a da pri tome uopće ne moraju direktno komunicirati s novinarima niti se pojaviti u medijima.
– Sigurno je da takvi sadržaji privlače pažnju javnosti i uglavnom imaju veliku čitanost. Međutim, problem je što mediji u najvećem broju informacije s društvenih mreža preuzimaju bez bilo kakve prethodne provjere – ističu iz Udruženja BH novinari.
Napominju da veliki broj lažnih vijesti koje kruže u online sferi, kao i potreba za senzacionalističkim naslovima može dovesti ne samo do negativnog uticaja na čitalačku publiku, narušavanja kredibiliteta medija, već i do tužbi za klevetu koje stvaraju dodatni finansijski pritisak na medije.
