Mladi prate vijesti, ali nisu baš zadovoljni onim što vide, jedan je od zaključaka objavljene studije koja pokazuje da 79 posto mladih Amerikanaca kaže da svakodnevno prati vijesti.
Istraživanje mladih u dobi od 16 do 40 godina – od kojih su stariji poznati kao milenijalci, a mlađi Generacija Z – proveo je Media Insight Project u saradnji s Centrom za istraživanje Associated Press-NORC i American Press Institute.
Izvještaj baca sjenu na ideju da mlade ljude ne zanimaju vijesti, što je percepcija koja se uglavnom temelji na statistikama koje pokazuju da starija publika prati televizijske vijesti i novine.
– Više su angažirani na više načina nego što im ljudi pripisuju – rekao je izvršni direktor American Press Institute Michael Bolden.
Procjenjuje se da 71 posto ove dobne grupe svakodnevno prati vijesti s društvenih mreža koje postaju sve različitije, a Facebook više ne dominira kao ranije.
Otprilike trećina prati vijesti svaki dan s YouTubea i Instagrama, a oko četvrtina s TikToka, Snapchata i Twittera. Njih 40 posto kaže da svakodnevno prate vijesti s Facebooka, u poređenju s 57 posto kako je pokazala anketa Media Insight Projecta iz 2015. godine.
Ipak, 45 posto također je reklo da svaki dan prati vijesti iz tradicionalnih izvora, poput televizijskih ili radijskih stanica, novina i web stranica s vijestima. Anketa je pokazala da otprilike četvrtina mladih ljudi redovno plaćaju za barem jedan novinski proizvod, poput štampanih ili digitalnih časopisa.
Samo 32 posto ispitanika kaže da rado prate vijesti. To je značajno smanjenje u odnosu na prije sedam godina, kada je to reklo 53 posto mladih. Manje mladih sada kaže da uživaju razgovarati s porodicom i prijateljima o vijestima.
Drugi nalazi, kao što su ljudi koji kažu da se osjećaju lošije što duže provode na internetu ili koji postavljaju vremenska ograničenja na svoju konzumaciju, ukazuju na umor od vijesti, smatra profesor novinarstva sa Univerziteta Maryland Tom Rosenstiel.
Oko devet od 10 mladih ljudi kaže da su dezinformacije o temama i događajima problem, uključujući oko šest od 10 koji kažu da je to veliki problem, dok većina kaže da su i sami bili izloženi dezinformacijama.
Na pitanje koga smatraju najodgovornijim za njihovo širenje, mladi podjednako ističu društvene mreže i korisnike, političare i medije. To bi moglo iznenaditi ljude u medijima koji vjeruju da se bore protiv dezinformacija i da nisu dio problema jer se značajan broj ispitanika ne slaže s tim.
Bolden je sugerirao da je važno da novinske organizacije bolje objasne šta rade i kako se donose odluke o izvještavanju te pojasne kako vlada funkcionira, kao i način pozivanje lidera na odgovornost.
Postotak ljudi koji kažu da su “novinske priče za koje se čini da uglavnom stvaraju sukob, a ne pomažu u njegovom rješavanju” i “medijske kuće koje prenose teorije zavjere i neutemeljene glasine” su najveći problem uz konstataciju da mediji daju prostora velikom broju osoba.
Time bi se moglo uprijeti prstom u novinske kuće koje ispunjavaju vrijeme emitiranja raspravama o određenim temama, često sukobljavajući ljude s ekstremnim mišljenjima.
Anketa je provedena na 5.975 Amerikanaca u dobi od 16 do 40 godina od 18. maja do 8. juna, korištenjem kombiniranog uzorka intervjua koji je osmišljen da predstavlja stanovništvo SAD-a, i intervjua iz opt- u online panelima.
Izvor: AP
