Kada je tim od 20 policajaca zatražio pretres stana novinara Oktaya Candemira on se pribojavao najgoreg jer medijski djelatnici u Turskoj koji kritiziraju vladu često su suočeni s hapšenjima zbog lažnih optužbi za terorizam, a on je već nekoliko puta bio u problemima.
Umjesto toga, jedan od policajaca izvadio je telefon kako bi Candemira podsjetio na šaljivi tweet koji je postavio prije nekoliko dana, ismijavajući mnoštvo novih televizijskih emisija o osmanskim sultanima.
– Uhapšen sam prema članu 130. zbog vrijeđanja sjećanja na mrtvu osobu. Rekli su mi da klevećem osmanske sultane – kazao je, a nakon provedene noći u lokalnoj policijskoj stanici u Vanu, Candemir je pušten uz kauciju. Sad mu prijeti kazna do dvije godine zatvora.
Candemirova priča posebno je bizaran primjer primjene novog turskog zakona na digitalno carstvo. Web stranice društvenih mreža nisu zabranjene u Turskoj, ali njihovo korištenje moglo bi vas odvesti u zatvor.
– To je postao rat riječima. Čak se i kurdski naziv za nešto koristi kao dokaz protiv vas. Društveni mediji su turska ratna zona – kazao je novinar Nurcan Baysal, koji je također nekoliko puta uhapšen zbog objava na Twitteru.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan konstantno je jačao kontrolu nad tradicionalnim medijima tokom 17 godina mandata, čineći kanale društvenih medija primarnom platformom za kritičare vlade i alternativne novinske organizacije.
Hiljade ljudi svake godine bude uhapšeno zbog internetskih objava, obično zbog optužbi za vrijeđanje Turske ili predsjednika ili zbog podrške terorizmu. Novi zakon ovog ljeta usvojen je u parlamentu i njegovo stupanje na snagu predstavlja značajan korak u naporima Ankare da kontrolira internetski sadržaj.
Novi zakon nameće da kompanije društvenih medija s više od milion dnevnih korisnika u Turskoj – kao što su Twitter, Facebook, YouTube i Google – uspostave prisutnost u zemlji otvaranjem ureda ili imenovanjem predstavnika koji će biti odgovoran turskim vlastima i legalno i u porezne svrhe.
U slučaju nekih problema ti predstavnici će morati u roku od 48 sati odgovoriti na pritužbe na postove koji “krše lična prava i prava privatnosti”, a međunarodne kompanije morat će pohranjivati korisničke podatke unutar Turske.
Ako se giganti društvenih medija ne budu pridržavali pravila šest mjeseci nakon što zakon stupi na snagu u četvrtak, 1. oktobra, turske vlasti moći će zabraniti oglašavanje na platformama, naplatiti velike novčane kazne do četiri miliona funti i smanjiti propusnost stranica za do 90 posto, što će ih učiniti neupotrebljivima.
Zakon također omogućava sudovima da nalože turskim web stranicama uklanjanje sadržaja u roku od 24 sata, što bi vladi omogućilo da pročešlja stare objave kako bi izbrisala bilo šta za njih neprihvatljivo.
Predstavnik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) Özlem Zengin kazao je da se novim zakonom želi “okončati vrijeđanje, psovke i uznemiravanje putem društvenih mreža”, priznajući da nove mjere moraju uravnotežiti različite slobode.
Međutim, opozicioni političari, advokati i grupe za zaštitu ljudskih prava to ne vide na taj način.
– Ovo je bez presedana pokušaj kontrole internetskog prostora u Turskoj – smatra profesor Yaman Akdeniz, turski stručnjak za cayber zakone, koji je pred Ustavnim sudom Turske preuzeo slučajeve zbog prethodnih zabrana na YouTubeu i Wikipediji.
On upozorava da u turskom kompromitiranom pravosudnom sistemu postoje suci koji izdaju naredbe o zabrani sadržaja ili naloga i to čine često jer je do danas blokirano više od 400.000 web stranica.
– Ovim novim zakonom oni pronalaze zaobilazno rješenje u procesu cenzure, ukidajući sudski proces i izdajući naredbe direktno platformama – pojasnio je.
Nekoliko izvora potvrdilo je Observeru da i Facebook i Twitter razmatraju da ne prihvate nova pravila, niti pokušavajući pronaći kompromis s Ankarom, ili se oslanjaju na to da će se njihovi korisnici prebaciti na korištenje virtualnih privatnih mreža (VPN) za nastavak pristupa web stanicama.
Zakon će se suočiti i s pravnim izazovom glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) kada stupi na snagu sljedeće sedmice, iako je Akdeniz upozorio da bi mogle proći godine prije nego on dospije do turskog Ustavnog suda.
– Snažno pozivamo kompanije za društvene medije da se ne pridržavaju novog zakona. To stvara opasan presedan za slobodu izražavanja u Turskoj i ostatku svijeta – kazala je Emma Sinclair-Webb, viša turska istraživačica koja radi za Human Rights Watch.
– Ako ovo uspije u Turskoj, gotovo je sigurno da će slična pravila biti uvedena i u drugim represivnim zemljama … zamislite samo da Facebook odgovara vlastima u mjestima poput Azerbejdžana ili Turkmenistana – upozorila je.
Izvor: The Guardian
