BHT1 I FTV: Zašto protesti u Bihaću nisu u prvim minutama Dnevnika?

To što su protesti, koliko god značajni i potresni bili, završili u drugom dijelu emisije, otvara pitanje da li bi vijest sličnog sadržaja bila jednako tretirana da je riječ o Sarajevu ili Banjaluci?

BHT1 I FTV: Zašto protesti u Bihaću nisu u prvim minutama Dnevnika?
Foto: Avaz.ba

 

BHT1: Ekonomija u prvom planu

  1. – 28. mart 2022.

INFLACIJA I PROGNOZE: BHT1 i ove sedmice u više navrata pažnju posvećuje ekonomskim temama, a jedna od udarnih vijesti je procjena Centralne banke da je moguća još veća inflacija od ranije prikazane. Ekonomisti upozoravaju da su ekstremne procjene kojima se niko nije nadao krajem prošle godine sada već realnost. Urednici su pružili gledateljima i objašnjenje šta su razlozi inflacije, ali i uvid u ekonomske prognoze.

ŠTA SE ZAISTA DESILO? Zasjedao je i Dom naroda, a BHT1 (Milan Đurović) izvještava da nisu usvojeni tzv. evropski zakoni ili zakoni od kojih zavisi dobijanje kandidatskog statusa. Puštene su izjave delegata vlasti i opozicije, ali se u prilogu ne objašnjava ko je i kako glasao. Šta je razlog što evropski zakoni nisu usvojeni? U čemu se sastoji politička pozadina? Da li su zakoni samo povod za veće političke obračune? Politički prilozi moraju biti napeti, sadržajni i moraju donijeti pregled vodećih političkih stavova. Nije dovoljno samo prenijeti izjave političara iz skupštinske rasprave. Gledaoci od javne televizije, ali i svakog relevantnog informativnog medija očekuju više informacija. Uvid u pozadinske igre, očitovanja političara i partija.

DRAGAN ČOVIĆ U DVIJE VIJESTI ZAREDOM: Urednica Blažica Krišto otvara Dnevnik 2 u petak komentarom Dragana Čovića da se ugrožavanjem BHT1 napada samo država, a zatim se, sve sa najavom u špici, daje komentar istog političara na pregovore o izbornim reformama. Urednici bi morali voditi računa o tome koliko su političari zastupljeni u informativnom programu, a posebno u udarnim minutama. Teško je opravdati da se kao udarne daju izjave istog političara, i to uzastopce.

SJEĆANJE NA 1999. GODINU: BHT1 (Milan Đurović) je kratkom crtom podsjetio publiku na godišnjicu NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije. U memorijalnoj vijesti javnost se podsjeća koliko je civila stradalo, koliko vojnika, kao i gdje će se održati pomen žrtvama. Istovremeno, ne daje se nijedna informacija o kontekstu u kojem se desio vojni napad. Šta mu je prethodilo? Kako je okončao? Ako se već sjećamo istorijskih događaja, onda ih treba predstaviti kroz činjenice iz tog perioda.

OCJENA: 5

 

FTV: Protesti u Bihaću i njihov tretman

  1. – 28. mart 2022.

IZVJEŠTAVATI, NE PROPOVIJEDATI: FTV je ispratio sjednicu Doma naroda prozivanjem stranaka koje nisu podržale tzv. evropske ili reformske zakone, a urednica Merima Adembegović istakla je da takvo ponašanje delegata neće obradovati predstavnike međunarodne zajednice. Ton je u prilogu više nalikovao na propovijedanje nego na izvještavanje. Gledatelji su, za razliku od priloga na BHT1, mogli saznati ko je i kako glasao, ali bilo bi mnogo efektnije da su se na FTV-u zadržali na izvještavanju pokrivajući sve reakcije.

VIKEND IZDANJE: Nedjeljni dnevnici postali su prava poslastica jer tematski blokovi traju po deset i više minuta, a uz to su popunjeni kvalitetnim sadržajem i razgovorima s upućenim stručnjacima. Urednica Dejana Regoje pitala se kada će stati rast cijena, zašto ne prestaje potražnja za nekretninama i kada možemo očekivati ekonomski oporavak. FTV je detaljno predstavio rast potrošačke korpe u posljednjih nekoliko mjeseci, opisujući gledaocima u brojkama i procentima izgled inflacije sa kojom smo svi suočeni.

PROTESTI U BIHAĆU: U subotu, uvijek izvrsna, Enesa Hrustanović javlja se iz Bihaća gdje su stotine građana prosvjedovale tražeći pravdu za umrlu porodilju. No, urednica Regoje prilog o slučaju koji je uznemirio Krajinu, gdje ljudi sumnjaju da su za sve krivi nekompetentni ili korumpirani liječnici, isporučuje u drugom dijelu Dnevnika 2, nakon što su razmatrani predstojeći izbori u Srbiji.  Da li bi isti takav tretman imali protesti u Sarajevu ili Banjaluci? Ili bi oni dobili prve minute Dnevnika? FTV je javna televizija koja mora pokrivati sve regije ravnopravno, posebno onda kada se pojave priče i teme od javnog značaja. Ako je na ulice izašlo više stotina građana u gradu veličine Bihaća, ako se sumnja da su ljekari odgovorni, i radi se o smrti porodilje i bebe, o slučaju koji je uznemirio javnost, onda nema razloga da to ne bude udarna i vodeća vijest. Javna televizija mora voditi računa o javnom interesu i ravnomjernoj zastupljenosti svih svojih gledatelja, bez obzira na njihovo mjesto obitavanja. Često se dešava da baš kada vijest nije iz najvećih centara, ona ne dobije isti tretman ili jednaku pažnju.

OCJENA: 5

 

KOMPARATIVNA ANALIZA: To što su protesti u Bihaću, koliko god značajni i potresni bili, završili u drugom dijelu Dnevnika 2 (tajming je uvijek bitan), otvara pitanje da li bi vijest iste ili slične sadržine bila jednako tretirana da se desila u Sarajevu ili Banjaluci? Glasanje u Domu naroda o tzv. evropskim zakonima od kojih zavisi kandidatski status ispraćeno je različito: BHT1 je vijest siromašno obradio ne ulazeći u detalje, dok je FTV bio sadržajniji uz višak u vidu propovijedanja. Obje televizije su ozbiljno shvatile inflaciju, pa stalno propituju dokle će ići rast cijena, šta kažu stručnjaci i kakve su nam perspektive. To uistinu jeste tema koja najviše zanima gledatelje, mnogo više od dnevne politike, pa su urednici na dobrom tragu kada iz dana u dan bilježe šta je i koliko poskupilo. Pored toga, obje televizije su nastojale analitičkim pristupom objasniti uzroke i posljedice inflacije i usporavanje ekonomskih aktivnosti.

 

Plus sedmice

BHT1

Ekonomske teme i prognoze su sve zastupljenije i kvalitetnije.

FTV

Vikend izdanje i tematski pristup inflaciji sa prikazom brojki i statističkih kretanja. Brojke su sa ekonomskom krizom dobile svoje mjesto u Dnevniku.

 

Minus sedmice

BHT1

Rasprava u Parlamentu o bitnim zakonima mora biti ispraćena sadržajnije i opširnije, a ne samo kroz nekoliko glavnih izjava.

FTV

U izvještajima iz Parlamenta treba zadržati neutralni ton izvještavanja.

 

About The Author