Društveni mediji i kako se mogu regulirati?

Nekoliko zemalja širom svijeta razmišlja o regulaciji društvenih medija, ali kako bi to moglo izgledati? Novi izvještaj navodi nekoliko ideja za koje autori kažu da bi mogle okončati “informacijski haos koji predstavlja vitalnu prijetnju demokratijama”. Jedan od prijedloga je da se od društvenih mreža zatraži da provjeriteljima daju detalje o svojim algoritmima i osnovnim funkcijama […]

Društveni mediji i kako se mogu regulirati?

Nekoliko zemalja širom svijeta razmišlja o regulaciji društvenih medija, ali kako bi to moglo izgledati?

Novi izvještaj navodi nekoliko ideja za koje autori kažu da bi mogle okončati “informacijski haos koji predstavlja vitalnu prijetnju demokratijama”.

Jedan od prijedloga je da se od društvenih mreža zatraži da provjeriteljima daju detalje o svojim algoritmima i osnovnim funkcijama kako bi se informacije provjeravale. Također, sugerira se dodavanje “frakcija” u internetsko dijeljenje kako bi se spriječilo širenje dezinformacija.

Izvještaj je objavio Forum za informacije i demokratiju, koji je osnovan kako bi davao neobvezujuće preporuke za 38 zemalja uključuju Australiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Indiju, Južnu Koreju i Veliku Britaniju.

Među onima koji su pridonijeli izvještaju bili su uzbunjivač Cambridge Analytice Christopher Wylie i bivši investitor Facebooka Roger McNamee – dugogodišnji kritičar te društvene mreže. Također, konsultirali su grupe za slobodu izražavanja Article 19 i grupe za digitalna prava, uključujući Electronic Frontier Foundation.

Jedna od temeljnih preporuka je stvaranje “zakonskog kodeksa”, koji opisuje obvezne zahtjeve sigurnosti i kvalitete za digitalne platforme.

– Ako bih proizvodio kuhinjski aparat, moram provesti više sigurnosnih ispitivanja i proći više postupaka usklađenosti kako bih stvorio toster nego što je to slučaj s Facebookom – kazao je Wylie za BBC.

Napominje da bi se od društvenih mreža moralo tražiti da odvagnu svu potencijalnu štetu koju bi mogle prouzročiti njihove dizajnerske i inženjerske odluke.

Izvještaj također sugerira da bi društvene mreže trebale prikazati ispravak za svaku pojedinu osobu koja je bila izložena dezinformacijama, ako nezavisni provjerivači činjenica identificiraju post kao lažni.

Ostali prijedlozi uključuju: prisiljavanje društvenih mreža da u vijestima otkriju zašto je sadržaj preporučen korisniku, ograničavanje upotrebe reklamnih poruka, označavanje računa novinskih organizacija pod državnom kontrolom te ograničavanje koliko se puta poruke mogu prosljeđivati ​​velikim grupama, kao što to čini Facebook na WhatsAppu.

U intervjuu za BBC News Wylie je kazao da su preporuke izvještaja osmišljene kako bi zaštitile slobodu izražavanja pojedinaca. U većini zapadnih demokratija postoji sloboda govora, ali slobodno možete reći što želite ukoliko to nije govor mržnje ili krši zakon o kleveti, no nemate pravo da vaš glas pojačavate tehnologijom.

– Te platforme nisu neutralna okruženja. Algoritmi donose odluke o tome što ljudi vide ili ne vide. Ništa u ovom izvještaju ne ograničava sposobnost da se kaže šta se želi. Ovdje je riječ da se uvede funkcija platforme koja neće umjetno pojačavati lažne i manipulativne informacije u širokom opsegu – naglasio je.

Izvor: BBC

About The Author