DIKTATORI IZ SUSJEDSTVA: Putin, Kaczynski, Orban, Vučić i Dodik

IN MEDIA PRESS: Šta Vlado Vurušić piše o diktatorima koji preko pandemije učvršćuju vlast? Kakvu pomoć Italiji šalje Sarajevo? Šta je to sistemska ugradnja straha? Šta kažu znanstvenici s Instituta „Dr. Andrej Plenković“?

DIKTATORI IZ SUSJEDSTVA: Putin, Kaczynski, Orban, Vučić i Dodik

Bauk diktatora

Bauk postpandemijskog autoritarizma kruži Europom. Kako će svijet izgledati nakon korone? Je li liberalna demokracija koju poznajemo u Europi, u doba korone došla na iskušenje? Naime, evidentno je da su u mnogim europskim zemljama, neki njeni lideri, iskoristili ovu situaciju za jačanje svoje političke moći i osnaživanje autoritarne vlasti te zanemarivanje “dosadnih” demokratskih procedura i gnjavaža.

Primjetno je to s Putinom u Rusiji, Kaczynskim u Poljskoj, Vučićem u Srbiji te Dodikom u srpskom entitetu u BiH, a pogotovo, se kao lider tog novog postkoronskog autoritarnog poretka nameće Mađarska gdje je premijer Viktor Orbán, sebi već dao gotovo autokratske ovlasti, pa ga neki čak uspoređuju s francuskim kraljem Lujem XIV koji je pojam samovolje nekog vladara. (Vlado Vurušić, Jutarnji list)

Sarajevo uputilo pomoć italijanskim gradovima

Italijanski mediji objavili su informaciju da je pošiljka zaštitne opreme, maski, vizira, dezinfekcionih sredstva, kao donacija i Grada Sarajeva, stigla u bratski grad Prato.

“Ovo je gesta velikodušnosti Sarajeva. Donaciju su primili gradonačelnik Matteo Bifoni i povjerenica Flora Leoni”, navedeno je u tekstu koji su prenijeli italijanski mediji.

Iz Gradske uprave saznajemo da su pomoć zatražilo i dobili i gradovi Venecija i Ferrara. Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka potvrdio je ovu informaciju kazavši kako se radi o poruci solidarnosti.

“Poslali smo pomoć u skladu sa našim mogućnostima. Pomoć je simbolična i usrećila je mnoge u Italiji. Pridružila nam se i Općina Novo Sarajevo. Maske, viziri i druga oprema koja je proizvedena u BiH već se koristi u Italiji”, rekao je Skaka. (Klix)

O sistemskoj ugradnji straha

Zbog toga mi se čini da je najprimerenije štivo za „doba korone“ zapravo knjiga portugalskog pisca Ruia Zinka, Ugrađivanje straha.7 Ovaj netipični roman, kojeg je autor inicijalno hteo da napiše tako da ne sadrži ni jednu jedinu njegovu reč, nije možda po književnom kvalitetu uporediv sa ranije pomenutim delima (premda bi, verujem, bio sjajan predložak za pozorišnu predstavu!). No, u tački u kojoj se svet trenutno nalazi, aktuelnost problematike kojom se ovaj roman bavi je skoro zastrašujuća. Koristeći se oprobanim obrascima distopijske forme, Zink pripoveda o jednom društvu današnjice u kome državni činovnici sistematski ugrađuju strah, idući od stana do stana i postupajući po vladinoj naredbi, prema kojoj: „U svim domovima strah treba da bude ugrađen u roku od 120 dana“. Ono što zaplet priče čini uistinu onespokojavajućim jeste to što činovnici „ne izgledaju nasilno. Naprotiv“. Građani su već obavešteni o njihovom dolasku i unapred pripremljeni za ovaj rutinski zahvat. (Miodrag Jovanović, Peščanik)

Znanstvenici Instituta “Dr. Andrej Plenković” utvrdili da katolici ne prenose virus

HRVATSKA pamet opet je trijumfirala: znanstvenici s Instituta “Dr. Andrej Plenković” utvrdili su da katolici u sakralnim prostorima tijekom bogoslužja ne prenose covid-19. Ovo senzacionalno otkriće vrijedi i za pravoslavne, muslimanske i ostale vjernike u Republici Hrvatskoj, ali je katolike nužno apostrofirati jer ih je najviše.

I, zahvaljujući vladinoj odluci, dobit će priliku već 2. svibnja družiti se u bogomoljama, klečati, pružati ruke jedni drugima i što se već radi na takvim mjestima.

Da su na pragu epohalnog otkrića, znanstvenici okupljeni u Institutu “Dr. Andrej Plenković” naznačili su nedavno kada su u jeku pandemije dopustili održavanje procesije na Hvaru. Do danas je na snazi “mjera strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima”, ljude se tjera s klupa na kojima sami sjede, s plaža na kojima sami leže, ali noćno zujanje većeg broja osoba za križem s prikazom raspetog muškarca I. K. (33) smatra se cool, ok i poželjnim. (Vladimir Matijanić, Index.hr)

Vatrogasci tražili čizme, a dobili metlarice

Projekt prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva između Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore koštao je oko 340.000 KM. Veći dio tog novca je potrošen na seminare, konferencije, promotivne i ostale aktivnosti, a manji na vatrogasnu opremu. Dio kupljene opreme vatrogasci ne koriste, a za vatrogasne čizme nije bilo novca.

Projekt je sa oko 320.000 KM finansirala Delegacija Evropske unije za BiH dok je ostatak novca dalo Ministarstvo sigurnosti BiH koje je projekt provodilo u saradnji sa Institutom za zaštitu od požara i eksplozija iz Sarajeva (INZA).

Državno tužilaštvo smatra da je prilikom potrošnje novca došlo do zloupotrebe jer je nabavljena oprema koja nije odgovarala zahtjevima i potrebama vatrogasaca. Krajem prošle godine, zbog načina na koji se trošio novac iz ovog projekta, podignuta je optužnica protiv tadašnjeg ministra sigurnosti Dragana Mektića, pomoćnika ministra iz Sektora za zaštitu i spašavanje Samira Agića, šefa Kabineta Igora Golijanina i direktora INZA-e Edina Garaplije. (Centar za istraživačko novinarstvo, Sarajevo)

Naš odnos prema prirodi je direktno povezan s pojavama pandemija

“Eksploatacija divljih životinja kroz lov i trgovinu, koja je utjecala na smanjenje nekoć brojnih divljih životinja, ugrozila je opstanak vrsta te je rezultirala opasnošću od pojave infektivnih bolesti među ljudima”, kazala je

Znanstvenici raspolažu novim dokazima o povezanosti čovjekove eksploatacije prirode i pandemija. Ustanovili su da bliski kontakt s divljim životinjama kroz lov, trgovinu ili uništavanje prirodnih staništa svijet suočava s povećanim rizikom od izbijanja epidemija novih bolesti.

Otkriveno je da divlje životinje kojima prijeti izumiranje zbog ljudske ekploatacije nose dvostruko više virusa koji mogu izazvati bolesti među ljudima u odnosu na vrste koje su ugrožene iz drugih razloga. Isti je slučaj s ugroženim vrstama koje su u opasnosti zbog gubitka prirodnog staništa.

Smanjenje prirodnog staništa, bliži kontakt životinja s ljudima.

“Kako se prirodno stanište smanjuje, divlje životinje dolaze u bliži kontakt s ljudima”, rekla je za BBC dr, Christine Johnson s kalifornijskog sveučilišta u američkom Davisu… (Hina, Novi list)

About The Author