Kakva pitanja otvara SDP-ov kandidat za člana Predsjedništva BiH?
Piše: Nihad Hebibović
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH i državni zastupnik ove partije Denis Bećirović objavio je da će prihvatiti da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH ako članstvo stranke na referendumu donese takvu odluku. Ne ulazeći u ishod SDP-ovog partijskog referenduma, s priličnom sigurnošću se može konstatirati da će Bećirović i doista biti SDP-ov kandidat, pogotovo kada se uzmu u obzir dosadašnje izjave kadrova SDP-a koji u partijskoj hijerarhiji zauzimaju najviše pozicije. U više je navrata s njihove strane ponovljeno kako Bećirović u SDP-u uživa najveću podršku kada je riječ o eventualnoj kandidaturi za člana Predsjedništva.
Međutim, šta Bećirovićeva kandidatura u političkom smislu znači? Evidentno, najmanje dva kandidata lijevo-građanskog bloka koja ulaze u trku za člana Predsjedništva i definitivno odustajanje od zajedničkog kandidata ljevice za tu funkciju, jer je od ranije poznata kandidatura kandidata DF-a Željka Komšića. Imaju li i Bećirović i Komšić snage da glasovima glasača naklonjenih lijevo-građanskim opcijama obojica pobijede na izborima?
Zanimljivo je upravo to da je Denis Bećirović u februaru ove godine u “otvorenom pismu” vrlo jasno naveo kako ne vjeruje u mogućnost takvog ishoda.
“Kao čovjek s priličnim političkim iskustvom, jako dobro znam u kakvu zamku i opasnost možemo upasti s kandidiranjem dva kandidata za Predsjedništvo BiH u bh. entitetu FBiH. Demokratske i građanske stranke u bh. entitetu FBiH (ne samo SDP BiH i DF) trebaju zajednički nominirati jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH i dogovoriti zajedničke liste za parlamente gdje god je to moguće i politički opravdano”, naglasio je Bećirović u otvorenom pismu na temu kandidatura.
Uz to, Bećirović je koncizno naveo devet činjenica koje ne idu u prilog kandidaturi više kandidata lijevo-građanskih stranaka, a između ostalog to su: stvaranje konfuzije među biračima, očevidnost nepostignutog dogovora, odvojene kampanje, rivalitet među kandidatima, tenzije između stranaka ljevice, taktika “sve ili ništa”…
Na kraju, poštujući partijsku disciplinu, Bećirović je, u uslovima kada je već poznat jedan kandidat ljevice, prihvatio da on bude drugi kandidat. Koliko je to odgovorno spram apela koji je u februaru uputio i kazao da se zbog budućnosti države Bosne i Hercegovine trebaju podrediti svi stranački i lični interesi državi, te da se građanske stranke okupe pod zastavu multietničke BiH, a koliko odgovorno tek prema partiji, pitanje je na koje je u ovom trenutku teško naći tačan odgovor.
