Medijske slobode krše se sve više, drastičnije i sve češće. Stanje u toj oblasti u Bosni i Hercegovini je loše i sve gore, a tako će biti sve dok se ne promijeni zakonodavni okvir i nekoliko zakona bitnih za tu oblast, te dok pravosuđe ne prihvati činjenicu da su mediji jedan od elemenata koji zapravo ocjenjuje ozbiljnost i demokratičnost društvene zajednice.
Stav je to predsjednika Udruženja BH novinari Matije Divkovića koji dodaje da novinari sad imaju status kao da su neprijatelji države jer pravosuđe ne vidi ništa posebno ozbiljnog u sve drastičnijim i sve češćim napadima na njih, a na drugoj strani je vlast koja, tako rado i tako često, poseže za tužbama protiv novinara.
Istraživač/projekt koordinatorica Udruženja Maja Radević naglašava da, među ostalim, istraživanje ‘Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022’ bilježi rapidan porast broja slučajeva, prijavljenih u prošloj godini, a tiču se političkih pritisaka na medije.
– Nijedan političar dosad nije sankcioniran, na bilo koji način, zbog verbalnih napada na medije i na novinare – kazala je.
Upitana za reakcije nadležnih organa u slučaju procesuiranja napada na novinare, Radević ističe da policija najčešće efikasno odradi svoj dio posla, završe istragu, a slučaj proslijede nadležnom tužilaštvu.
– I dalje najslabija karika u tom lancu su tužilaštva. Ti slučajevi ‘stoje u ladicama’ tužilaštava mjesecima, čak i godinama. U velikom broju slučajeva imamo odluke o obustavljanju istraga, čak i kad su napadi na novinare jasno dokumentirani. Nekažnjivost napada na novinare ohrabruje i političare, a i sve druge napadače na novinare da to nastavljaju činiti jer smatraju da neće biti procesuirani – kazala je.
Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić ističe da su predložili izmjene krivičnog zakonodavstva i nominalno uvođenje novinara u krivični zakon da bi tužilaštva lakše mogla procesuirati i po službenoj dužnosti rješavati te slučajeve.
– Jer ako ne prijavite slučaj niko ga neće uzeti u razmatranje, što je nedopustivo. O napadima se piše, tužilaštva znaju i morali bi sami pokretati istrage, bez prijave Udruženja BH novinari ili Linije za pomoć novinarima – naglasila je.
Osvrnula se i na Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona RS-a koji, između ostalog, kriminalizira klevetu u tom bh. entitetu te kazala da je, nakon pet analiza koje su radili pravni eksperti – međunarodne organizacije, utvrđeno da oko 80 posto sadržaja tog dokumenta treba biti revidirano.
– Kad se na neki dokument uputi toliko primjedbi ne dovodi se u pitanje odluka o povlačenju, iz bilo kakve rasprave i bilo kakve procedure, u državama gdje postoji vladavina prava. Zato je naš zahtjev Vladi RS upravo utemeljen na tome. Ako 80 posto teksta Nacrta zakona nije u skladu sa međunarodnim standardima zaštite slobode izražavanja, zaštitom javnog interesa nije jasno kako će Vlada RS dalje tražiti da se taj zakon usvoji – kazala je.
Istraživanjem ‘Indikatori nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022’ u 2022. godini zabilježen je 31 slučaj napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medijske kuće u BiH. Najveći broj tih slučajeva (čak 22) odnosio se na verbalne napade, političke pritiske i govor mržnje prema novinarima i širenje mrže u online prostoru.
Broj političkih pritisaka i verbalnih prijetnji novinarima povećan je za 40 posto, u odnosu na 2021. godinu. Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, zabilježila je u 2022. godini 79 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda.
Godišnje istraživanje koje, u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja zapadnog Balkana Safejournalists i uz podršku Evropske unije, provode BH novinari obuhvata statističke podatke o napadima, prijetnjama i pritiscima na novinare u BiH, informacije o legislativi u oblasti medija, ekonomskom položaju medija i novinara te aktualne trendove vezane za ugrožavanje medijskih prava i sloboda.
Izvor: Fena