Prateći medije teško je shvatiti da li će doći do poskupljenja ili neće. Malo je medija koji su u stanju približiti javnosti konfuzne političke odluke, a još manje onih koji bi cijelu priču stavili u pravi kontekst

Kada su u pitanju duvanski proizvodi u Bosni i Hercegovini, mediji u ovoj zemlji često najviše pažnje posvećuju akciznoj politici, odnosno, potencijalnom rastu cijena cigareta. Ključne riječi u većini tekstova su „povećanje cijena“, „moratorijum“, „obavezna i specifična akciza“, kao i „iznos prikupljenih sredstava“. Ovakvi tekstovi mogu biti zbunjujući za publiku, pogotovo ako se uzme u obzir da je akciza relativno nov porez u BiH (uvedena 2009. godine). Imajući to u vidu, u ovom tekstu ćemo analizirati nekoliko medijskih sadržaja koji su objavljeni 2018. godine, a koji sadrže gore navedene pojmove.

Zabrana rasta akcize ili povećanje?

U tekstu od 21. maja 2018. godine na portalu Nezavisnih objavljeno je da je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) usvojila zabranu za povećanje akcize na cigarete. Tekst je preuzet sa agencije Srna, a publici govori da neće doći do novih poskupljenja cigareta. Međutim, argumenti u tekstu nisu dovoljno dobro definisani, pa se mogu uočiti nedosljednosti. Na primjer, u pretposljednjem pasusu stoji sljedeća konstatacija: „Dosadašnje povećanje akciza bilo je zasnovano na zakonskim odredbama koje se pozivaju na direktive EU, pa je BiH imala najviše cijene u zemljama regiona, odnosno u onima koje su van EU.” Naime, direktiva Evropske unije koju je BiH prihvatila 2009. godine propisuje iznos minimalne akcize od 90 eura na 1.000 cigareta. U tom dokumentu ne postoji odredba koja kaže kako zemlja može izabrati da stopira rast akcize, jer je poenta upravo suprotna: da cijena bude toliko visoka da destimuliše pušače da koriste duvanske proizvode.

Dodatna konfuzija nastupa u oktobru, tačnije, 11. oktobra na portalu Srpskainfo vidimo tekst sa suprotnim predznakom: “Povećanje minimalne akcize na cigarete i duvan, poskupljuju od 2019. godine”. Srna prenosi kako je Upravni odbor UIO „usvojio na današnjoj sjednici u Mostaru odluku prema kojoj će od 1. januara naredne godine minimalna akciza po kutiji cigareta iznositi 2,86 KM umjesto dosadašnjih 2,6 KM, a akciza na duvan za pušenje 114,4 KM po kilogramu, umjesto dosadašnjih 104 KM”. Ove informacije su u kontradikciji s onima iznesenim ranije, jer se ovdje jasno vidi da se radi o daljoj harmonizaciji akcizne politike s regulativom Evropske unije. Sada više nema ni riječi o tome kako su cijene, navodno, najviše u regionu, nego se, jednostavno, zanemaruje prethodni kontekst. Publika može postati zbunjena, jer nije jasno da li će cijene da rastu ili će se stopirati rast akcize? Takođe, ono što je mnogo značajnije, ne postoje tekstovi koji će govoriti o eventualnim efektima akcize na korištenje duvanskih proizvoda.

Cigarete sigurno poskupljuju – ili, ipak, ne?

Na tragu prethodnog teksta, Nezavisne 21. novembra prenose tekst sa Faktor.ba pod naslovom „Koliko će poskupjeti cigarete od Nove godine?“. Tekst počinje konstatacijom da će cigarete sigurno dobiti veće cijene u narednoj godini, pozivajući se na odluku Upravnog odbora UIO. U nastavku se nalazi dio teksta koji je prepun ekonomskog rječnika, koji prosječnom građaninu ne može biti jasan bez dodatnog tumačenja. Na primjer: „Prema toj odluci, na cigarete će se plaćati proporcionalna akciza po stopi od 42 odsto maloprodajne cijene cigareta i specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakovanje od 20 komada. Ukoliko je ukupna akciza na cigarete, koja je obračunata po navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza u iznosu od 2,86 KM po kutiji cigareta za pakovanje od 20 komada.“ Ovdje ponovo nedostaju informacije užeg i šireg konteksta: prvo, gdje odlazi novac koji se prikuplja od akcize na duvan (to se mora objasniti, jer to nije opštepoznata stvar); drugo, zbog čega se uvodi progresivna stopa rasta akcize na duvanske proizvode? Mediji ne mogu zanemarivati svoju edukacijsku ulogu, pogotovo u situacijama u kojima se radi o javnom zdravlju društva.

Ipak, tu nije kraj. U tekstu na portalu Capital.ba od 13. decembra 2018. godine opet imamo preokret: „Uvodi se moratorij na povećanje akciza na cigarete“. Kako stoji u tekstu, Savjet ministara u BiH je uveo moratorijum na rast akcize, zbog stabilizacije prihoda i tržišta duvanskih proizvoda. Ovdje je važno naglasiti da se moratorijum odnosi na zabranu povećanja specifične akcize, dok proporcionalna ostaje 42 procenta maloprodajne cijene. Tekst na ovom portalu je, za razliku od ranije navedenih, mnogo informativniji i sadrži dodatne informacije koje mogu pomoći publici da shvate kompletnu problematiku. Međutim, sporan je jedan paragraf u kojem se iznose određene kvalifikacije koje je potrebno dodatno ispitati. Naime, to nije tvrdnja medija, nego se citira dio dokumenta u kojem stoji: „Kontinuirani rast akciznog opterećenja je doveo do povećanja naplaćenih prihoda od akciza, ali i do brzog rasta maloprodajnih cijena, koji je očekivano destimulirao regularnu potrošnju cigareta i ojačao crno tržište, a istovremeno nije smanjen broj pušača.“

Prvo, kontinuirani rast naplaćivanja prihoda od akcize mora imati refleksiju u analizi kanala kojima je taj novac dodijeljen. Drugo, brzi rast maloprodajnih cijena je relativna kategorija, pa je potrebno ispitati realno povećanje cijena. Treće, destimulisanje regularne potrošnje cigareta i jačanje crnog tržišta je kategorija na koju se mora obratiti posebna pažnja, jer ne postoje precizni parametri o veličini crnog tržišta u BiH. Četvrto, tvrdnja da „nije smanjen broj pušača“ ne vrijedi ništa ukoliko se studijom ne dokažu stvarni efekti: na primjer, možda se broj pušača nije apsolutno smanjio, ali se smanjila potrošnja cigareta po glavi stanovnika. Dakle, ovakvi podaci su medijima idealna prilika da se bave dodatnom analizom, jer se može stvoriti dojam da je svrha akcize jedino „punjenje budžeta“ i „povećanje cijene cigareta“.

Koji su argumenti duvanske industrije?

U tekstu na Tntportal.ba od 14. novembra 2018. godine, gdje je kao izvor naveden Klix.ba, možemo vidjeti argumente duvanske industrije, tj. zašto su oni protiv povećanja akcize. Tekst u cjelini je više PR tekst Britansko-američke duvanske industrije (BAT) nego što je novinarski. U prvom paragrafu stoji da su duvanske kompanije zabrinute za tržište duvana u BiH, pa je to sigurno pravi razlog „katastrofalnog stanja u kojem se ono nalazi“. Naravno, u pitanju je logička greška „ne slijedi“, jer se navodno „katastrofalno stanje“ tek treba dokazati. U drugom i trećem paragrafu stoji kako se država malo bori protiv sive ekonomije, jer je to „najveća ekonomska pošast“.

Izjava koja je citirana u tekstu, a koja pripada zvaničnicima BAT-a, dokaz je kako se radi o naručenom tekstu duvanske industrije. Na početku se kaže kako je BAT kupio Fabriku duhana Sarajevo (FDS) zbog preferencija pušača, a zatim proglašava akciza glavnim kreatorom „poremećaja“ tržišta. Takođe, iznose se paušalni podaci o navodnom broju nelegalnih brendova koji se prodaju na ulici, ali se nigdje ne nude dokazi za takve tvrdnje. Kao što smo analizirali u prethodnom primjeru, i ovdje postoje tvrdnje koje tek treba dokazati. Akcizna politika, svakako, može biti jedan od uzročnika poremećaja na tržištu, ali ne i jedina – uostalom, ako je već dokazano da su cigarete štetne po zdravlje pušača i njihovu bližu okolinu, zašto bi tržište trebalo imati prednost u odnosu na javno zdravlje?

Na kraju teksta nalazi se još jedna pretpostavka, a to je kako se „spekuliše da je BiH izgubila 600 do 700 miliona KM zbog rasta cijena cigareta“, što je samo još jedan od parametara u nizu koji treba biti dokazan.

Kako izvještavati o akcizi i duvanskim proizvodima?

Kao što smo vidjeli iz prethodne analize, izvještavanje o akciznoj politici i duvanskim proizvodima je izazovno zbog konstantnih promjena odluka nadležnih organa. Međutim, prije toga mediji bi trebali obratiti pažnju na kontekst, a ne samo na odluke. Ukoliko se zauzima ugao u kojem se sva pažnja usmjerava na efekte akcize na crno tržište, ne smije se zanemariti primarni efekat očuvanja javnog zdravlja. Kvalifikacije poput „turbulencije na tržištu“, „sigurno povećanje crnog tržišta“ i „nema uticaja na smanjenje broja pušača“ trebaju se uzimati s rezervom, jer ništa od ovoga još uvijek nije dokazano u praksi. Naša analiza dokumenata i istraživanja u ovoj oblasti je pokazala da ne postoje egzaktni podaci o navedenim kvalifikacijama, pa takve podatke treba tumačiti s oprezom.