DODIK NA RTRS-u: U Njemačkoj je loše, Banja Luka sija, a u RS-u nema socijalnih izazova

Jednosatni Dodikov monolog na RTRS-u, uz klimoglav i odobravajući osmijeh novinarke. U “Pressingu” na N1 razgovor sa Svetlanom Cenić. Konačno smisleni odgovori na pitanja o ekonomskim problemima koji muče građane

DODIK NA RTRS-u: U Njemačkoj je loše, Banja Luka sija, a u RS-u nema socijalnih izazova
Foto: RTRS

RTRS: “Intervju”, 8. januara

U EVROPI PATNJA: U posljednjem intervjuu za RTRS, Milorad Dodik nizao je biser za biserom. Nije to, doduše, novost od političara čiji medijski nastupi rijetko prođu bez verbalnih eskapada, a ni od novinarke Nade Veletić, koja na sve Dodikove tvrdnje, koliko god neutemeljene i netačne bile, reaguje odobravajućim osmijehom i klimoglavom. Ipak, 65 minuta je mnogo vremena na televiziji, a novinarskih pitanja je bilo otprilike koliko i prstiju na jednoj ruci, pa je Dodik ponavljanje dobro poznatih stavova stigao “potkrijepiti” i nekim novijim procjenama. Njegovim, naravno. Tako su gledaoci saznali da se 99% ljudi koji su se iz BiH iselili u Evropu pati. Odlaze u Njemačku i druge evropske države s velikim očekivanjima, a onda vide da je tamo teško. Tek vrlo mali broj njih uspije, ali krivi su mediji koji prikazujući te malobrojne uspješne, a ne ove mnogobrojne paćenike, stvaraju iskrivljenu sliku koliko je u Evropi bolje nego u RS-u.

U NJEMAČKOJ LOŠE, BANJA LUKA SIJA: Veletić ne konstatuje da to nije odgovor na njeno pitanje o ekonomskoj i političkoj stabilnosti RS-a, ne pita ni otkud to da se ovi “paćenici” iz Evrope ne vraćaju, a ljudi odavdje i dalje masovno iseljavaju. Ne. Na ovakvu Dodikovu priču novinarka reaguje povlađujućim “jasno”, a na njegovu tvrdnju da iseljenici nisu prihvaćeni u Evropi i da gube svoj identitet ona konstatuje: “Sačuvali smo RS”. Čak i kada kasnije spomene “odliv stanovništva”, prvo se osvrće na ovaj problem u Srbiji i Hrvatskoj da bi naglasila kako je to regionalni, a ne entitetski problem. I kada konačno pita “Šta se može uraditi da se jedna mlada porodica zadrži ovdje?”, olako prelazi preko Dodikovog skretanja s teme kojim je izbjegao odgovor. U Njemačkoj je loše, “Banja Luka sija”, a u RS-u nema socijalnih izazova. Zanimljivo je kako je u ovom slučaju Dodik usvojio američku terminologiju u kojoj nema problema, već samo izazova. Novinarka ne samo da ne propituje odgovornost vlasti nego je i prebacuje na strance, nevladine organizacije i medije.

U RS-u POLITIČKI NAJPISMENIJI NAROD: Dodikove hvalospjeve o političkoj i ekonomskoj stabilnosti RS-a Veletić ni u jednom momentu ne dovodi u pitanje prihvatajući ih kao aksiom. U kontekstu ekonomske krize, poskupljenja i inflacije koji se očekuju i u 2023., novinarka ne pita ništa o ekonomskim mjerama kojima bi vlast trebala ublažiti posljedice po građane. Dodik se hvali “najmanjim javnim dugom u regionu od 34%”, a novinarka ne spominje nedavna nova dugoročna zaduženja RS-a. Ne spominje ni uslove pod kojim su prodate entitetske obveznice, ni privatizovana javna preduzeća, ni visinu zaduženosti po glavi stanovnika RS-a. Umjesto o ekonomskoj politici, Dodik govori da je “naš narod na prostoru RS-a najpismeniji politički narod”. Dokaz je to što ne nasjeda na političke podvale Evrope, već nedvojbeno podržava njega. Najpismeniji politički narod ne nasjeda na priču o korumpiranim političarima, a ni na podvale o bosanstvu. I onda još jedan biser: Tvrtko je bio Srbin i napisao je pjesmu o Svetom Savi.

DODIK, NAROD I RTRS SU JEDNO: Koliko se RTRS identifikuje s Dodikom evidentno je već na jezičkom nivou, u svakom novinarskom pitanju u kojem se poistovjećuju Dodik, narod i javni entitetski servis koji postaju jedno − MI. Primjera radi, novinarka ne pita kojim ekonomskim mjerama će vlast ublažiti posljedice krize po građane, nego “jesmo li spremni da se nosimo…” s krizom. Ili konstatuje: “Sačuvali smo RS”.

N1: “Pressing”, 28. decembar

DODIK NAJBOGATIJI U BiH: Zbog velikih zaduženja i lošeg kreditnog rejtinga RS-a, Dodiku sada treba državna vlast jer će tako lakše dobiti novac, objasnila je ekonomistica Svetlana Cenić u intervjuu s Amirom Zukićem. Cenić kaže da je najbogatiji čovjek u BiH Milorad Dodik, pozivajući se na procjenu stranaca da je vrijednost njegove imovine 3,5 milijardi KM. Novinara Amira Zukića s pravom zanima čija je to procjena, a Cenić ga upućuje na zapadne ambasade. Intervju s ekonomisticom prilika je da se ukaže na ekonomske i socijalne kontraste, pa Zukić spominje neke od podataka koji ilustruju ogroman ekonomski jaz između ovdašnje političke elite i građana. Takva je i cifra od 11 milijardi nanamjenskih kredita kojima su građani BiH zaduženi kod banaka i još jedna milijarda kod mikrokreditnih organizacija. Ukupno, 12 milijardi.

U PROLJEĆE PAD PROIZVODNJE: Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i Osmorka najavili su velike pozitivne promjene u BiH. Zato Zukića zanima stručno mišljenje ekonomistice − hoće li uslijediti napredak? Cenić je sigurna da ništa neće biti bolje. Ciljevi koje je Krišto navela u svom ekspozeu − reforma pravosuđa, suzbijanje korupcije, digitalizacija… ponavljaju se godinama. Neće biti ispunjeni ni u mandatu nove vlasti, prognozira Cenić, samo će sve biti fakturisano Osmorci. Objasnila je i zašto, a Zukića logično zanima hoće li biti posljedica za HDZ i SNSD. Gošća smatra da neće, već isključivo za Osmorku, jer su očekivanja od njih velika. Oni su nova vlast, dok su HDZ i SNSD stari igrači, koji ni ne nude ništa drugačije u odnosu na dosadašnju politiku. Nova godina je vrijeme prognoziranja i očekivanja, a zbog inflacije od 16,3%, koja je najviša u regiji, Zukić pita kakva će biti 2023. Za razliku od domaćih političara koji najavljuju stabilizaciju, Cenić nije optimista. Iako je pala cijena nafte i dolara, najavljuje da u Srbiji stanje neće biti dobro zbog ogromnih dugova, a ni u Hrvatskoj zbog inflacije kao posljedice uvođenja eura. Ta situacija iz regiona će se, prognozira, reflektovati i na BiH, pa će u proljeće uslijediti pad proizvodnje.

NISAM POLITIČKA ANALITIČARKA: Iako je Cenić više puta dosad, pa i u ovom intervjuu, rekla da ona nije politička analitičarka, nego ekonomistica, Zukić je nastavlja predstavljati kao ekonomsku i političku analitičarku. Iako je to rezultat uvažavanja sagovornice koja neuvijeno i argumentovano govori o ekonomskim i političkim temama, ili je razlog to što joj se, osim ekonomskih, postavljaju i pitanja o aktuelnim političkim događajima, treba poštovati volju sagovornice i predstaviti je kao ekonomisticu.

ZAKLJUČAK: Intervju s Dodikom na RTRS-u eklatantan je primjer političko-propagandnog posrnuća javnog RTV servisa koji je samo deklarativno u službi javnosti, a po svemu drugom u službi vlasti personifikovane u liku lidera jedne političke stranke. Indikativno je kako se ni jezički ne pravi distanca između medija i lidera, koji se stapaju u prvo lice množine postajući mi (nosimo, sačuvamo, štitimo…), a njegova politika naša. I emisija je samo po nazivu bila intervju, a sadržajno je to bio jednosatni monolog.

U “Pressingu” televizije N1 konačno više prostora za ekonomske probleme i stručno mišljenje. Dok su političke emisije preokupirane formiranjem vlasti na državnom i federalnom nivou, ekonomska obećanja iz predizborne kampanje već su zaboravljena. Ekonomska pitanja uvijek, a pogotovo u vrijeme ekonomske krize, novinari trebaju vraćati na medijsku agendu, koliko god bila mrska političarima.

About The Author