BNTV I RTRS: Smije li opozicija biti tendenciozna?

Podjela na patriote i izdajnike čini se kao najveći domet dugogodišnjih političkih rasprava u RS-u

BNTV I RTRS: Smije li opozicija biti tendenciozna?

RTRS: Zoran Tegeltija i ovlasti Republike Srpske

  1. novembar – 1. decembar 2019.

TAJNO ILI JAVNO: Zbog odluke članova Predsjedništva BiH da ne objelodane sadržaj Programa reformi BiH, koji je potpisan kao uvjet za formiranje Vijeća ministara u bh. entitetu Republika Srpska, stvoren je novi povod za međusobne sukobe i optužbe opozicije i stranaka koje čine vladajuću većinu. Tako su iz Dnevnika u Dnevnik gledatelji informirani o tvrdnjama opozicije da je prihvatanjem Programa reformi otvoren put za ulazak BiH u NATO i potpunom negiranju člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i članova SNSD-a da Program reformi i aktivacija MAP-a nisu u nikakvoj vezi.

TENDENCIOZNA OPOZICIJA: Da je ekspert da javnosti uskrati informacije i interpretira ih na način koji je isključivo u interesu vlasti u RS-u, Branka Kusmuk potvrdila je po ko zna koji put. U izvještaju s javne sjednice pred komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj je budući predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija odgovarao na pitanja o pravcima svog rada, Kusmuk se fokusirala na, kako je navela, tendenciozna pitanja zastupnika PDP-a i SDS-a. Tendencioznost se odnosi, navodi se u izvještaju, na njihovo insistiranje da Tegeltija iznese svoj stav o NATO integracijama BiH i ulozi Narodne skupštine RS u kontekstu njene deklaracije o vojnoj neutralnosti. U krajnje neprimjerenoj zamjeni teza, upravo zbog činjenice da RTRS nije jedini izvor informisanja građana, Kusmuk tvrdi da je „opozicija Tegeltiji u usta stavila ono što nije rekao“. A to što „nije rekao“ odnosilo se na njegovu izjavu da „Narodna skupština RS nije nadležna za pitanja iz domena ovlasti institucija BiH“.

SVALJIVANJE KRIVICE: Katastrofalni zemljotres u Albaniji ispraćen je s dosta medijske pažnje i mnogo podataka. No RTRS ne bi bio to što jeste kada i ovako tragičan događaj ne bi pokušao ispolitizirati. Svjesno ili ne, u tome im je svesrdno pomogla i Ana Kotur-Erkić, osoba s invaliditetom koja je javno angažirana na promociji prava i položaja tih osoba. Kotur-Erkić je sa još osam državljana BiH boravila na konferenciji u Tirani u vrijeme zemljotresa te iznijela niz opužbi na, kako je kazala, „nebrigu Ministarstva spoljnih poslova BiH za svoje građane i nedostatak strategije za spašavanje osoba s invaliditetom“. Da li ministarstvo mora znati u kojem se dijelu svijeta i u kojem trenutku nalaze građani BiH, posebno je pitanje. No na sreću, kako je navela Kotur-Erkić, gdje se ona nalazila znao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je po nju i još jednu državljanku BiH poslao automobil. Ovome treba dodati da su se ostali učesnici konferencije, prema vlastitim izjavama za RTRS, na svu sreću nepovrijeđeni, iz Tirane u BiH vratili redovnom avionskom linijom.

Ocjena: 2

 

BNTV: Postoji li sloboda javne riječi u RS-u?

  1. novembar – 1. decembar 2019.

OPTUŽBE I PREPUCAVANJA: Nedjelja koju je pojela rasprava vlasti i opozicije po pitanju usvojenog Programa reformi u BiH, odnosno ide li BiH ka članstvu u NATO savezu ili ne, najbolje opisuje ključnu političku temu o kojoj se izvještavalo u dnevnicima. Kako je Predsjedništvo BiH donijelo odluku da do daljnjeg taj dokument ostane nedostupan javnosti, a tumačenja samih članova tročlanog šefa države zašto je to tako su različita, to je bio dobar poligon da opozicija krene u napad na vladajuće strukture u RS-u. No u nedostatku onoga što je ključno, a to je upravo sam dokument, sve što je gledateljima ponuđeno na uvid jesu bile optužbe i međusobna prepucavanja o tome ko je izdajica, a ko branitelj interesa RS-a.

IMOVINA POLITIČARA: Od ostalih izvještaja izdvajamo objavljivanje od strane Centralne izborne komisije BiH imovinskih kartona ključnih političara u BiH. Javnosti je ukazano na činjenicu da političari mogu da u svojim izjavama navedu slobodnom voljom šta od imovine posjeduju i kolika je njena vrijednost ili da te podatke prešute bez ikakvih posljedica.

PRAVDA ZA DAVIDA: I u nedjelji iza nas novinari BNTV-a nastavili su sa izvještavanjem vezanim za neformalnu grupu građana Pravda za Davida. Riječ je o početku, preciznije, odgodi početka suđenja desetinama građana koji su učestvovali u protestima u decembru prošle godine u Banjaluci na kojima se tražila istina o ubistvu Davida Dragičevića. Ukazano je na podatak da se među licima protiv kojih su podignute optužnice nalaze i građani koji su od strane vlasti „identifikovani“ kao članovi grupe iako na dva decembarska protesta nisu učestvovali.

Pravda za Davida bila je u fokusu i izvještaja s konferencije o slobodi govora u akademskom, javnom i medijskom prostoru. Riječ je o događaju čije je održavanje zabranjeno na Filozofskom fakultetu u Banjaluci upravo iz razloga što je jedan od panelista bio Ozren Perduv, član grupe Pravda za Davida. Novinarki Danini Milaković to je bio i povod da kroz izjave sugovornika otvori pitanje postoji li u RS-u uopšte sloboda javne riječi.

Ocjena: 7

Komparativna analiza

Fokus dnevnika obje medijske kuće bio je na raspravama opozicije i vladajućih stranaka u RS-u o sadržaju Programa reformi u BiH, odnosno na temi znači li to ili ne otvaranje puta za članstvo naše države u NATO-u. Za razliku od uredništva Dnevnika 2 RTRS-a, koje je samo nastavilo praksu glasnogovornika stavova vlasti, gledatelji Dnevnika 2 BNTV-a dobili su na uvid niz izjava o ovoj temi, ne samo političara iz RS-a nego i iz cijele BiH te međunarodnih zvaničnika.

About The Author

Izdvojeno
Ovu rubriku posvetit ćemo događajima o kojima gledatelji Dnevnika 2 nisu informisani. Jedan se odnosi na početak odnosno odlaganje početka suđenja desetinama građana Banjaluke koji su u decembru prošle godine kao članovi ili simpatizeri neformalne grupe Pravda za Davida učestvovali na protestima na kojima su tražili istinu o ubistvu Davida Dragičevića. Time je RTRS, iako je formalno javni medijski servis entiteta RS, nastavio s praksom ignorisanja građanske borbe u slučaju koji je ne samo uzdrmao Banjaluku i BiH nego i poprimio međunarodne razmjere. Drugi se odnosi na prešućivanje podatka da je dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci zabranio da se u toj ustanovi održi ranije zakazana konferencija o slobodi govora u akademskom, javnom i medijskom prostoru. Povod za tu odluku, iako ne jasno potcrtan, bilo je učešće na konferenciji Ozrena Perduva, jednog od članova grupe Pravda za Davida.

Plus sedmice

RTRS
Tematski obrađen početak kampanje „16 dana aktivizma“, kojim se ukazuje na potrebu borbe protiv nasilja nad ženama. Gledatelji su upoznati s činjenicom da u RS-u ne postoji zvanična statistika o broju žena žrtava nasilja, da je institucionalna pomoć u takvim slučajevima zanemariva te da zakonodavstvo više ide naruku nasilnicima nego žrtvama. Stoga, navedeno je u izvještaju, najveću ulogu i dalje u podršci ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja pruža nevladin sektor kroz smještaj u takozvane sigurne kuće, no ta pomoć ne rješava problem dugoročno.
BNTV
Sve što je prešućeno u Dnevniku RTRS-a (26. novembar) o nastupu Zorana Tegeltije pred parlamentarcima, gledatelji su mogli vidjeti i čuti u izvještaju Slađane Jašarević. Novinarka je gledatelje detaljno upoznala o Tegeltijinim odgovorima koje je uputio komisiji, ali i novinarima.

Minus sedmice

RTRS
ZAVNOBiH, koji je čelništvo SDS-a već 1991. godine protjeralo iz povijesti i jasno se odreklo svih njegovih temelja, i danas je predmet negiranja kao događaja koji se referira na kontinuitet i utemeljenje BiH. U tom kontekstu, izvještaj je pripremila i Branka Kusmuk, nazvavši obilježavanje Dana državnosti BiH „sarajevskim karnevalom patriotizma i državnosti“. Cijeli izvještaj baziran je tek na polaganju cvijeća na grob prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića i rečenicu njegovog sina i lidera SDA Bakira Izetbegovića da u „BiH nema ništa srpsko osim Republike Srpske“. Gledateljima nije emitovana cjelokupna izjava pa je stoga teško zaključiti šta je Izetbegović mlađi doista rekao, osim da je, podvlači Kusmuk, “zaprijetio imenu RS-a“. Zašto se bosanski Srbi odriču ZAVNOBiH-a, nije objašnjeno, osim već od upotrebe izlizane fraze da „kada se u BiH ne slavi AVNOJ, neće se slaviti ni priznavati ni ZAVNOBiH“.
BNTV
Nijedan izvještaj.