RTRS: Radioamateri koje je plaćao Soros izmislili genocid u Srebrenici
- – 14. april 2019.
ZAMJENA TEZA: Formiranje Vijeća ministara BiH kako bi se zaokružio proces formiranja vlasti u BiH ključna je politička tema koja je obilježila sadržaje dnevnika emitovanih u protekloj nedjelji. Što se SNSD-a tiče u tom procesu, ponavlja se isti scenarij u kojem dogovora može biti samo pod uvjetima koje ta stranka diktira. I upravo je na tom fonu gledateljima prezentirana ta tema. U klasičnoj zamjeni teza da je za sve kriva Stranka demokratske akcije. Kojoj je, poručuju novinari Dnevnika 2, „cilj da u Vijeću ministara zadrže one Srbe koji rade za Bošnjake, a ne interese RS-a“.
KOMISIJE I KONFERENCIJE: Pod palicom vlasti, u bh. entitetu Republika Srpska ne prestaje kampanja kojom se nastavlja negiranje genocida koji su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba počinili tokom jula 1995. godine nad bošnjačkim muškarcima i dječacima u Srebrenici. Nakon početka rada komisije Vlade RS koja ima zadatak „utvrditi istinu o dešavanjima u Srebrenici“, na red je došao i međunarodni naučni skup koji se bavio istom tematikom. U izvještaju emitovanom u Dnevniku 12. aprila nizale su se izjave i tvrdnje negatora genocida. Izdvajamo onu Ljiljane Bulatović da su „radioamateri iz Srebrenice koje je plaćao Soros 1993. godine smislili da je u tom gradu počinjen genocid“; a potom predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik s komentarom da će „komisija Vlade RS morati dokumentovati da se u Srebrenici desio zločin i nad muslimanima“. Tako se ponovo samo po sebi nameće pitanje koliko je još potrebno presuda da se izrekne pripadnicima političkog i vojnog ratnog vrha RS-a, koliko još tijela treba biti pokopano u Potočarima, pa da se u RS-u konačno prizna počinjeni genocid?
MARKETING I TELEKOMUNIKACIJE: Prema procjeni uredništva Dnevnika 2, vijest dana 8. aprila bilo je puštanje u rad 4G mreže za mobilne operatere u BiH. No u maniru klasičnog marketinškog priloga, gledatelji su imali priliku vidjeti direktno uključenje novinarke iz operativnog centra kompanije M:tel, potom saslušati opširno saopštenje koje je ta kompanija tim povodom izdala. I u konačnici, drugi reporter koji je istakao da se „svečanost u povodu dodjele dozvola za 4G mrežu od strane Vijeća ministara pretvorila u fijasko“, jer joj nisu prisustvovali predstavnici M:tela i Vlade RS. Zbog toga što će novcem prikupljenim od usluga ove mreže raspolagati, odnosno raspoređivati ga Vijeće ministara BiH, umjesto vlada entiteta.
Ovo smo izdvojili zbog prvog dijela priloga pošto držimo da je krajnje neprimjereno da javni servis, čak i bez imalo okolišanja, koristi centralnu informativnu emisiju kako bi reklamirao svog klijenta.
ŠTURO O LJUDSKIM PRAVIMA: Iako je upućivanje u parlamentarnu proceduru izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima i Zakona o javnom redu i miru RS izazvalo ne samo zabrinutost nego i neodobravanje medijske zajednice, civilnog društva, ali i zvaničnika međunarodne zajednice u BiH zbog ograničavanja temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda, uredništvo Dnevnika nije našlo za shodno baviti se ovim pitanjem. Otuda se sve svelo na šturo prenošenje saopštenja Delegacije EU u BiH i kratak komentar MUP-a RS kao predlagača ovih zakona na isto. Šta je ključ problema, gledatelji centralne informativne emisije javnog servisa RS-a nisu mogli saznati.
STRAH OD MIGRANATA: Netrpeljivost koja se u velikom dijelu javnosti iskazuje prema migrantima koji su na svom putu ka zemljama Evropske unije ostali „zaglavljeni“ u BiH forsira se i u dnevnicima RTRS-a. Povod za to se uvijek nađe, a u nedjelji iza nas za to je poslužila odluka Vlade Unsko-sanskog kantona koja zahtijeva da se u roku od 30 dana raspuste migrantski centri u Bihaću i najavljuje da će migrantima onemogućiti ulazak na teritoriju tog kantona. Ivana Pekarić je u svom izvještaju donijela i anketu s građanima Bihaća koji listom ističu da „zbog prisustva migranata žive u strahu“.
Ocjena: 1
BNTV: O životnim problemima građana
- – 14. april 2019.
JALOVA POLITIKA: Pregovori SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA oko formiranja Vijeća ministara koji se odvijaju bez konkretnih rezultata bili su ključna politička tema u dnevnicima emitovanim u protekloj nedjelji. Za razliku od RTRS-a, gledatelji Dnevnika BNTV-a dobili su informacije neopterećene navijačkim strastima, odnosno izvještaje u kojima je ukazano koliku štetu država i njeni građani trpe zbog jalove politike koju vode partije koje bi trebale činiti okosnicu vlasti u BiH.
O SDS-u U DETALJE: Iz bloka političkih informacija izdvajamo i onu sa sjednice Predsjedništva SDS-a na kojoj je razgovarano o unutarstranačkim izborima za novo stranačko rukovodstvo. Nepotrebno dug izvještaj u kojem je o ovoj temi govorio aktuelni predsjednik SDS-a Vukota Govedarica, pogotovo zbog činjenice da u javnost nije izašao ni s jednom novom informacijom.
UKLANJANJE SPOMENA NA DAVIDA DRAGIČEVIĆA: Postupci banjalučke komunalne policije koji su prvo naredili, a potom i uklonili obilježja na mjestu gdje je pronađeno tijelo Davida Dragičevića ustalasali su javnost u najvećem gradu RS-a. Kroz izjave članova grupe Pravda za Davida i Davidove majke Suzane Radanović, gledateljima je zorno pokazan potpuni nedostatak empatije prema nastradalom mladiću. Tim prije jer je teško pojasniti kome i zašto Davidovo srce na maloj kamenoj ploči i dvije posađene dunje mogu smetati.
KO JE VLASNIK ALUMINE? Izdvajamo i principijelno istrajavanje uredništva Dnevnika na utvrđivanju relevantnih podataka o tome ko i na koji način privatizuje javna dobra u RS-u. Riječ je o kompaniji Batagon sa sjedištem u Švicarskoj, koja je otkupom potraživanja povjerilaca kompanije Alumina iz Zvornika od Vlade RS postala većinski vlasnik Alumine. Ukazano je na izbjegavanje od strane Batagona, ali i samog premijera RS-a, da se objelodani vlasnička struktura, što ostavlja brojna otvorena pitanja.
Ocjena: 7
Komparativna analiza
Dok RTRS načinom izvještavanja ponovo podiže političke tenzije u BiH, uredništvo Dnevnika BNTV-a nastoji ostati u što većoj mjeri okrenuto realnim problemima koji su dio svakodnevnice građana, a koje vlasti Republike Srpske evidentno ne mogu da riješe.
