Covid-19 i teorije zavjere: 50 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da se preuveličava smrtnost

Upozoreno je i na odgovornost medija tokom koronakrize, jer su mainstream mediji bombastičnim naslovima i senzacionalističkim izvještavanjem dali povod da se vjeruje u teorije zavjere

Covid-19 i teorije zavjere: 50 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da se preuveličava smrtnost

Gotovo 50 posto ispitanika u Hrvatskoj složilo se sa zavjerom da se manipulira statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od Covida-19 uključivanjem umrlih od drugih bolesti, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja o Covid-19 teorijama zavjera u Hrvatskoj.

Vjerovanju u Covid-19 teorije zavjere nešto su sklonije mlađe osobe od 25 do 29 godina, niže obrazovani, iz većih domaćinstava s nižim prihodima i iz manjih mjesta, kazao je koordinator istraživanja i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka Nebojša Blanuša.

Dodao je i kako oni skloni vjerovanju u Covid-19 teorije zavjere imaju niže povjerenje u nauku, sklonost desnim populističkim stavovima i religioznosti, nižu naučnu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju.

Nakon manipuliranja statistikom, druga teorija zavjere s kojom se slaže najviše ispitanika – njih 35,7 posto jest da je Covid-19 ‘namjenski proizveden i namjenski proširen kako bi svjetske sile od njega imale političku ili ekonomsku korist’, a s 35,3 posto slijedi da je ‘koronu proizveo farmaceutski lobi kako bi se obogatio na prodaji vakcina’.

Blanuša je upozorio i na odgovornost medija tokom koronakrize, navodeći da su mainstream mediji bombastičnim naslovima i senzacionalističkim izvještavanjem o Covidu zapravo dali povod ljudima da više vjeruju u teorije zavjere.

Profesorica s Filozofskog fakulteta Andrea Vranić kazala je da je vjerovanje u zavjere vezane uz koronakrizu povezano i s vjerovanjem u različite druge zavjere, a koje sadržajno nemaju veze s pandemijom.

Prema rezultatima istraživanja, oni koji su skloni teorijama zavjere, a pripadaju kategoriji nevakcnisanih, imaju izrazito nepovjerenje prema institucijama. Na listi od nula do 10 – Nacionalni štab civilne zaštite, Vlada i političke stranke ocijenjene su s manje od dva, a mediji s nešto manje od tri. Najviše povjerenja imaju prema članovima porodice s ocjenom 8,8.

Profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković istaknula je i kako su osobe sklone vjerovanju u zavjere o Covidu spremnije djelovati protiv predloženih i uvedenih zaštitnih mjera.

– U sprečavaju širenja teorija zavjera, važna je borba protiv dezinformacija, a drugi važni element je vraćanje mjera u institucije – zaključila je Tonković.

Nositelj projekta “Pro-fact: Razotkrivanje Covid-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem provjerom tačnosti činjenica i edukacijom” je GONG.

Partneri su Fakultet političkih nauka u Zagrebu, Univerzitet u Dubrovniku, Faktograf, Fakultet elektrotehnike i računarstva, a saradnici Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH).

Izvor: Hina/Fena

About The Author