Predstavnici pravosudnih institucija, ministarstava unutrašnjih poslova i policijskih organa i udruženja novinara razgovarali su ove sedmice na dvodnevnoj konferenciji o temi “Osiguravanje sistematskog i institucionalnog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima” o praksama zaštite novinara i mehanizmima za evidentiranje broja napada.
To je, istaknuto je na skupu koji je organizirala Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini u partnerstvu sa Misijom OSCE-a u BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, jedan od koraka ka implementaciji Ključnog prioriteta 12. iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine po zahtjevu BiH za članstvo u EU.
U Mišljenju se napominje da BiH treba osigurati garancije slobode izražavanja i medija i zaštitu novinara, uključujući i osiguravanje odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
Napomenuto je da je u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o BiH navedeno da još nedostaje službeno prikupljanje podataka u cijeloj zemlji o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike.
U Izvještaju je jasno navedeno da se od vlasti očekuje da brzo djeluju i pokažu nultu toleranciju prema prijetnjama ili napadima na medije, uključujući osiguravanje efikasnih policijskih istraga i sudskog gonjenja koji će dovesti do pravosnažnih presuda počiniocima.
Predstavnici pravosudnih i policijskih institucija sa različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini usaglasili su set preporuka u cilju unapređenja institucionalnog odgovora na slučajeve napada na novinare.
Predstavnici različitih tužilaštava izrazili su spremnost da razmotre načine za uspostavljanje kontakt tačaka zaduženih za sigurnost novinara i uspostavljanje sistema registracije i praćenja predmeta koji se tiču ugrožavanja sigurnosti novinara, kao i istraže načine za prioritetizaciju ovih slučajeva.
Konferencija je rezultirala i preporukama ministarstvima unutrašnjih poslova da vode statistiku napada na novinare i utvrde mehanizme saradnje sa udruženjima novinara i pojedinačnim novinarima.
Preporuka je bila i da je potrebno unaprijediti senzibilitet policijskih i pravosudnih službenika u pogledu incidenata uključujući novinare, ali i da je potrebno podići svijest novinara i medijske zajednice o načinima kako osigurati institucionalni odgovor na prijetnje i napade na njih.
Također je napomenuto da VSTV treba dati preporuku sudovima i tužilaštvima da sistematski i dosljedno koriste postojeće opcije u svojim CMS i TCMS sistemima u pogledu evidentiranja predmeta koji se tiču novinara i medijskih radnika.
U okviru panela tokom konferencije bilo je riječi i o najnovijim dešavanjima u vezi sa slobodom medija, posebno u Republici Srpskoj, koja uključuju usvajanje nacrta izmjena Krivičnog zakona RS-a u pravcu ponovne kriminalizacije klevete, kao i na slučajeve pritisaka na novinare, uključujući nedostatak zaštite u pojedinačnim slučajevima.
Stav EU je da bi predložene izmjene zakona u RS-u koje se tiču kriminalizacije klevete nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, što bi rezultiralo zastrašujućim efektom na slobodu medija i slobodu izražavanja, te predstavljalo korak unazad na evropskom putu.
Izvor: BHRT
